Asimptomatska fibrilacija atrija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Fibrilacija atrija spada u najčešće srčane aritmije. Učestalost fibrilacije atrija je oko 0,5 – 1% u općoj populaciji, a značajno se povećava sa životnom dobi.

Fibrilacija atrija spada u najčešće srčane aritmije. Učestalost fibrilacije atrija je oko 0,5 – 1% u općoj populaciji, a značajno se povećava sa životnom dobi, tako da je oko 10 puta veća učestalost u osoba iznad 65. godine života. U fibrilaciji atrija srčani ritam je nepravilan, a može biti ubrzan ili usporen. Fibrilacija atrija dobro je poznati čimbenik rizika za tromboembolijske događaje, posebice ishemijskog moždanog udara.

Bolesnici s fibrilacijom atrija mogu imati brojne simptome koji nam mogu stvarati dijagnostičke poteškoće. Tipični simptomi fibrilacije atrija su osjećaj ubrzanog rada srca ili palpitacije, dispneja ili nedostatak zraka, pritisak u prsima, bol u prsima, vrtoglavice, omaglice i umor. Intenzitet simptoma često ovisi o trajanju fibrilacije atrija. Trajanje ove aritmije može biti od nekoliko sekundi ili minuta pa do više sati ili više dana.

Međutim, fibrilacija atrija može biti asimptomatska, kao subklinička tako da bolesnik često ne traži liječničku pomoć. Bolesnici sa simptomatskom fibrilacijom atrija mogu imati ponavljajuće asimptomatske epizode aritmije. Asimptomatske epizode fibrilacije atrija mogu se bez poteškoća otkriti kontinuiranim snimanjem EKG tijekom 24 sata (Holterom).

Važno je naglasiti da prva epizoda asimptomatske fibrilacije atrija može biti opasna. Nažalost neki bolesnici dožive ishemijski moždani udar kao prvi simptom fibrilacije atrija. Prema rezultatima Framighamske studije čak u 24% bolesnika s moždanim udarom i fibrilacijom atrija, moždani udar je bio prvi simptom ove srčane aritmije. Poznato je kod paroksizmalne fibrilacije atrija da gotovo 90% epizoda mogu biti asimptomatske. Zbog takve kliničke prezentacije srčane aritmije možemo jako kasniti s postavljanjem dijagnoze. Postavlja se pitanje što je danas poznato o povezanosti morbiditeta i mortaliteta s asimptomatskom paroksizmalnom fibrilacijom atrija? Kod paroksizmalne fibrilacije atrija obično nalazimo dugotrajne intervale normalnog sinusnog ritma i prolazne asimptomatske epizode fibrilacije atrija. Ovaj tip fibrilacije atrija manje je opasan nego postojana, permanentna fibrilacija atrija.

Međutim, korist od povremenog sinusnog ritma vjerojatno je prenaglašena zbog povećanog rizika moždanog udara za vrijeme konverzije fibrilacije atrija u sinus ritam. Brojne velike studije pokazuju da nema razlike u riziku za moždani udar između bolesnika  s paroksizmalnom i onih s permanentnom fibrilacijom atrija. Ako kasnimo s dijagnozom asimptomatske fibrilacije atrija, postavlja se pitanje što bi mogli učiniti  za ranije dijagnosticiranje ove aritmije? Da li postoji neki pokazatelj za pojedine vrste fibrilacije atrija kao ključ ranije dijagnoze i terapije? Odgovore na ova pitanje možemo naći u studiji Healeya i suradnika. Oni su istraživali subkliničke epizode brze fibrilacije atrija (frekvencije više od 190/ min), trajanja najmanje 6 minuta. Ispitivanje je provedeno na 2.580 bolesnika koji su imali više od 65 godina i povišeni krvni tlak u anamnezi. Već nakon 3 mjeseca praćenja bolesnika ustanovili su epizode subkliničke tj. asimptomatske fibrilacije atrija kod 10% od njih, a nakon 2,5 godina kod 1/3 bolesnika. Ključni nalaz ove studije je da  subklinička fibrilacija atrija znači 2,5 puta povećani rizik za ishemijski moždani udar i sustavne embolijske događaje. Također je ustanovljeno da je ovaj rizik neovisan od ostalih rizika za moždani udar kod poznate fibrilacije atrija. Kao i kod ranijih istraživanja tako je i u ovoj studiji ustanovljen povećani rizik za moždani udar u bolesnika s asimptomatskom fibrilacijom atrija. Koristi od antikoagulante terapije u visoko rizičnih bolesnika s fibrilacijom atrija su nedvojbene u cilju smanjenja rizika embolijskih događaja. Korist antikoagulantne terapije trebalo bi odrediti i kod bolesnika s asimptomatskom fibrilacijom atrija. U otprilike 25% moždanih udara nije jasan uzrok, dio njih vjerojatno uzrokuje asimptomatska fibrilacija atrija.

Ključno bi bilo odrediti strategiju za otkrivanje i liječenje ove populacije bolesnika s asimptomatskom fibrilacijom atrija.

U zaključku važno je naglasiti da rezultati studija pokazuju da je asimptomatska fibrilacija atrija važan čimbenik rizika za moždani udar. Dobro bi došle buduće randomizirane studije o antikoagulantnoj terapiji bolesnika s asimptomatskom fibrilacijom atrija. Možda će nam one dati odgovore na neka otvorena pitanja o što ranijoj dijagnostici i učinkovitoj terapiji asimptomatske fibrilacije atrija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Aneurizma aorte – koji su mi daljnji koraci?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

UZV srca, VES, Holter srca i EKG – molim Vaše mišljenje