Srčane aritmije 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Liječenje pojedinih srčanih aritmija vrlo je komplicirano. Razlog tome jesu razlike u frekvencijie srca i različita mjesta nastanka pojedinih srčanih aritmija.

Liječenje pojedinih srčanih aritmija vrlo je komplicirano. Razlog tome jesu razlike u frekvenciji  srca  i različita mjesta nastanka pojedinih srčanih aritmija. Također je vrlo važno procijeniti funkciju srca i analizirati bolesnikove simptome i tek nakon toga donosi se odluka o načinu liječenja srčane aritmije. Dijagnostičkim postupcima otkrivaju se i pridružene bolesti koje mogu uzrokovati srčane aritmije i koje se također trebaju liječiti. Cilj liječenja srčanih aritmija je prevencija iznenadne srčane smrti, poboljšanje funkcije srca i poboljšanje kvalitete života bolesnika. Kod istog bolesnika možemo ustanoviti tahiaritmije i bradiaritmije te je liječnje kompleksno, tako da je uz lijekove ponekad potrebna i ugradnja trajnog elektrostimulatora srca. Liječenje srčanih aritmija moguće je lijekovima koje nazivamo antiaritmici ili nefarmakološkim metodama. Antiaritmici su lijekovi za liječenje srčanih aritmija, a dijelimo ih u nekoliko skupina. Podjela antiaritmika temelji se na njihovom načinu djelovanja, a dijelimo ih na četiri skupine s time da prva skupina ima još tri podskupine. Lijekovi mogu biti u obliku tableta za peroralnu primjenu ili u obliku ampula za intravensku primjenu. Osim antiaritmika novija istraživanja pokazuju obećavajuće rezultate i u primjeni neantiaritmijskih lijekova u liječenju srčanih aritmija. U neantiaritmijske lijekove spadaju lijekovi koji utječu na renin-angiotenzin-aldosteronski sustav (RAAS), zatim statini i  višestruko nezasićene masne kiseline koje se nalaze u ulju riba i morskih organizama.
Osim lijekova koriste se i nefarmakološki postupci kao što je elektrokonverzija tj. primjena elektrošoka pomoću aparata kojeg nazivamo defibrilator, ugradnja privremenog ili trajnog elektrostimulatora srca, ugradnja kardioverter defibrilatora (ICD) i transkateterska radiofrekventna ablacija.

U nekih bolesnika s fibrilacijom atrija jedino moguće liječenje je kombinacija antiaritmijskih tlijekova i ugradnja elektrostimulatora srca (engl. pacemaker). Elektrostimulatori mogu biti jednokomorni i dvokomorni. Jednokomorni imaju jednu elektrodu u jednoj srčanoj šupljini (desna klijetka), a dvokomorni imaju po jednu elektrodu u dvije srčane šupljine (desna pretklijetka i desna klijetka). Elektrostimulator srca sastoji se od generatora koji se nalazi u metalnom kučištu i od elektrode koja venom ulazi u srčanu šupljinu. Elektrostimulator srca trajno prati električnu aktivnost srca, prepoznaje određene poremećaje srčanog ritma i po potrebi isporučuje električne impulse. Elektrostimulator srca male je veličine, u promjeru oko 30 mm i debljine oko 10 mm i male težine oko 20 grama. Ugrađuje se ispod kože u mišićnu ložu ispod ključne kosti. Vijek trajanja pogonske baterije više je godina, a na kontrolnim pregledima kontrolira se rad elektrostimulatora i kolika je istrošenost baterije. Prema tim nalazima planira se blagovremena zamjena generatora s istrošenom baterijom.

ICD se također ugrađuje kao i elektrostimulator srca u mišićnu ložu ispod ključne kosti, a elektrode venom ulaze u srčanu šupljinu. Implantabilni kardioverter defibrilator ima funkciju trajno pratiti srčani ritam, detektirati po život opasnu aritmiju (postojana ventrikulska tahikardija ili fibrilacija ventrikula) i prekinuti tu aritmiju elektrošokom. Za određene vrste srčanih aritmija ugradnja kardioverter defibrilatora najbolja je prevencija iznenadne srčane smrti. Neke srčane aritmije moguće je liječiti kardiokirurškom operacijom. U bolesnika sa znacima zatajivanja srca primjenjuju se i lijekovi za zatajivanje srca.
Iz Belupove ljekarne, u liječenju srčanih aritmija mogu se primijeniti lijekovi iz skupine antiaritmika: AMIODARON Belupo; betablokatora: ORMIDOL, CARVELOL, NIBEL i BISOBEL.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Poremećaj disanja

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Nespušteni testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]