Kronično zatajenje srca s očuvanom istisnom frakcijom lijeve klijetke

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Velika je učestalost zatajenje srca s očuvanom tj. normalnom istisnom frakcijom lijeve klijetke u bolesnika koji se prezentiraju zatajenjem srca.

Velika je učestalost zatajenje srca s očuvanom tj. normalnom istisnom frakcijom lijeve klijetke u bolesnika koji se prezentiraju zatajenjem srca. Obzirom na istisnu frakciju lijeve klijetke zatajenje srca može se podijeliti u dvije skupine, jedna je skupina s očuvanom i druga sa sniženom istisnom frakcijom lijeve klijetke. Prije više od 40 godina u literaturi su opisani bolesnici sa zatajenjem srca s očuvanom istisnom frakcijom lijeve klijetke. Zatajenje srca s očuvanom  istisnom frakcijom lijeve klijetke određeno je istisnom frakcijom koja je jednaka ili veća od 50%. Ovaj tip zatajenja srca znatno je češći u žena i u starijim dobnim skupinama. Rezultati velike multicentrične studije (engl. Cardiovascular Research Network – CRN) u koju je bilo uključeno 11 994 bolesnika sa zatajenjem srca pokazali su da je 51,8% bolesnika imalo očuvanu  istisnu frakciju lijeve klijetke. Zatajenje srca sa sniženom istisnom frakcijom lijeve klijetke imalo je 32,6% bolesnika, a 15,6% bolesnika imalo je graničnu sistoličku disfunkciju lijeve klijetke. U ovom istraživanju istisna frakcija lijeve klijetke ustanovljena je ehokardiografski. U istraživanju je ustanovljeno da stariji bolesnici, žene, hipertoničari, bolesnici s fibrilacijom atrija u anamnezi, sa sniženim hemoglobinom i sniženom glomerularnom filtracijom češće imaju zatajenje srca s očuvanom istisnom frakcijom lijeve klijetke. Također je ustanovljeno da su ovi bolesnici kompleksniji s brojnim nekardijalnim pridruženim bolestima. U tih bolesnika povećana je učestalost kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), bolesti jetre, depresije i demencije. Ove brojne pridružene bolesti imaju utjecaj na lošiji ishod liječenja uz potrebu za češćim hospitalizacijama i uz veću smrtnost bolesnika.

Bolesnici koji su preboljeli akutni infarkt miokarda i imaju u anamnezi fibrilaciju ventrikula ili ventrikulsku tahikardiju rjeđe imaju zatajenje srca s očuvanom odnosno normalnom istisnom frakcijom lijeve klijetke.

Broj hospitaliziranih bolesnika sa zatajenjem srca s očuvanom istisnom frakcijom lijeve klijetke u zadnjih 20 godina značajno se povećao. Postavlja se pitanje zašto je tako ? Više čimbenika uzrokuje povećanje broja ovih bolesnika. Povećanju broja bolesnika sigurno doprinosi starenje populacije, a time i povećanje incidencije fibrilacije atrija, povećanje incidencije pretilosti, šećerne bolesti i arterijske hipertenzije. Perkutana koronarna intervencija utječe na veće preživljenje bolesnika nakon akutnog koronarnog sindroma, zatim i učinkovita terapija s ACE inhibitorima i beta blokatorima s učinkom na remodeliranje lijeve klijetke koronarnih bolesnika i hipertoničara također doprinosi povećanju broja bolesnika sa zatajenjem srca s očuvanom istisnom frakcijom lijeve klijetke.

U zaključku možemo naglasiti da je kronično zatajenje srca s očuvanom tj. normalnom istisnom frakcijom lijeve klijetke vrlo često. Više od 50% bolesnika koji se prezentiraju sa zatajenjem srca imaju očuvanu tj. normalnu sistoličku funkciju lijeve klijetke. Ovaj tip zatajenja srca češći je u žena i u starijim dobnim skupinama.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Aneurizma aorte – koji su mi daljnji koraci?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

UZV srca, VES, Holter srca i EKG – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]