Žalovanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Proces koji se javlja kao reakcija na gubitak važne osobe ili nečega što za nas ima važan emocionalan značaj, naziva se žalovanje. Ako je gubitak veći, intenzivniji je osjećaj tuge koji se javlja.

Proces koji se javlja kao reakcija na gubitak važne osobe ili nečega što za nas ima važan emocionalan značaj, naziva se žalovanje. Ako je gubitak veći, intenzivniji je osjećaj tuge koji se javlja. Bez obzira koliko smo pripremljeni na vlastitu i tuđu smrt koja je neizbježni dio života, gubitak voljene osobe izaziva preplavljenost osjećajima tuge ili gubitka s kojima se teško nositi, posebno ako se radi o neočekivanim ili iznenadnim gubicima. Žalovanje osim gubitka bliske osobe uključuje i gubitke kao što su razvod, prekid veze te druge veće promjene (npr. preseljenje).
Tijek žalovanja i način nošenja s gubitkom ovisi o strukturi svake osobe, no obično postoji nekoliko faza i smatra se kako je važno proći sve navedene faze kako bi se mogao završiti proces žalovanja.

Faza 1: negiranje
Obično traje kratko, nekoliko sati do nekoliko dana. Gubitak ili smrt osobe se negira. Obično kažemo da je osoba u tom periodu još u “šoku” jer radi težine i prevelike potresenosti osoba ne može prihvatiti niti se suočiti s gubitkom.

Faza 2: ljutnja
Ljutnja se javlja nakon što se javi prepreka da ostvarimo ili dođemo do nekoga ili nečega što jako želimo. Kada nekoga izgubimo, ljutnja se može javiti kao reakcija na gubitak iluzije koju smo stvoriliu vezi ostvarenja npr. zajedničkog života s tom osobom. Ljutnja se često javlja na osobe koje su nas napustile ili se može javiti premještanje ljutnje na druge osobe koje su nam u blizini dok je pravi objekt ljutnje izgubljen. Takva faza ljutnje nam zapravo omogućava da se oslobodimo negativnih emocija koje se normalno javljaju u takvim situacijama. Često je osim toga, lakše biti ljut nego tužan. Ova faza traje dulje od prethodne faze, obično nekoliko dana do nekoliko tjedana.

Faza 3: tugovanje
Kada se gubitak počinje prihvaćati, slijedi suočavanje s time da je on nepovratan. Tada se javlja osjećaj tuge koja traje dugo, ponekad ne prestaje, ovisno o samom gubitku. Faza tugovanja traje najduže, obično nekoliko mjeseci.
No, ova faza može predstavljati i ograničenje ili „kočnicu” u životima ljudi, jer dok smo u ovoj fazi zapravo ne napredujemo i ne nastavljamo sa životom, nego ostajemo u onom istom trenu gubitka zbog kojeg smo i ušli u fazu žalovanja.

Faza 4: restrukturiranje
Ovo je posljednja faza žalovanja i u njoj dolazi do restrukturiranja života osobe vezano uz doživljeni gubitak. Gubitak se počinje prihvaćati, a život se nastavlja s njime. Osoba proživljava različite emocije – krivnju, olakšanje, prihvaćanje. Krivnja je često vezana uz to da se počinjemo navikavati na novonastalu situaciju, da se ponovo možemo veseliti nekim stvarima i uživati u odnosima s drugim ljudima. Ova faza je nužna da bi se žalovanje moglo početi privoditi kraju te da se život može nastaviti uz promjene koje su se dogodile.

Osoba koja je doživjela gubitak može se zaustaviti u svakoj od navedenih faza, radi čega neće moći nastaviti prorađivati svoju tugu i gubitak. Ako dođe do takvog “zaustavljanja”, žalovanje neće moći završiti, a osoba kao da ostaje “zarobljena” u svom gubitku.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

ZS

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Endokrinolog

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Bubrezi

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]