Srčane aritmije 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Srčane aritmije ili poremećaji srčanog ritma česti su razlozi dolaska bolesnika u ambulantu liječnika opće medicine i kardiologa.

Srčane aritmije ili poremećaji srčanog ritma česti su razlozi dolaska bolesnika u ambulantu liječnika opće medicine i kardiologa. Srčane aritmije mogu nastati zbog poremećaja u stvaranju srčanog impulsa i zbog poremećaja u provođenjun srčanog impulsa ili ako su oba dva poremećaja istodobno prisutna. Brojni su uzroci srčanih aritmija. Pa tako na prvo mjesto možemo uvrstiti srčanožilne bolesti i to ishemijsku bolest srca, upalne bolesti srca, kardiomiopatije, zatajivanje srca i srčane greške. Osim srčanožilnih bolesti i neke bolesti drugih organa i organskih sustava mogu uzrokovati srčane aritmije. U ovu skupinu spadaju bolesti živčanog sustava, bolesti pluća, bolesti probavnog sustava, neke hematološke bolesti, bolesti endokrinog sustava, infektivna i toksična stanja i poremećaji elektrolitske i acidobazne ravnoteže. Poznato je da i neki lijekovi mogu imati takve nuspojave da mogu uzrokovati srčane aritmije.

Bolesnici sa srčanim aritmijama ponekad nemaju neke ozbiljnije poteškoće. S druge strane dio bolesnika ima često izražene poteškoće u vidu osjećaja ubrzanog rada srca. Bolesnici navode da povremeno osjećaju lupanje srca ili nepravilan rad srca, a dio bolesnika opisuje tegobe kao preskakanje srca. Neki bolesnici imaju bol u prsima, vrtoglavice, omaglice ili povremene kratkotrajne gubitke svijeti, dok neki imaju simptome slične epilepsiji, a drugi pak imaju  embolije perifernih arterija ili embolije moždanih arterija. Dio bolesnika u svojoj anamnezi navodi iznenadne i neobjašnjive traume – ozljede, a za koje se kasnije otkrije da su bile uzrokovane srčanim aritmijama. Bolesnici sa srčanim aritmijama mogu imati simptome zatajivanja srca  karakterizirano otežanim disanjem i gušenjem i intolerancijom napora. 

Od dijagnostičkih postupaka uz anamnezu i klinički pregled srčane aritmije mogu se detektirati EKG-om ili kontinuiranim EKG-om tzv. Holterom kada se snimanje vrši tijekom 24 sata, testom opterećenja – ergometrijom, transtelefonskim snimanjem EKG-a i elektrofiziološkim ispitivanjem provodnog sustava srca, te praćenjem EKG tijekom masaže karotidnog sinusa. Uz ove pretrage u bolesnika se može učiniti i ehokardiografija i kronarografija radi otkrivanja uzroka srčanih aritmija. Na taj način otrkiva se kornarna bolest srca, srčane greške ili kardiomiopatije koje mogu uzrokovati srčane aritmije. Dijagnostičkim procedurama otkriva se izvorište aritmija i vrsta srčane aritmije. 

Što se tiče liječenja srčanih aritmija koriste se lijekovi koje nazivamo antiaritmici. Osim lijekova koriste se i nefarmakološki postupci kao što je elektrokonverzija tj. primjena elektrošoka pomoću aparata kojeg nazivamo defibrilator, ugradnja elektrostimulatora srca, ugradnja kardioverter defibrilatora (ICD) i transkateterska radiofrekfentna ablacija. Neke srčane aritmije moguće je liječiti kardiokirurškom operacijom. Za određene vrste srčanih aritmija ugradnja kardioverter defibrilatora najbolja je prevencija iznenadne srčane smrti. U bolesnika sa znacima zatajivanja srca primjenjuju se i lijekovi za zatajivanje srca.

Iz Belupove ljekarne, u liječenju srčanih aritmija mogu se primijeniti lijekovi iz skupine antiaritmika: AMIODARON Belupo; betablokatora: ORMIDOL, CARVELOL, NIBEL i BISOBEL.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Prosnivanje

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Nespušteni testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]