Odnos između terapeuta i bolesnika te uloga psihoterapije u izvanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

U izvanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti mora se uspostaviti specifičan odnos između terapeuta i psihijatrijskog bolesnika. Bolesnik u većini slučajeva dolazi zbog liječenja somatskih tegoba te očekuje odgovor i terapiju koja će ga osloboditi simptoma poradi kojih dolazi.

U izvanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti mora se uspostaviti specifičan odnos između terapeuta i psihijatrijskog bolesnika. Bolesnik u većini slučajeva dolazi zbog liječenja somatskih tegoba te očekuje odgovor i terapiju koja će ga osloboditi simptoma poradi kojih dolazi.

Tegobe koje bolesnik iznosi mogu imati posebno psihološko značenje. Monotoni stručni dijalog o somatskoj problematici često depersonalizira odnos između terapeuta i pacijenta , što oteževa daljnji rad i liječenje. Svaka bolest je fizički i psihološki proces, koji se uvlači u bolesnika i mijenja njegov život. Ove dvije komponente utječu jedna na drugu i sačinjavaju osnovu psihosomatske medicine. Ono što želim naglasiti nije to da se za organske sindrome traži psihološka etiologija ,već da se pokuša razumjeti pacijent i njegova bolest. Sam terapijski postupak mora se usmjeriti prema pacijentu.

Prije nego što se neka osoba razboli, ona živi u stanju psihičke ravnoteže između konflikta i svojih adaptivnih mehanizama. Sama bolest negativno utječe na adaptaciju pojačavanjem ili obnavljanjem nekih konflikata. Povrede organa pacijenata, ili razne kirurške intervencije (amputacije) kroz koje može proći, ne moraju da direktno izazovu psihološke reakcije, ali mogu biti precipitirajući faktori za njih.

Različite strukture osobnosti bolesnika različito se ponašaju u situacijama bolesti: anksiozni i fobični bolesnik zahtjeva sigurnost; opsesivni bolesnik traži objašnjenje i intelektualno razumijevanje problema;paranoidni pacijent će tražiti pošten i skriven odnos; za depresivnog pacijenta, bolest ili kirurški zahvat može označavati jednu vrstu kažnjavanja ili zadovoljavanja osjećaja krivnje.

Poradi svega toga pacijentu treba omogućiti da pokaže svoja osjećanja, jer je to najbolji način na koji mu se može pomoći u izuzetnim situacijama bolesti ili nekih posebnih zahvata.

Kod kroničnih bolesti od pacijenta se zahtjeva da prihvati novu društvenu uloge i status bolesne osobe. Terapeut s takvim bolesnicima mora povremeno i kontinuirano stupati u kontakt poradi osjećaja sigurnosti koji im je potreban. Pomoć terapeuta mora biti dvosmjerna; psihološka i tjelesna. Već je na početku važno pacijentu objasniti da je njegova bolest progresivna, kronična i da zahtjeva jedan kontinuitet u liječenju i praćenju. Terapeut mora biti spreman da sluša bolesnika i da razumije njegove potrebe i tegobe.

Liječenje psihološkim postupcima naročito neurotičnih bolesnika, ali i drugih poremećaja osobnosti zove se psihoterapija. U njoj su psihički, a naročito emocionalni faktori, glavni elementi terapijskog djelovanja. Emocionalni faktor je bitan, a izraz psihički služi samo da ukaže na značaj i vrijednost onog prvog. Psihoterapija mora biti primjenjivana u određenim slučajevima i po određenim principima.

U izvanbolničkoj zaštiti mentalnog zdravlja primjenjuju se različite forme psihoterapije. Za sve njih je bitna povezanost terapeuta ali i tima sa bolesnikom. Samo pozitivna povezanost i odnos, posebno između terapeuta i bolesnika sačinjava dinamsku jezgru psihoterapijskog procesa. Još od vremena Mesmera, Charcota, atmosfera povjerenja koju bolesnik unosi u svoj odnos prema terapeutu naziva se pozitivnim prijenosom, odnosno transferom, prema Freudu. U tom prijenosu ponavlja se onaj odnos slijepog, nekritičnog povjerenja u svog odgajatelja, roditelja iz perioda djetinjstva. Ako se u toku razgovora i odnosa razvije takva atmosfera povjerenja, onda počinje da djeluje psihoterapija kao metoda. Bez ovog psihoterapija je nemoguća, pa se pomoću nje ne mogu liječiti autistične osobe, stuporozne, osobe u dubokoj depresiji, u paničnom strahu, u stanju zbunjenosti, delirantni bolesnici, jer se u takvim stanjima ne može razviti pozitivan odnos, odnosno transfer. Od terapeuta ovisi koliko će se koristiti svojim pozitivnim odnosom sa bolesnikom i pomoći mu u sagledavanju i preživljavanju traumatskih događaja koji su doveli do razvoja jednog od psihičkih poremećaja, najčešće neurotskog. Uspjeh psihoterapije također ovisi i o spremnosti bolesnika da mijenja svoje stavove, da ima uvid u vlastitu problematiku i konflikte te da svojom snagom i uz pomoć terapeuta izađe iz začaranog kruga svojih psihičkih patnji i smetnji. 

Prema Caplanu, izvanbolnička psihijatrijska zaštita pruža pomoć bolesniku na jedan dostupan način i treba da bude pružena čim je moguće ranije, prema principima preventivne psihijatrije. Takva zaštita mora omogućavati dva osnovna principa-kontinuitet i sveobuhvatnost zaštite mentalnog zdravlja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Analgetici shutterstock_2111491004

Padovi zimi: kako pravilno reagirati kod skijanja, poledice i sanjkanja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZima donosi puno kretanja na otvorenom – skijanje, sanjkanje, šetnje po snijegu i ledu, ali i veći rizik od padova i ozljeda. U ljekarničkoj praksi često se postavlja pitanje: što učiniti odmah nakon pada i kako spriječiti pogoršanje ozljede? U nastavku su jasne, praktične i provjerene savjete za prvu pomoć kod najčešćih zimskih ozljeda, za […]

Varikokela shutterstock_2535515799

Trebali operirati svaku varikokelu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePostoje tendencije, pa čak i algoritmi, prema kojima bi se sustavno trebala tražiti varikokela u muške djece, osobito u doba puberteta i adolescencije. Prema tim smjernicama, a s ciljem prevencije muške neplodnosti, trebalo bi operirati varikokelu u svakog mladog muškarca kod kojega je znatno poremećen spermiogram ili već postoji atrofija (smanjenje) jednog – najčešće lijevog […]

Trudnoća

Što može biti osip koji se ponavlja i svrbi u trudnoći unatoč antihistaminiku?

Degenerativna ozljeda meniska Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Dojka

Je li opasno ako se bradavica sama uvukla i traje već tri mjeseca unatoč urednoj mamografiji?

Silimarin shutterstock_2316515899

Silimarin i jetra: kako ovaj biljni spoj može pomoći zdravlju jetre

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSilimarin je prirodni biljni spoj koji se dobiva iz plodova sikavice (Silybum marianum), biljke koja se stoljećima koristi za potporu radu jetre. U suvremenoj medicini silimarin je jedan od najistraživanijih biljnih pripravaka povezanih sa zdravljem jetre, a interes za njega temelji se na njegovim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Iako silimarin nije lijek i ne može […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_2229886135

Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja. Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li […]

Psihijatrija shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Psihijatrija

Komplikacije poremećaja prehrane – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljedica poremećaja prehrane o kojima se govori u ovom članku prvenstveno žele ukazati na niz komplikacija povezanih s otkazivanjem organa, psihičkim poremećajima i preuranjenom smrtnošću. Naime, nova studija obavljena u časopisu British Medical Journal ukazuje kako su rizici od ozbiljnih tjelesnih bolesti, psihijatrijskih poremećaja i prerane smrti znatno povećani kod osoba s poremećajima prehrane nakon […]

Psihijatrija

Što znači dugotrajan osjećaj nestvarnosti sebe i tijela praćen strahom i panikom?

Psihijatrija

Kako reći prijateljici da psihoterapija koju pohađa možda nema učinka?

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]