Ishemijska bolest srca

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Ishemijska bolest srca obuhvaća nekoliko kliničkih entiteta nastalih zbog nerazmjera između potrebe miokarda za kisikom te njegove opskrbe uslijed nedostatne koronarne cirkulacije. Obzirom na svoju učestalost.

Ishemijska bolest srca obuhvaća nekoliko kliničkih entiteta nastalih zbog nerazmjera između potrebe miokarda za kisikom te njegove opskrbe uslijed nedostatne koronarne cirkulacije. Obzirom na svoju učestalost te visoku stopu mortaliteta i invaliditeta predstavlja, poglavito u razvijenim zemljama značajan medicinski i socio-ekonomski problem. U cijelom svijetu, pa tako i u Republici Hrvatskoj kardiovaskularne su bolesti vodeći uzrok mortaliteta, prema nekim podacima i više od 50% ukupne smrtnosti. Prepoznato je nekoliko neovisnih faktora za nastanak koronarne bolesti kao što su pušenje, povišeni krvni tlak, šećerna bolest te povišena razina kolesterola u krvi kao najznačajniji čimbenik rizika. Najčešći neposredni uzrok razvoja ishemijske bolesti srca jesu aterosklerotske promjene na koronarnim krvnim žilama koje pak ovisno o tipu aterosklerotskog plaka uzrokuju različite kliničke pojavnosti koronarne bolesti. Od svih kliničkih sindroma ishemijske srčane bolesti sa stajališta terapijske hitnosti posebno je značajan akutni koronarni sindrom koji objedinjuje tri različita entiteta obzirom na opsežnost oštećenja srčanog mišića i učestalost komplikacija. To su nestabilna angina pektoris, infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta i infarkt miokarda sa ST elevacijom (STEMI, engl. ST elevation myocardial infarction).

Obzirom da ovaj potonji entitet gotovo uvijek predstavlja okluziju jedne ili više koronarnih arterija čime neposredno ugrožava život bolesnika jasno je zbog čega i u današnjoj modernoj medicini još uvijek predstavlja veliki organizacijski i terapijski izazov. Brojna su dosadašnja istraživanja dokazala da u liječenju akutnog infarkta miokarda s ST elevacijom hitna reperfuzija okludiranih koronarnih arterija metodom perkutane koronarne intervencije (PCI, engl. percutaneous coronary intervention) ima neupitnu prednost u odnosu na medikamentnu trombolitičku terapiju. Također postoji nekoliko studija koje su pokazale da transport takvih bolesnika u ustanovu s mogućnošću invazivne kardiološke obrade i liječenja predstavlja bolji terapijski izbor od medikamentne fibrinolitičke terapije. Tako je 2005. godine osnovana te odlukom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi republike Hrvatske i započela s radom Hrvatska mreža urgentne PCI (engl. percutaneous coronary intervention). Ista obuhvaća osam centara od kojih je za područje Krapinsko-zagorske županije nadležna Klinika Magdalena. U navedenu se ustanovu bolesnici upućuju nakon prethodne trijaže u hitnoj internističkoj ambulanti Opće bolnice Zabok ili Specijalne bolnice na medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. Trenutačno sistem funkcionira tako da se bolesnik ili javlja odmah u hitnu službu pripadajućih bolnica ili prvo nadležnom liječniku obiteljske medicine ili uspostavi Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije (kojih ima ukupno šest) koji ih potom upućuju na hospitalizaciju u navedene bolnice prema geografskoj pripadnosti.

Prema okvirnim statističkim podacima broj tako zbrinutih bolesnika s akutnim infarktom miokarda liječenim urgentnom intervencijom u Specijalnoj bolnici Magdalena svake se godine značajno povećava (od 94 intervenirana bolesnika 2008. godine do 157 interveniranih bolesnika 2010. godine), poglavito na račun sve bolje i jasnije definiranih algoritama i strukture organizacije zdravstvene skrbi. Kao i drugdje, tako i kod nas postoji problem predugog vremena od pojave bolova do javljanja bolesnika u zdravstvenu službu (engl. pain to door), te od javljanja zdravstvenoj službi do dolaska u intervencijski centar i otvaranja okludirane žile (engl. door to needle). Drugim riječima uspjeh liječenja tih bolesnika ovisi osim o prirodi i opsegu same bolesti i o mnogim drugim čimbenicima koji se poglavito odnose na organizaciju sistema svih razina zdravstvene zaštite i adekvatniju edukaciju bolesnika. Krapinsko-zagorska županija nadležnom je ministarstvu uputila vlastiti prijedlog organizacije mreže hitne medicine koja obuhvaća ukupno sedam punktova stanica hitne medicinske pomoći koje bi obzirom na specifična geografska obilježja ovog prostora uspjele kvalitetno zadovoljiti potrebe za hitnim zbrinjavanjem i trijažom bolesnika čitave Županije.

Značenje što ranijeg javljanja bolesnika s bolom u prsima nadležnom liječniku ili zdravstvenoj ustanovi najbolje ocrtava sintagma „vrijeme je miokard“ (engl. time is myocard) čime se zapravo naglašava važnost kontinuirane i sistematske edukacije bolesnika o naravi koronarne bolesti koju se za sada najbolje može provesti na razini primarne zdravstvene zaštite. Na kraju možemo reći da je rezultatima praćenim na razini države u proteklih pet godina Hrvatska mreža urgentne PCI dokazala kratkoročnu i dugoročnu ekonomsku i medicinsku opravdanost svoga postojanja. Transportirani su bolesnici imali učestalost komplikacija i mortalitet jednak onom bolesnika stanovnika većih gradova koji su direktno invazivno obrađivani i liječeni u navedenim Centrima. Treba naglasiti da su ti rezultati odgovarali rezultatima koje se navode i u zapadnim, daleko razvijenijim i bogatijim zemljama. Na taj su se način izjednačili izgledi većine bolesnika sa STE infarktom miokarda, neovisno o mjestu u kojem žive, s onima iz gospodarski razvijenijih zemalja. Uzimajući u obzir da hitna perkutana koronarna intervencija smanjuje mortalitet od akutnog infarkta za više od 50% jasno je da je Hrvatska mreža spasila živote mnogih bolesnika ili im omogućila dulji i kvalitetniji život nakon završetka liječenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Oporavak od fibromialgije shutterstock_2678864681

Liječenje depresije ključno je za oporavak od fibromialgije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanje koje je vodio Kuo-Wei Lee, iz Tajvana, objavljena je u siječnja 2026. godine u časopisu Seminars in Arthritis and Rheumatism, navodi kako su pacijenti s novodijagnosticiranom fibromialgijom koji su imali izražene simptome depresije i anksioznosti, imali su teži oblik bolesti i slabiji odgovor na početno liječenje od onih bez izraženih simptoma. Kod tih je […]

Hormonalni disbalans shutterstock_1591828351

Sjemenke lana kao prirodni saveznik kod PCOS-a

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Penis

Što može uzrokovati potkožnu kvržicu na penisu nakon spolnog odnosa koja ne prolazi unatoč terapiji?

Smanjenje stresa shutterstock_2676255821

OPRAVDAVA LI ZNANOST VELIKA OČEKIVANJA? L-teanin – od šalice čaja do popularnog dodatka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako ga stoljećima unosimo kroz čaj, L-teanin je u posljednje vrijeme postao jedan od najtraženijih dodataka prehrani za smanjenje stresa i poboljšanje fokusa. Nova pregledna studija istražuje je li popularnost ove aminokiseline utemeljena na čvrstim dokazima ili je riječ o vještom marketingu. U današnje doba u kojem su stres i anksioznost postali svakodnevica, potraga za […]

Normalna funkcija jetre shutterstock_2271014749

Silimarin i blagdanska trpeza- može li biljka sikavica pomoći jetri?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBlagdani su često povezani s obiljem hrane i dugim obiteljskim okupljanjima oko stola. Tradicionalna uskrsna trpeza u mnogim domovima uključuje namirnice bogate mastima i kalorijama, poput šunke, jaja, kolača i različitih mesnih delicija. Iako su takvi obroci dio kulturne i obiteljske tradicije, nakon nekoliko dana obilnijeg unosa hrane mnogi ljudi osjećaju težinu u želucu, nadutost […]

Mokrenje

Što može uzrokovati simptome urinarne infekcije uz sterilan nalaz urinokulture?

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Kardiologija

Može li tlak u crijevu tijekom kolonoskopije predstavljati rizik za aneurizmu aorte?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Je li opasno ako krvni tlak postane prenizak nakon uvođenja nove terapije za hipertenziju i treba li terapiju prilagoditi prije pregleda kardiologa?