Depresivni poremećaj – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Učestalost depresivnog poremećaja je značajna u toj mjeri da se pretpostavlja da će do 2020. godine po učestalosti biti na drugom mjestu po broju oboljelih. Može se javiti u bilo koje doba.

Učestalost depresivnog poremećaja je značajna u toj mjeri da se pretpostavlja da će do 2020. godine po učestalosti biti na drugom mjestu po broju oboljelih. Može se javiti u bilo koje doba, od djetinjstva do starije životne dobi, no najčešće se ipak javlja u srednjoj životnoj dobi. Češće se javlja kod žena, a pretpostavlja se da su razlog tome utjecaj hormona, životnih ciklusa, trudnoće, porodi, psihosocijalni čimbenici. Tijekom prelaska u menopauzu, žene su pod povećanim rizikom od razvoja depresije. 

Točan uzrok depresivnog poremećaja nije poznat, no radi se o kompleksnom poremećaju koji je posljedica međusobnog djelovanja bioloških (hormoni, neurotransmitori, genetski i imunološki čimbenici), psiholoških (karakteristike ličnosti i temperament) i socijalnih čimbenika (nepovoljni vanjski čimbenici i životni događaji). Vezano uz genetsku predispoziju, odnosno mogućnost nasljeđivanja depresivnog poremećaja, treba istaknuti da se nasljeđuje sklonost razvoju bolesti, a ne sama bolest. Pri tome važnu ulogu imaju okolinski čimbenici koji, ako su nepovoljni, mogu djelovati kao poticaj za izražavanje poremećaja.

Vrlo često depresija je kronična bolest tijekom koje se pojedinačne epizode ponavljaju. No, s napredovanjem bolesti, vremenski period između depresivnih epizoda postaje kraći, a svaka sljedeća epizoda može biti sve teža.

Često postoje razlike u izraženosti samih simptoma ovisno o spolu. Kod žena su češće izraženi simptomi potištenosti, osjećaja bezvrijednosti, samookrivljavanja, dok kod muškaraca prevladava osjećaj umora, razdražljivosti, smetnje spavanja uz gubitak zadovoljstva u aktivnostima koje su ranije pružale užitak. Osim toga, muškarci češće posežu za alkoholom ili drugim psihoaktivnim tvarima, ponekad se pretjerano zaokupljaju poslom kako bi izbjegli razgovor o tome što ih muči ili se počnu ponašati neodgovorno.

Ponekad je teško razlikovati žalovanje od depresivnog poremećaja. Žalovanje je prirodna reakcija na gubitak voljene osobe, no ako traje dulje vremena i komplicira se, može također zahtijevati liječenje. 

Čak i u najtežim slučajevima, depresivni je poremećaj moguće liječiti, no kako bi liječenje bilo učinkovito, važno ga je započeti što ranije jer s vremenom simptomi postaju teži, a javljaju se i kognitivna oštećenja koja dodatno otežavaju liječenje i funkcioniranje.

Od čimbenika koji nepovoljno utječu na tijek depresije i ukazuju na lošiju prognozu ističu se postojanje drugih bolesti i stanja, psihotični simptomi, zloupotreba/ovisnost o alkoholu ili psihoaktivnim tvarima, dugo trajanje depresivne epizode (više od 6 mjeseci), ranije postojanje psihijatrijskih poremećaja, ranija hospitalna liječenja, loša socijalna i obiteljska podrška, ugrožavajuća egzistencijalna situacija.

Jedna od najozbiljnijih komplikacija depresivnog poremećaja su suicidalne misli ili ideje. Većina bolesnika s depresijom ne počini suicid, no to je važan problem na koji uvijek treba misliti. Ako osoba ima suicidalna razmišljanja ili planove, ima u obitelji nekog tko je počinio suicid, pojačano konzumira alkohol ili neke druge psihoaktivne tvari, sklona je impulzivnom reagiranju ili je pojačano anksiozna, važno je da što prije potraži stručnu pomoć. Često depresivna osoba ne iznosi svoja suicidalna promišljanja, već ju je potrebno direktno pitati. Postavljanje takvih pitanja neće potaknuti osobu da počini tako nešto, već će im pokazati da ih netko razumije i da mogu podijeliti ono što ih najviše muči.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Analgetici shutterstock_2111491004

Padovi zimi: kako pravilno reagirati kod skijanja, poledice i sanjkanja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZima donosi puno kretanja na otvorenom – skijanje, sanjkanje, šetnje po snijegu i ledu, ali i veći rizik od padova i ozljeda. U ljekarničkoj praksi često se postavlja pitanje: što učiniti odmah nakon pada i kako spriječiti pogoršanje ozljede? U nastavku su jasne, praktične i provjerene savjete za prvu pomoć kod najčešćih zimskih ozljeda, za […]

Penis

Što može biti bjelkasti sjajni krug na glavi penisa i kojem se liječniku javiti?

Varikokela shutterstock_2535515799

Trebali operirati svaku varikokelu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePostoje tendencije, pa čak i algoritmi, prema kojima bi se sustavno trebala tražiti varikokela u muške djece, osobito u doba puberteta i adolescencije. Prema tim smjernicama, a s ciljem prevencije muške neplodnosti, trebalo bi operirati varikokelu u svakog mladog muškarca kod kojega je znatno poremećen spermiogram ili već postoji atrofija (smanjenje) jednog – najčešće lijevog […]

Degenerativna ozljeda meniska Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Silimarin shutterstock_2316515899

Silimarin i jetra: kako ovaj biljni spoj može pomoći zdravlju jetre

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSilimarin je prirodni biljni spoj koji se dobiva iz plodova sikavice (Silybum marianum), biljke koja se stoljećima koristi za potporu radu jetre. U suvremenoj medicini silimarin je jedan od najistraživanijih biljnih pripravaka povezanih sa zdravljem jetre, a interes za njega temelji se na njegovim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Iako silimarin nije lijek i ne može […]

MR

Što znače sitni punktiformni areali višeg signala u bijeloj tvari i korpusu kalozumu na MR-u?

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_2229886135

Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja. Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li […]

Psihijatrija

Što znači dugotrajan osjećaj nestvarnosti sebe i tijela praćen strahom i panikom?

Psihijatrija shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Psihijatrija

Komplikacije poremećaja prehrane – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljedica poremećaja prehrane o kojima se govori u ovom članku prvenstveno žele ukazati na niz komplikacija povezanih s otkazivanjem organa, psihičkim poremećajima i preuranjenom smrtnošću. Naime, nova studija obavljena u časopisu British Medical Journal ukazuje kako su rizici od ozbiljnih tjelesnih bolesti, psihijatrijskih poremećaja i prerane smrti znatno povećani kod osoba s poremećajima prehrane nakon […]

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija

Kako reći prijateljici da psihoterapija koju pohađa možda nema učinka?