Srčane aritmije 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Srčane aritmije ili poremećaji srčanog ritma česti su razlozi dolaska bolesnika u ambulantu liječnika opće medicine i kardiologa.

Srčane aritmije ili poremećaji srčanog ritma česti su razlozi dolaska bolesnika u ambulantu liječnika opće medicine i kardiologa. Srčane aritmije mogu nastati zbog poremećaja u stvaranju srčanog impulsa i zbog poremećaja u provođenjun srčanog impulsa ili ako su oba dva poremećaja istodobno prisutna. Brojni su uzroci srčanih aritmija. Pa tako na prvo mjesto možemo uvrstiti srčanožilne bolesti i to ishemijsku bolest srca, upalne bolesti srca, kardiomiopatije, zatajivanje srca i srčane greške. Osim srčanožilnih bolesti i neke bolesti drugih organa i organskih sustava mogu uzrokovati srčane aritmije. U ovu skupinu spadaju bolesti živčanog sustava, bolesti pluća, bolesti probavnog sustava, neke hematološke bolesti, bolesti endokrinog sustava, infektivna i toksična stanja i poremećaji elektrolitske i acidobazne ravnoteže. Poznato je da i neki lijekovi mogu imati takve nuspojave da mogu uzrokovati srčane aritmije.

Bolesnici sa srčanim aritmijama ponekad nemaju neke ozbiljnije poteškoće. S druge strane dio bolesnika ima često izražene poteškoće u vidu osjećaja ubrzanog rada srca. Bolesnici navode da povremeno osjećaju lupanje srca ili nepravilan rad srca, a dio bolesnika opisuje tegobe kao preskakanje srca. Neki bolesnici imaju bol u prsima, vrtoglavice, omaglice ili povremene kratkotrajne gubitke svijeti, dok neki imaju simptome slične epilepsiji, a drugi pak imaju  embolije perifernih arterija ili embolije moždanih arterija. Dio bolesnika u svojoj anamnezi navodi iznenadne i neobjašnjive traume – ozljede, a za koje se kasnije otkrije da su bile uzrokovane srčanim aritmijama. Bolesnici sa srčanim aritmijama mogu imati simptome zatajivanja srca  karakterizirano otežanim disanjem i gušenjem i intolerancijom napora. 

Od dijagnostičkih postupaka uz anamnezu i klinički pregled srčane aritmije mogu se detektirati EKG-om ili kontinuiranim EKG-om tzv. Holterom kada se snimanje vrši tijekom 24 sata, testom opterećenja – ergometrijom, transtelefonskim snimanjem EKG-a i elektrofiziološkim ispitivanjem provodnog sustava srca, te praćenjem EKG tijekom masaže karotidnog sinusa. Uz ove pretrage u bolesnika se može učiniti i ehokardiografija i kronarografija radi otkrivanja uzroka srčanih aritmija. Na taj način otrkiva se kornarna bolest srca, srčane greške ili kardiomiopatije koje mogu uzrokovati srčane aritmije. Dijagnostičkim procedurama otkriva se izvorište aritmija i vrsta srčane aritmije. 

Što se tiče liječenja srčanih aritmija koriste se lijekovi koje nazivamo antiaritmici. Osim lijekova koriste se i nefarmakološki postupci kao što je elektrokonverzija tj. primjena elektrošoka pomoću aparata kojeg nazivamo defibrilator, ugradnja elektrostimulatora srca, ugradnja kardioverter defibrilatora (ICD) i transkateterska radiofrekfentna ablacija. Neke srčane aritmije moguće je liječiti kardiokirurškom operacijom. Za određene vrste srčanih aritmija ugradnja kardioverter defibrilatora najbolja je prevencija iznenadne srčane smrti. U bolesnika sa znacima zatajivanja srca primjenjuju se i lijekovi za zatajivanje srca.

Iz Belupove ljekarne, u liječenju srčanih aritmija mogu se primijeniti lijekovi iz skupine antiaritmika: AMIODARON Belupo; betablokatora: ORMIDOL, CARVELOL, NIBEL i BISOBEL.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Benigno uvećana prostata shutterstock_2685504289

Kada je ipak potrebna operacija benigno uvećane prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStariji muškarci s dobroćudno uvećanom prostatom (BPH – benigna prostatična hiperplazija) i smetnjama mokrenja  često su u primorani razmišljati o kirurškom liječenju – operaciji prostate. „A da Vi meni lijepo izvadite tu prostatu pa smo se riješili brige, i Vi i ja!?“  Ili: “Imate li kakav  jači lijek za to mokrenje, ovo je sve slabo, […]

Jetra

Je li hipovaskularna lezija jetre od 4 mm u starijoj dobi zabrinjavajuća i kako je pravilno pratiti?

Lak shutterstock_2364785049

Promjene na noktima tijekom zime

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZima je godišnje doba s niskim temperaturama koje djeluju na nokte i uzrokuju različite promjene. Iako nokti tijekom zime donekle sporije rastu, podložniji su oštećenjima koja mogu biti više ili manje uočljiva. Na različite načine hladno doba godine proživljavaju nokti na rukama i nogama. Nokti na rukama izloženi su jačoj dehidraciji jer je i koža […]

Kortikosteroidna terapija shutterstock_1504727846

Kad kosa nestaje bez upozorenja: priča o alopeciji areati

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAlopecia areata je oblik ispadanja kose u kojem se na vlasištu primjećuju okrugli areali bez kose. Ona predstavlja autoimuni odgovor tijela na vlastite folikule dlake, pa time kosa na tim dijelovima posljedično ispada. Vrlo često se opazi sasvim slučajno prilikom češljanja ili je primijeti netko od ukućana ili frizer, jer mjesta na kojima je kosa […]

Degenerativna ozljeda meniska shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Vitamin D

Trebam li uzimati dodatke vitamina D ako je razina na donjoj granici normale?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Što može uzrokovati spontano nastajanje velikih hematoma uz umor, svrbež, povećane limfne čvorove i autoimune bolesti?

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s epizodama SVT-a, VES-a i kratkom ventrikularnom tahikardijom opasan?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]