Biti mlad danas – “JA ” GENERACIJA

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Prema riječima jednog američkog učitelja današnji ( srednjoškolski) učenici ne samo da loše uče, već i  pokazuju  totalnu nezainteresiranost za budućnost. Dobivaju sve što žele.

Prema riječima jednog američkog učitelja današnji (srednjoškolski) učenici ne samo da loše uče, već i  pokazuju  totalnu nezainteresiranost za budućnost. Dobivaju sve što žele, bez ikakvog truda (Psychology today, The Effect Of theHook Up Culture On Men). Poznata je  uzrečica kako su mladi danas nekulturni, bahati i slično te da se razlikuju od ranijih generacija. Takva fraza poznata je još od Aristotelova vremena. No, jesu li uistinu današnje mlade generacije doista različite od ranijih. Jedna američka istraživačica Jean Twenge istraživala je to pitanje,  te kroz nekoliko studija pokazala kako postoje generacijske razlike u životnim ciljevima, brizi za druge i građanskoj orijentaciji među američkim srednjoškolcima i brucošima. Ona i njeni suradnici su na vrlo velikom uzorku američkih studenata pronašli da se generacija mladih rođenih nakon 1990.godine značajno razlikuje u  ove tri kategorije u odnosu na ranije rođene. Ta je generacija prozvana Ja- generacija. Ekstrinzične vrijednosti ( novac, imidž, slava) važnije su im od  intrinzičnih vrijednosti (samoprihvaćanje, pripadnost, zajednica). Empatija, milostinja, važnost rada na korist zajednici bile su značajno niže u odnosu na ranije generacije, kao i interes za društvene probleme, sudjelovanje u politici, vjerovanje u vladu, aktivnosti u borbi za okoliš i očuvanje energije. Osim toga ( budući su generacije ispunjavale upitnik za narcističke osobine)  narcističke osobine bile su više izražene u Ja-generaciji, nego u ranijim generacijama (Generaciji X ili Baby Boomers). Slično je dokazala i jedna druga studija našavši da je narcizam značajno viši među studentima tijekom 2000-ih za razliku od studenata iz osamdesetih.

Značajke Ja- generacije

Pripadnici Ja generacije vjeruju u svoju posebnost i izuzetnost, imaju krajnje nerealna očekivanja, a jedno od prisutnih stereotipnih očekivanja jest kako najbrže i najlakše doći do slave i bogatstva. Mnoge svoje želje proglašavaju svojim legitimnim pravima, od drugih očekuju da im ugađaju i da im se prilagođavaju, egocentrični su, ne trpe kritiku, imaju smanjen prag tolerancije na frustraciju.
Nedostaje im empatičnosti, traže pažnju, ovisni su o neprestanoj stimulaciji zbog čega se brzo zasite i brzo im sve dosadi, a i njihovi prijateljski i partnerski odnosi lako pucaju. Nisu spremni na ekstra napore poradi zajednice u cjelini jer svemu pretpostavljaju svoj osobni interes. Ne vide da su težak rad i izgrađivanje vlastitog karaktera put do uspjeha.
Ipak, dobre osobine ove generacije jesu to što su sposobni obavljati više poslova istovremeno, brzo misle, kreativni su i tolerantni na različitosti. U usporedbi s prethodnim generacijama, Ja- generacija je najsamopouzdanija i najasertivnija, ali ujedno i najdepresivnija i najanksioznija.

Pate li danas mladi više ili manje?

Više je radova koji pokazuju da je značajan porast u psihopatologiji među mladima danas. Tako je na primjer evidentan porast depresije u proteklih deset godina. Jedan razlog za to je u promjeni anticipacije– dobre ekonomske godine 90-ih donijele su  iščekivanje manje količine problema, ali zato od 2008. godine na ovamo količina problema je sve veća. To se odražava na neke pokazatelje kao na primjer nemogućnost plaćanja zdravstvene zaštite – koja je porasla od  7% 1991.g. do 11%  2004.g.; gubitak zdravstvenog osiguranja porastao s 12% na 18%; prekidi emotivnih stabilnih veza se udvostručili –  s 4% na 8%.
Nemoguće je zanemariti širi socijalni kontekst u kojem djeca i adolescenti odrastaju -ekonomske krize, siromaštvo, ratovi  povećavaju rizik od psihosocijalnih poremećaja u osoba svih dobnih razina a posebice u djece.
Napredak u ekonomskom kao i u tehnološkom smislu u razvijenim zemljama također proizvodi neke ranije manje prisutne izvore stresa u mladih -sve rigorozniji i dugotrajniji uvjeti školovanja, natjecanja za radna mjesta i profesionalnu afirmaciju te mogući neuspjesi u tim aktivnostima.
Neki mladi ranjiviji su više od drugih zato što posjeduju neke urođene ili stečene tjelesne i/ili psihološke dispozicije ili zato što su ih stresni događaji zadesili u razvojno osjetljivijem perioduživota kad još nisu postigli onaj stupanj osobnih kompetencija koji bi im osigurao kontrolu nad okolinom. Negativna životna iskustva mogu naglasiti postojeća psihološka obilježja nekog razvojnog perioda te se mogu izraziti kao:  neprilagođenost, uznemirenost,  poremećaj mentalnog zdravlja.

Mediji i mladi

Uz stvaranje potrošačkih navika i potenciranje prodaje proizvoda, mediji nastoje utjecati na stavove i vrijednosti te oblikovati pogled na svijet djece i mladih koristeći različite strategije kognitivne i afektivne manipulacije, kojima snažno utječu na oblike socijalnog ponašanja.
Medijske poruke često su zbunjujuće zbog toga što mlade potiču na sjedenje pred ekranima televizora i računala (inaktivnost), konzumiranje alkohola, pušenje tj. nezdrave stilove života, a suprotno tome nameću im se ideali savršenstva, ljepote i uspješnosti, kojima se teško približiti, a još se teže oduprijeti nametnutim pritiscima što često rezultira gubitkom osjećaja osobne vrijednosti. Takve poruke mogu postati čimbenik rizika niza fizičkih i psihičkih poremećaja uključujući nisko samopoštovanje i povećanje depresivnih simptoma. Povećana izloženost različitim medijskim sadržajima u kojima dominira nasilje, ali i aktivne uključenosti u kreiranje i on-line vježbanje agresivnosti preko modernih interaktivnih medija čine značajan utjecaj na povećanu agresivnost djece i njihovo nasilno ponašanje u stvarnom životu.

Hook up kultura

Značajke ove kulture su česte izmjene partnera, tj. mladić i djevojka, kao potpuni stranci, ulaze u seksualne odnose na jednu noć. Odnosi su to bez ikakvog vezanja, očekivanja, osjećaja i obveza. Mladići i djevojke postaju nesposobni za duboke i smislene odnose, zasnivanje trajnih veza postaje nemoguća misija. Budući da jedino duboki odnosi omogućuju čovjeku da sazrije i postane odrasla osoba to i u jednima i drugima ostavlja svijest neispunjenosti, praznine, ostaju zarobljeni u površnosti i u vječnom pubertetu, čak i do 40-tih godina, te se moraju pomiriti da će površni i besmisleni odnosi biti stvarnost koja će trajati čitavog njihovog života.

Zaključno možemo reći da su mladi danas izloženi većim izazovima, (negativnim) utjecajima i drugim čimbenicima koji rezultiraju porastom psihopatologije u toj populaciji te posljedično povećanom potrebom i za psihijatrijskim liječenjem.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Analgetici shutterstock_2111491004

Padovi zimi: kako pravilno reagirati kod skijanja, poledice i sanjkanja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZima donosi puno kretanja na otvorenom – skijanje, sanjkanje, šetnje po snijegu i ledu, ali i veći rizik od padova i ozljeda. U ljekarničkoj praksi često se postavlja pitanje: što učiniti odmah nakon pada i kako spriječiti pogoršanje ozljede? U nastavku su jasne, praktične i provjerene savjete za prvu pomoć kod najčešćih zimskih ozljeda, za […]

Trudnoća

Što može biti osip koji se ponavlja i svrbi u trudnoći unatoč antihistaminiku?

Varikokela shutterstock_2535515799

Trebali operirati svaku varikokelu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePostoje tendencije, pa čak i algoritmi, prema kojima bi se sustavno trebala tražiti varikokela u muške djece, osobito u doba puberteta i adolescencije. Prema tim smjernicama, a s ciljem prevencije muške neplodnosti, trebalo bi operirati varikokelu u svakog mladog muškarca kod kojega je znatno poremećen spermiogram ili već postoji atrofija (smanjenje) jednog – najčešće lijevog […]

Degenerativna ozljeda meniska Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Silimarin shutterstock_2316515899

Silimarin i jetra: kako ovaj biljni spoj može pomoći zdravlju jetre

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSilimarin je prirodni biljni spoj koji se dobiva iz plodova sikavice (Silybum marianum), biljke koja se stoljećima koristi za potporu radu jetre. U suvremenoj medicini silimarin je jedan od najistraživanijih biljnih pripravaka povezanih sa zdravljem jetre, a interes za njega temelji se na njegovim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Iako silimarin nije lijek i ne može […]

Dojka

Je li opasno ako se bradavica sama uvukla i traje već tri mjeseca unatoč urednoj mamografiji?

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_2229886135

Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja. Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li […]

Psihijatrija shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Psihijatrija

Komplikacije poremećaja prehrane – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljedica poremećaja prehrane o kojima se govori u ovom članku prvenstveno žele ukazati na niz komplikacija povezanih s otkazivanjem organa, psihičkim poremećajima i preuranjenom smrtnošću. Naime, nova studija obavljena u časopisu British Medical Journal ukazuje kako su rizici od ozbiljnih tjelesnih bolesti, psihijatrijskih poremećaja i prerane smrti znatno povećani kod osoba s poremećajima prehrane nakon […]

Psihijatrija

Što znači dugotrajan osjećaj nestvarnosti sebe i tijela praćen strahom i panikom?

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija

Kako reći prijateljici da psihoterapija koju pohađa možda nema učinka?