Biti mlad danas – “JA ” GENERACIJA

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Prema riječima jednog američkog učitelja današnji ( srednjoškolski) učenici ne samo da loše uče, već i  pokazuju  totalnu nezainteresiranost za budućnost. Dobivaju sve što žele.

Prema riječima jednog američkog učitelja današnji (srednjoškolski) učenici ne samo da loše uče, već i  pokazuju  totalnu nezainteresiranost za budućnost. Dobivaju sve što žele, bez ikakvog truda (Psychology today, The Effect Of theHook Up Culture On Men). Poznata je  uzrečica kako su mladi danas nekulturni, bahati i slično te da se razlikuju od ranijih generacija. Takva fraza poznata je još od Aristotelova vremena. No, jesu li uistinu današnje mlade generacije doista različite od ranijih. Jedna američka istraživačica Jean Twenge istraživala je to pitanje,  te kroz nekoliko studija pokazala kako postoje generacijske razlike u životnim ciljevima, brizi za druge i građanskoj orijentaciji među američkim srednjoškolcima i brucošima. Ona i njeni suradnici su na vrlo velikom uzorku američkih studenata pronašli da se generacija mladih rođenih nakon 1990.godine značajno razlikuje u  ove tri kategorije u odnosu na ranije rođene. Ta je generacija prozvana Ja- generacija. Ekstrinzične vrijednosti ( novac, imidž, slava) važnije su im od  intrinzičnih vrijednosti (samoprihvaćanje, pripadnost, zajednica). Empatija, milostinja, važnost rada na korist zajednici bile su značajno niže u odnosu na ranije generacije, kao i interes za društvene probleme, sudjelovanje u politici, vjerovanje u vladu, aktivnosti u borbi za okoliš i očuvanje energije. Osim toga ( budući su generacije ispunjavale upitnik za narcističke osobine)  narcističke osobine bile su više izražene u Ja-generaciji, nego u ranijim generacijama (Generaciji X ili Baby Boomers). Slično je dokazala i jedna druga studija našavši da je narcizam značajno viši među studentima tijekom 2000-ih za razliku od studenata iz osamdesetih.

Značajke Ja- generacije

Pripadnici Ja generacije vjeruju u svoju posebnost i izuzetnost, imaju krajnje nerealna očekivanja, a jedno od prisutnih stereotipnih očekivanja jest kako najbrže i najlakše doći do slave i bogatstva. Mnoge svoje želje proglašavaju svojim legitimnim pravima, od drugih očekuju da im ugađaju i da im se prilagođavaju, egocentrični su, ne trpe kritiku, imaju smanjen prag tolerancije na frustraciju.
Nedostaje im empatičnosti, traže pažnju, ovisni su o neprestanoj stimulaciji zbog čega se brzo zasite i brzo im sve dosadi, a i njihovi prijateljski i partnerski odnosi lako pucaju. Nisu spremni na ekstra napore poradi zajednice u cjelini jer svemu pretpostavljaju svoj osobni interes. Ne vide da su težak rad i izgrađivanje vlastitog karaktera put do uspjeha.
Ipak, dobre osobine ove generacije jesu to što su sposobni obavljati više poslova istovremeno, brzo misle, kreativni su i tolerantni na različitosti. U usporedbi s prethodnim generacijama, Ja- generacija je najsamopouzdanija i najasertivnija, ali ujedno i najdepresivnija i najanksioznija.

Pate li danas mladi više ili manje?

Više je radova koji pokazuju da je značajan porast u psihopatologiji među mladima danas. Tako je na primjer evidentan porast depresije u proteklih deset godina. Jedan razlog za to je u promjeni anticipacije– dobre ekonomske godine 90-ih donijele su  iščekivanje manje količine problema, ali zato od 2008. godine na ovamo količina problema je sve veća. To se odražava na neke pokazatelje kao na primjer nemogućnost plaćanja zdravstvene zaštite – koja je porasla od  7% 1991.g. do 11%  2004.g.; gubitak zdravstvenog osiguranja porastao s 12% na 18%; prekidi emotivnih stabilnih veza se udvostručili –  s 4% na 8%.
Nemoguće je zanemariti širi socijalni kontekst u kojem djeca i adolescenti odrastaju -ekonomske krize, siromaštvo, ratovi  povećavaju rizik od psihosocijalnih poremećaja u osoba svih dobnih razina a posebice u djece.
Napredak u ekonomskom kao i u tehnološkom smislu u razvijenim zemljama također proizvodi neke ranije manje prisutne izvore stresa u mladih -sve rigorozniji i dugotrajniji uvjeti školovanja, natjecanja za radna mjesta i profesionalnu afirmaciju te mogući neuspjesi u tim aktivnostima.
Neki mladi ranjiviji su više od drugih zato što posjeduju neke urođene ili stečene tjelesne i/ili psihološke dispozicije ili zato što su ih stresni događaji zadesili u razvojno osjetljivijem perioduživota kad još nisu postigli onaj stupanj osobnih kompetencija koji bi im osigurao kontrolu nad okolinom. Negativna životna iskustva mogu naglasiti postojeća psihološka obilježja nekog razvojnog perioda te se mogu izraziti kao:  neprilagođenost, uznemirenost,  poremećaj mentalnog zdravlja.

Mediji i mladi

Uz stvaranje potrošačkih navika i potenciranje prodaje proizvoda, mediji nastoje utjecati na stavove i vrijednosti te oblikovati pogled na svijet djece i mladih koristeći različite strategije kognitivne i afektivne manipulacije, kojima snažno utječu na oblike socijalnog ponašanja.
Medijske poruke često su zbunjujuće zbog toga što mlade potiču na sjedenje pred ekranima televizora i računala (inaktivnost), konzumiranje alkohola, pušenje tj. nezdrave stilove života, a suprotno tome nameću im se ideali savršenstva, ljepote i uspješnosti, kojima se teško približiti, a još se teže oduprijeti nametnutim pritiscima što često rezultira gubitkom osjećaja osobne vrijednosti. Takve poruke mogu postati čimbenik rizika niza fizičkih i psihičkih poremećaja uključujući nisko samopoštovanje i povećanje depresivnih simptoma. Povećana izloženost različitim medijskim sadržajima u kojima dominira nasilje, ali i aktivne uključenosti u kreiranje i on-line vježbanje agresivnosti preko modernih interaktivnih medija čine značajan utjecaj na povećanu agresivnost djece i njihovo nasilno ponašanje u stvarnom životu.

Hook up kultura

Značajke ove kulture su česte izmjene partnera, tj. mladić i djevojka, kao potpuni stranci, ulaze u seksualne odnose na jednu noć. Odnosi su to bez ikakvog vezanja, očekivanja, osjećaja i obveza. Mladići i djevojke postaju nesposobni za duboke i smislene odnose, zasnivanje trajnih veza postaje nemoguća misija. Budući da jedino duboki odnosi omogućuju čovjeku da sazrije i postane odrasla osoba to i u jednima i drugima ostavlja svijest neispunjenosti, praznine, ostaju zarobljeni u površnosti i u vječnom pubertetu, čak i do 40-tih godina, te se moraju pomiriti da će površni i besmisleni odnosi biti stvarnost koja će trajati čitavog njihovog života.

Zaključno možemo reći da su mladi danas izloženi većim izazovima, (negativnim) utjecajima i drugim čimbenicima koji rezultiraju porastom psihopatologije u toj populaciji te posljedično povećanom potrebom i za psihijatrijskim liječenjem.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Varicella zoster Depositphotos_13851285_L

Kako na koži prepoznati Herpes zoster

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVirusne infekcije kože imaju raznolik oblik i bitno ih je prepoznati. Ponekad se na koži može javiti crvenilo praćeno osjećajem peckanja i bolovima uz vidljive mjehuriće, pa se može posumnjati da se radi o herpes zosteru. Premda opekotine kože uzrokovane toplinom ili, primjerice, kontaktom s gusjenicama mogu izgledati kao crvenilo s mjehurićima, kod herpes zostera […]

Koža Depositphotos_149029145_L

Vitamini i lijepa koža

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVitamini su od velike važnosti za zdravlje i ljepotu kože. Kako bi se to postiglo, pomaže raznolika i pravilna prehrana, no u ubrzanom tempu života vrlo često se obroci preskaču ili su jednoliki i nedovoljno hranjivi. Voće i povrće nisu dovoljno zastupljeni kao svakodnevni dio obroka, već se sporadično nađu na tanjuru, a proteinski dio […]

Plivanje

Može li se s početnim degenerativnim promjenama i suženjem L5/S1 prostora sigurno baviti leđnim plivanjem?

Trzaj Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Trzaj Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

MR mozga

Je li potrebno raditi EEG u spavanju ako dijete već ide na MR mozga s anestezijom?

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]