Visok LDH

Nakon infarkta koji je bio 19.3.2016. povišen je LDH i iznosio je oko 570, a sada se povećao na 592.
Moja doktorica kaže da se to polako snižava, al on se povećava.
Imam bolove u mišićima od svih beta blokatora / 3 razna do sada/ a u kombinaciji sa statinima još puno jače. Čekam nalaze pretraga na statine, a da me boli i od beta blokatora mi nitko ni ne vjeruje… isto tako mi kažu da povišen LDH nema veze sa bolovima.

16.11.2016

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

LDH (laktat dehidrogenaza) je enzim koji se nalazi u skoro svim stanicama u našem tijelu. Zbog toga postoje osjetljiviji pokazatelji srčanog ošetećanja od praćenja vrijednosti LDH u krvi. Povišen LDH se javlja 24-48 sati nakon početka akutnog infarkta, maksimum doseže nakon 3-5 dana, a normalizira se nakon 8-14 dana. Koncentracija ovog enzima u tkivima je 1500 do 5000 puta veće nego u krvi. Zbog toga i malo oštećenje tkiva ima za posljedicu značajni porast ovog enzima izmjerenog u krvi. Obzirom na rasprostranjenost ovog enzima u tijelu, povišena razina LDH može ukazivati na razne bolesti i stanja.

Ukoliko postoje povišene koncentracije ukupnog kolesterola, LDL-kolesterola, apolipoproteina B i triglicerida, indicirana je primjena statina, uz obveznu dijetu. Statini se također koriste za prevenciju kardiovaskularnih događaja kod pacijenata s povećanim rizikom. Ovi lijekovi mogu u rijetkim slučajevima djelovati na skeletne mišiće uzrokujući mijalgiju, miozitis i miopatiju koja može progredirati do rabdomiolize, potencijalno po život opasnog stanja karakteriziranog značajno povišenom koncentracijom kreatin fosfokinaze (CPK) – više nego deseterostruko viša od gornje granice normale, mioglobinemijom i mioglobinurijom koje mogu dovesti do zatajenja bubrega. Kod bolesnika s povećanim rizikom za rabdomiolizu, potrebno je odrediti vrijednosti CPK prije započinjanja liječenja statinom. Potrebno je također voditi računa o farmakološkim kombinacijama, jer statini u kombinaciji s nekim lijekovima mogu stupiti u klinički značajne interakcije.

Pri primjeni nekih beta-blokatora prijavljene su nuspojave kao što su slabost mišića i grčevi, kao i  bolovi u ekstremitetima.

Obzirom na tegobe koje navodite, potrebno je u dogovoru s vašim liječnikom prijaviti nuspojave na lijekove koje koristite te tu činjenicu uzeti u obzir prilikom odabira alternativne terapije. Po savjetu liječnika i uz uvažavanje drugih pripadajućih simptoma, možda će biti potrebno napraviti dijagnostičku obradu kako bi se utvrdio potencijalni uzrok povišenja LDH.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Fototoksična reakcija

Glavni mehanizmi hiperpigmentacije uzrokovane lijekovima

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrimjenom određenog lijeka u svrhu liječenja određene bolesti uvijek se nastoji izbjeći ili smanjiti sve moguće nuspojave. Jedna od mogućih nuspojava na koži je nastajanje hiperpigmentacija koje mogu nastati difuzno na cijelom tijelu ili ograničeno samo na pojedinim dijelovima tijela. Da bi do toga došlo primijenjeni lijek mora biti osjetljiv na svjetlost i sunce i […]

Prehlada

Prehlada, gripa ili korona – pitanje je sad…

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRazlika između gripe, prehlade i COVID-19 Zima donosi često obolijevanje od sezonskih bolesti poput prehlade, gripe i COVID-19. Iako dijele mnoge simptome, važno je znati prepoznati razlike kako biste na vrijeme reagirali i spriječili komplikacije. Prehlada Prehlada je zarazna infekcija gornjih dišnih puteva koja zahvaća nos, grlo, sinuse i dušnik. Uzrokuje je više od 200 […]

Lijekovi

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Bolovi

Kako se riješiti bolova u desnoj strani vrata?

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPretilost je multifaktorska bolest koja nastaje pod utjecajem genetskih i metaboličkih čimbenika, socio-kulturološke sredine, okoliša i loših životnih navika. Radi se o nesrazmjeru između povećanog unosa energije i smanjenju potrošnje zbog čega se višak energije pohrani u obliku masti i zato razlikujemo povećanu TT i pretilost. Pretilost i prekomjerna TT u djece u stalnom su […]

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteAkne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

Možete li mi pojasniti nalaz krvne slike?

Obiteljska medicina

Što znači ako su AST i ALT vrijednosti povišene?

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePeriferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAkutni koronarni sindrom je skupina različitih kliničkih prezentacija od infarkta miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI), infarkta miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI) i nestabilna angina. STEMI je u pravilu uzrokovan potpunim aterotrombotičnim začepljenjem koronarne arterije te je primarni cilj što brža reperfuzija primarnom angioplastikom ili fibrinolitičkom terapijom dok je u podlozi NSTEMI-ja obično stenoza […]