B-blokatori – neupitan značaj u liječenju kardiovaskularnih bolesti

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiovaskularne bolesti danas su jedan od najčešćih uzroka smrtnosti u svim zemljama svijeta, pa tako i u nas. Kako su farmaceutska industrija i medicina napredovale i razvijale se, napredovali su i načini liječenja kao i mogućnosti redukcije komorbiditeta  posljedičnih kardiovaskularnim zbivanjima.

Kardiovaskularne bolesti danas su jedan od najčešćih uzroka smrtnosti u svim zemljama svijeta, pa tako i u nas. Kako su farmaceutska industrija i medicina napredovale i razvijale se, napredovali su i načini liječenja kao i mogućnosti redukcije komorbiditeta  posljedičnih kardiovaskularnim zbivanjima. Preopširno bi bilo osvrtati se na sve terapijske mogućnosti u današnjem pristupu svim kardiovaskularnim zbivanjima, pa ćemo izdvojiti i se osvrnuti na jednu esencijalnu grupu lijekova koja danas ima široku primjenu u raznim bolestima kardiovaskularnog sustava- radi se o beta blokatorima.
Prva primjena neselektivnih beta blokatora zabilježena je još davne 1964 godine, kada je svoje mjesto u kardiologiji među prvima pronašao nama dobro poznati propranolol, a naslijeđivali su ga kroz godine koje slijede atenolol i metoprolol. Zadnjih 10-ak godina u kliničkoj praksi za liječenje kardiovaskularnih bolesti rabe se češće visokoselektivniji betablokatori koji svoj učinak izazivaju blokiranjem β1-adrenergičnih receptora na staničnoj membrani kako provodne tako i kontraktilne muskulature srca, čime ostvaruju učinak na SA i AV-čvor (smanjuju aktivnost SA čvora, njegovu provodljivost, produljuju refrakterni period AV čvora, te usporavaju anterogradno i retrogradno provođenje impulsa kroz akcesorne putove), što je osobito izraženo u uvjetima ishemije i oštećenja miokarda (infarkt). U neupitne indikacije za primjenu beta-blokatora (razina dokaza IA) pripadaju zatajivanje srca te uporaba nakon infarkta miokarda i aritmije (ventrikularne i postinfarktne),sa napomenom da se sve više u akutnom infarktu miokarda primjena beta blokatora započinje već u akutnoj fazi ukoliko za nju nema apsolutne kontraindikacije (pojava bloka, srčanog popuštanja ili razvoja kardiogenog šoka), a u skladu sa sve većim brojem  studija koje govore u prilog benefita od navedenog načina primjene.

Iako su prvi lijekovi iz ove skupine sužavali kliničku primjenu zbog nuspojava uzrokovanih neselektivnosti ( djelovanjem na B1,ali i B2, A-receptore, pa čak i Na-kanale te K-kanale), no lijekovi novije generacije visokoselektivnih beta blokatora nadilazili su navedeni problem i proširivali uporabnu indikaciju.
Iako je navedenim novim visokoselektivnim beta blokatorima bila poljuljana indikacija kao monoterapije u liječenju arterijske hipertenzije (kontroverze oko uporabe beta-blokatora u hipertenziji nastale su nakon metaanalize prema kojoj u usporedbi s ostalim antihipertenzivima, bolesnici koji su bili liječeni beta-blokatorima imaju za više od 16% relativni rizik od nastanka CVI, dok nije bilo razlike u riziku za infarkt miokarda i ukupni mortalitet), čime su u praksi često zamijenjivani drugim skupinama lijekova, u smjernicama za liječenje arterijske hipertenzije i dalje ostaju ravnopravni ostalim skupinama antihipertenzivnih lijekova, no ono što je značajno za istaknuti je da su postali nezaobilazni dio terapije u liječenju bolesnika sa kroničnim zatajenjem srca, nakon infarkta miokarda i kod pojave srčanih aritmija (ventrikulskih i postinfarktnih) sa neupitnom indikacijom zasnovanom na dokazima razine A, potvrđenima u brojnim kliničkim studijama (CIBIS-2, CIBIS-3).

Prva značajna randomizirana kontrolirana klinička studija koja je pratila bolesnike sa kroničnim srčanim zatajenjem bila je upravo studija CIBIS l, koja je pratila bolesnike sa NYHA lll i NYHA lV kliničkim stadijem uz EFLV sa 40% i niže, a kojima je u terapiju uključen bisoprolol. U komparaciji sa placebom bisoprolol je značajno poboljšao funkcionalni status bolesnika. Na ovu se nastavila slijedeća CIBIS ll studija koja je pratila bolesnike sa NYHA lll i NYHA lV i sa EFLV 35% i niže kojima je uz ACE inhibitor i diuretik u terapiju uveden bisoprolol. Praćena je redukcija smrtnosti sa i bez terapije bisoprololom. Studija je prekinuta zbog impresivno značajne redukcije smrtnosti u skupini koja je primala bisoprolol u terapiji, a korisnost je zamjećena i u ishemijskoj i neishemijskoj disfunkciji lijevog  ventrikula.

Današnje smjernice za liječenje kroničnog zatajenja srca (American College of Cardiology, American heart association, i European Society of Cardiology) savjetuju uporabu 4 betablokatora u bolesnika liječenih zbog kroničnog srčanog zatajenja: karvedilol, metoprolol sukcinat, nebivolol i bisoprolol za stadije B, C i D ( prema ACC i AHA) odnosno NYHA ll-lV uz uvjet relativne hemodinamske stabilnosti bolesnika, te osobit oprez u kliničkom stadiju NYHA lV (negativni inotropni učinak kao i usporavanje srčane frekvencije uz pojavu bloka provođenja i pogoršanje hemodinamske (ne)stabilnosti bolesnika uz jasnu kontraindikaciju za bolesnike u stanju šoka, sa verificiranim blokom visokog stupnja, te bradikardnim poremećajima srčanog ritma- učinak klase).
Djelovanje im je osobito naglašeno u fizičkom naporu, ali i u oštećenom i ishemičnom miokardu, znači stanjima sa ekscitiranim adrenergičkim sustavom, gdje usporavanjem srčane frekvencije produljuju vrijeme dijastole, čime omogućavaju bolje punjenje krvi u epikardijalne koronarne arterije, snižavaju arterijski tlak, smanjuju potrebu miokarda za kisikom, reduciraju promjer lijevog ventrikula i poboljšavaju ejekcijsku frakciju lijevog ventrikula. Današnje smjernice za liječenje akutnog infarkta miokarda savjetuju što raniju primjenu betablokatora, već u prvim satima ishemije ukoliko nema kontraindikacija, čime se poboljšava preživljenje, ostvaruje smanjenje smrtnosti (prevencija i redukcija malignih poremećaja srčanog ritma, smanjenje zone infarkta..), što je potkrijepljeno brojnim kliničkim studijama ( ISIS-I, MIAMI)

Upotreba beta blokatora u AIM

Redukcija ishemijske boli                                         I B
Kontrola arterijske hipertenzije i sinusne tahikardije   I B
Primarna prevencija iznenadne srčane smrti               I B
Postojana VT                                                         I C
Supraventrikularne tahiaritmije                                I C
Limitiranje veličine zone infarkta                             IIa A

Daljnje analize i praćenja bolesnika u akutnom infarktu miokarda koji su podvrgavani urgentnoj primarnoj PCI kroz nove studije (Stent-PAMI, Air-PAMI and CADILLAC) ukazala su na značajnu redukciju smrtnosti ako su beta blokatori primjenjivani u bolesnika prije same intervencije.
Nadalje, nekoliko velikih randomiziranih kliničkih studija, koje su uključivale preko 35000 bolesnika sa preboljelim srčanim infarktom, su pokazale značajnu redukciju mortaliteta i morbiditeta ( čak i do 25%), ukoliko je beta blokator uključen u terapiju nakon otpusta iz bolnice u trajnoj terapiji, neovisno o postojanju ostalih komorbiditeta (šećerna bolest, stupanj srčanog zatajenja, plućna bolest,poremećaj srčanog ritma…)

Upotreba beta blokatora u sekundarnoj prevenciji

Svi bolesnici bez kontraindikacija                   I A
Redukcija smrtnosti                                     I A
Prevencija reinfarkta                                    I A
Primarna prevencija iznenadne srčane smrti    I A
Prevencija/liječenje ventrikulskih aritmija     IIa B

Kardiovaskularne bolesti su u samom vrhu uzroka smrtnosti kod ljudi, čime njihovo liječenje,prevencija, kao i redukcija pogubnih posljedica uvelike dobivaju na značaju. Presjekom kroz ovih nekoliko značajnih spoznaja utemeljenih na brojnim kliničkim studijama htjeli smo podsjetiti na značenje beta blokatora u liječenju, ali i prevenciji nekih patoloških stanja u kardiologiji, te njegovo neupitno mjesto u današnjim smjernicama za liječenje velikog broja kardiovaskularnih bolesti, uz prostor za daljnji razvoj novih lijekova i time redukciju smrtnosti, ali i posljedica njihovih komorbiditeta.

Literatura

  • CIBIS Investigators and Committees (1994). A randomized trial of beta blockade in heart failure. The Cardiac Insufficiency Bisoprolol Study (CIBIS). Circulation, 90, 1765-73
  • CIBIS Investigators and Committees (1999). Cardiac Insuffitiency Bisoprolol Study ( CIBIS ll). Lancet, 353, 9-13
  • Gheorghiade M, Goldstein S. Blockers in the post-myocardial infarction
    patient. Circulation 2002;106:394–8.
  • Konishi, M., and G. Haraguchi … Ect. All. “Comparative Effects of Carvedilol vs Bisoprolol for Severe Congestive Heart Failure.” Circulation 6 (2010): 1127-134. Web. 6 Feb. 2011.
    Mark Kearny, OCL, Chronic Heart Failure, 2009
  • Heart failure, 2010, Berlin, T Naka1, C Yoshida1, T Akagami1, T Doi1, K Takahashi1, M Masutani1, T Sakoda1, T Tsujino1, T Masuyama1, M Ohyanagi1, 1Hyogo College of Medicine – Nishinomiya – Japan, Effect of bisoprolol and carvedilol on glycemic control and exercise intolerance in patients with chronic heart failure

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Epilepsija

Tumačenje EEG nalaza s paroksizmalnim promjenama

Migrena

Kronična migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMigrena je neurološki poremećaj karakteriziran epizodama umjerene do jake glavobolje, često praćene mučninom, povraćanjem i osjetljivošću na svjetlost ili zvuk. Veliki broj ljudi diljem svijeta boluje od migrene, a mali broj ljudi pogođenih ovim stanjem razvija ono što se naziva kronična migrena. Kronična migrena nije samo niz intenzivnih glavobolja koje se često javljaju; to je […]

Degenerativna ozljeda meniska

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Laktuloza

Zatvor ne bira ni vrijeme ni mjesto – kako nježno potaknuti crijeva na rad?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZatvor označava rijetko, otežano ili nepotpuno pražnjenje crijeva, najčešće definirano kao manje od tri stolice tjedno. Uzroci mogu biti prehrana siromašna vlaknima, nedostatak tjelesne aktivnosti, dehidracija, stres, neki lijekovi ili promjene životnog ritma. Zatvor može biti prolazan, ali i kroničan te značajno utjecati na kvalitetu života. Nefarmakološke mjere – temelj svakog liječenja Prije primjene lijekova, […]

Moždani udar

MR mozga – mikroangiopatske promjene i postinfarktne lezije

Ljetne viroze

Ljetne viroze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto je vrijeme sunčanih dana, mora, putovanja i druženja, no nije imuno na viroze. Iako viroze najčešće povezujemo s hladnijim dijelom godine, određeni virusi preferiraju tople uvjete i šire se baš tijekom ljeta. Te tzv. ljetne viroze uglavnom su blaže prirode, ali mogu uzrokovati neugodne simptome, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Ljetne […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Bol i peckanje oko srca pri uzimanju tekućine

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Tumačenje ehokardiografskog nalaza – blage fibrosklerotske promjene i dijastolička disfunkcija

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute