Učestala jaka glavobolja

Imam ceste bolove u desnom prednjem dijelu glave kod sljepoočnice.jaka tupa bol koja se ponavlja ujutro i imam osjecaj mučnine i kao da cu povraćati.popijem tablete za bolove

27.9.2017

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Različite vrste glavobolja postoje po svom uzroku, duljini trajanja i drugim kriterijima, a najbolju dijagnostiku u tom smislu može postaviti neurolog. Migrena je glavobolja koja traje od četiri do 72 sata, ima karakter ponavljajuće pulsirajuće umjerene do jake boli, najčešće u polovici glave, koja se pogoršava za tjelesnih aktivnosti. Migrensku glavobolju prate mučnina i/ili povraćanje te osjetljivost na svjetlo i buku. U većini slučajeva javlja se samo glavobolja, a u manjem broju slučajeva prije pojave boli javlja se aura. Tenzijska glavobolja je glavobolja koja postupno nastaje, blaga je do srednje jaka, a bol podsjeća na stezanje obruča oko glave. Najčešće je podnošljiva i popušta nakon uzimanja analgetika. Povremena tenzijska glavobolja traje od nekoliko sati do nekoliko dana. Njezina osobitost je da se ne pogoršava za vrijeme tjelesnog napora ili aktivnosti. Najčešće je posljedica djelovanja stresa, pa su od pomoći odmor ili spavanje u tihoj zamračenoj sobi. Cluster glavobolja  je relativno je rijedak oblik glavobolje, ali se smatra najbolnijim. Javlja se u cikličkim razdobljima ili skupinama, po čemu je i dobila naziv. Napadaji se javljaju u ciklusima od po 15 dana do tri mjeseca, u određeno doba godine, najčešće u proljeće i jesen. Između dva napadaja cluster glavobolje mogu proći mjeseci ili godine. U početku se napadaji događaju svaki drugi dan, zatim svaki dan. Dnevno ih može biti i nekoliko, različita trajanja. Najčešće se javlja jedan napadaj dnevno u trajanju od 30 minuta do tri sata. Karakteristično je da se napadaji javljaju uvijek u isto doba dana ili noći te da, za razliku od migrene, osobama s cluster glavoboljom godi kretanje. Bol je najčešća u predjelu čela, iza oka ili u predjelu sljepoočnica, lokalizirana je na jednoj strani glave, ne širi se na drugu polovicu niti mijenja stranu. U napadaju cluster glavobolje tipični su prateći simptomi koji nastaju kao posljedica aktivacije autonomnoga živčanog sustava i prisutni su na onoj strani glave na kojoj se javljaju bolovi (crvenilo i suženje oka, spuštanje i otečenost vjeđe, curenje iz nosnice i začepljenost nosnice, znojenje čela i lica). Ova glavobolja pet puta je češća kod muškaraca.

Za liječenje migrene najvažnije je prepoznati i izbjegavati pokretače migrene, liječiti akutni napadaj i, ako je potrebno, uvesti preventivno liječenje kako bi se migrenski napadaji spriječili i prorijedili. Akutno liječenje migrene provodi se nespecifičnim i specifičnim lijekovima. U nespecifične lijekove spadaju brojni analgetici i nesteroidni protuupalni lijekovi, a u specifične lijekove triptani. Za sprječavanje migrene propisuju se lijekovi koje koristimo u liječenju drugih bolesti, iz skupina beta-blokatora, antidepresiva i antiepileptika te neki hormoni. Za liječenje tenzijske glavobolje najčešće se koriste analgetici, koje je važno uzeti u dovoljno visokoj dozi. Povremeno se mogu koristiti i miorelaksansi, lijekovi koji opuštaju mišiće, ili anksiolitici za smirenje i opuštanje, a dobar učinak su pokazali i neki antidepresivi. U liječenju cluster glavobolje koristimo nesteroidne protuupalne lijekove, triptane u dozama nižim od onih za liječenje migrene. U prekidanju napadaja djelotvorno je udisanje čistog kisika 10 do 15 minuta. Povremeno se koriste i drugi lijekovi. U određenim slučajevima potrebno je i preventivno liječenje cluster glavobolje.

Svi ti lijekovi moraju se uzimati uz liječnički nadzor jer dulje uzimanje nekih lijekova može dovesti do ovisnosti ili drugih neželjenih učinaka. Lijep pozdrav!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Egzacerbacija astme

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaAstma je kronična (dugotrajna) bolest dišnog sustava koja uzrokuje otežano disanje zbog suženja i upale dišnih putova u plućima. Ljudi koji boluju od astme često osjećaju zaduhu, stezanje u prsima, kašalj i piskanje pri disanju. Ti se simptomi mogu pojaviti povremeno, a ponekad se i pogoršaju – osobito tijekom noći, rano ujutro, pri naporu ili […]

Obiteljska medicina

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Obiteljska medicina

Možete li mi pojasniti nalaz krvne slike?

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteAkne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

Što znači ako su AST i ALT vrijednosti povišene?

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePeriferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]