Što svaki bolesnik od povišenog krvnog tlaka mora znati?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Povišen krvni tlak jedna je od najčešćih bolesti u nas. Često laici misle da je to jedna bolest, što je netočno, jer se radi očito o više o tridesetak specifičnih oblika bolesti…

Povišen krvni tlak jedna je od najčešćih bolesti u nas. Često laici misle da je to jedna bolest, što je netočno, jer se radi očito o više o tridesetak specifičnih oblika bolesti. Stoga nije čudo da u početnom liječenju nije svaki lijek jednako učinkovit. Bolesnici često krivo shvaćaju, pa savjetuju oboljelog uzmi ovaj lijek koji je mojoj ženi i kumi dobro regulirao krvni tlak.

Zar je to istina da je povišen krvni tlak tihi ubojica?

Na žalost ova dugogodišnja, a i dalje se događa u svakodnevnom životu. Zašto je to tako ?
Bolest najčešće nastupa postepeno bez većih simptoma, tako da se organizam privikava na povišen tlak. Što više veći dio bolesnika u početku liječenja se subjektivno lošije osjeća kad se vrijednosti tlakova normaliziraju.
Subjektivne smetnje u većine bolesnika se javljaju najčešće razvojem komplikacija zbog povišenog tlaka, kao vrtoglavice, zujanje u ušima, šumovi u ušima i glavi, glavobolje, pritiska u prsištu, nedostatak zraka, brzo zamaranje oticanje nogu i/ili trbuha.
Koje su najčešće pogreške koje čine bolesnici od povišenog tlaka ?
Počnu uzimati ordinirani lijek te kad dođu na kontrolu svom ordinariusu i kad se ustanovi da je tlak u granicama normale prestane uzimati dalje terapiju po „logici“ jer je tlak sada normalan, a što je potpuno kriva logika, jer je tlak upravo normalan zbog prisutnosti lijeka u organizmu.
Potom nakon nekoliko izmjerenih tlakova koji su uredni smatra da više nije bolesnik od povišenog krvnog tlaka.
Povišeni krvni tlak je doživotna bolest uz  dva izuzetka.
Prvi kada se radi o povišenom tlaku zbog suženja arterija u bubregu ili grešaka srčanih zalistaka, koji kad se otklone u pravilu prestaje povišen krvni tlak i potreba eventualne terapije, ali ne i kontrole istog.
Drugi je slučaj povišenih tlakova u žena u perimenopauzi i preklimakteriju kada hormoni u organizmu „divljaju„ što rezultira povišenim tlakom oscilirajućeg tipa, čas visoke vrijednosti, čas niske. U menopauzi se hormonska oluja stiša i tlakovi se često normaliziraju bez daljnje terapije.
Koje su vrijednosti tlakova normalne ?
Gornja granica normalnog tlaka kod bolesnika s povišenim tlakom je 140/90 bez obzira na godine, dok je ta granica za bolesnike od dijabetes mellitusom 130/80.
Jedno od čestih pitanja bolesnika u terapiji lijekovima zbog povišenog krvnog tlaka je da li trebam uzeti terapiju kad izmjerim daje tlak normalan?
Razumljivo je  da treba, jer je tlak upravo uredan  zbog prisustva lijeka u organizmu
Svaki bolesnik s povišenim tlakom treba po ustanovljenju dijagnoze učiniti adekvatnu obradu tlaka, a što podrazumijeva kompletne laboratorijske analize, elektrokardiogram,  rentgen srca i pluća, pregled okuliste/vid, očnu pozadinu – fundus i očni tlak.

Što i kako si bolesnik od povišenog krvnog tlaka može i mora pomoći?

1. Proučiti i prihvatiti higijensko dijetalni režim za bolesnika od povišenog krvnog tlaka. To znači ograničiti sol u hrani, izbjegavati jako začinjenu i masnu hranu.
Ograničiti unos kalorija ako uz povišen krvni tlak ima i prekomjernu tjelesnu težinu, a što je čest slučaj.
Uzimati lijek–lijekove redovito uvijek po mogućnosti u isto vrijeme. Izbjegavati izlaganje organizma ekstremno niskim i visokim temperaturama.

2. Mjeriti tlakove ujutro i u veće uvijek  u isto vrijeme na istoj ruci i zapisivati izmjerene vrijednosti na istoj ruci.

Zašto je važno da bolesnik mjeri redovito tlakove u svojim bazičnim uvjetima kod kuće?

To je vrlo važno kako bi se uočilo zakonitosti kretanja tlakove u bazičnim uvjetima i vršiti eventualne korekcije terapije ujutro i u veće, kako bi se postiglo optimalnu regulaciju tlaka.
Zapisati izmjerene vrijednosti i donijeti zapis na kontrolu,a što bolesnici često ne učine i zaborave zapis kod kuće!?
Dio bolesnika ima tako zvani fenomen bijele kute i kad dođe u ambulantu ima uvijek povišene vrijednosti tlakova. Donijeti od kuće tlakomjer kojim mjeri krvni tlak kako bi se instrument mogao usporediti sa živinim tlakomjerom u ambulanti.
Naime, automatski tlakomjeri osobito oni s manšetom na ručnom zglobu u principu su manje precizni i pokazuju više vrijednosti za 10 do 20 mm  žive.
Precizniji su automatski tlakomjeri sa manšetom na nadlaktici.
U situacijama naglih klimatskih promjena porasta, sniženja temperature, oluje stresova u obitelji i /ili na radnom mjestu,učestalije mjeriti tlakove i dodavati  više doze lijeka ili lijekova za tlak
Kada bolesnik ima uz povišen krvni tlak i poremećaj srčanog ritam,onda klasični automatski tlakomjeri nisu pouzdani,pa na displeju piše ERROR–greška.
Svaki bolesnik od povišenog tlaka treba biti poučen kako,kada i u kojoj dozi i koji lijek treba dodati u slučaju povišenog tlaka,a koji su do tada bili dobro regulirani.Tako na određen način bolesnik postaje i sam svoj doktor i suradnik  sa svojom bolešću, poštivajući njene zahtjeve i pravila,ona će poštivati njegov integritet, egzistenciju i kvalitetu života kako ne bi postao još jedna u nizu žrtava tihog ubojice /moždani i srčani udar, invalidnost i smrt.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

San

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]