Razina vitamina D u krvi mi je 20,9 nmol/L. Je li to u redu?

Da li mi mozete reci za vitadim d, u nalazima je 20,9 da li je to u redu, hvala?

29.7.2022

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Poštovani!

Sukladno hrvatskim Smjernicama za primjenu vitamina D preporučena koncentracija vitamina D u krvi u populaciji trebala bi iznositi 75 nmol/L – 125 nmol/L za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti. Kod odraslih osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ vitamina D (400 IJ = 10 µg). Preporučena dnevna doza na razini EU i RH iznosi 5 µg dnevno, što iznosi 100% preporučenog dnevnog unosa (%PU). Kod dokazanog nedostatka vitamina D za odrasle osobe, liječnici opće prakse i dijetetičari propisuju početne visoke doze vitamina D, a potom održavanje s 1.500 – 2.000 IJ. Nakon provođenja terapije nadomjesnim vitaminom D preporučuje se ponovna provjera koncentracije 25-OH D u krvi nakon tri mjeseca. Doziranje je moguće provesti s pripravcima koji se primjenjuju svakodnevno (kapi, kapsule), jednom tjedno, jednom u dva tjedna ili mjesečno (ampule).

Vitamin D u ljudi stvara se u koži pod utjecajem izlaganja sunčevom svjetlu. Najbogatiji prirodni izvor vitamina D3 u hrani su ulja jetre bakalara i drugih masnih riba, potom u tuni, srdeli, skuši, bakalaru, lososu, plodovima mora (masne ribe i riblja ulja osiguravaju 15- 25% ukupnog unosa), shiitake gljivama, jetri te žumanjku jajeta (osiguravaju 11-13% ukupnog unosa).

Javite se svom liječniku koji će na osnovu ovog nalaza i Vašeg općeg zdravlja preporučiti eventualno potrebnu nadomjesnu terapiju.

Svako dobro!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina shutterstock_2254585461

Mikrooštećenja kod rekreativaca – zašto „ništa strašno“ često ipak boli

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Obiteljska medicina

Može li kućni HIV test biti lažno negativan zbog lijekova poput diazepama i postoji li rizik nakon četiri godine?

Obiteljska medicina shutterstock_1810442257

Hodanje kao najpodcjenjeniji izvor sportskih bolova

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Obiteljska medicina shutterstock_2550479385

Neuralgija trigeminusa

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNeuralgija trigeminusa je kronični neurološki poremećaj koji se očituje iznenadnim, vrlo jakim bolovima u području lica. Smatra se jednom od najintenzivnijih bolnih senzacija koje čovjek može doživjeti. Iako nije životno ugrožavajuća, značajno narušava kvalitetu života i svakodnevno funkcioniranje oboljelih. Bolest je relativno rijetka, ali se najčešće javlja u srednjoj i starijoj životnoj dobi, češće kod […]

Obiteljska medicina shutterstock_694541035

Aftozni stomatitis u djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Obiteljska medicina

Novo pitanje

Obiteljska medicina shutterstock_1849898254

Hripavac

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaHripavac (pertusis) je zarazna bakterijska bolest dišnog sustava uzrokovana bakterijom Bordetella pertussis. Iako se nekad smatrala bolešću prošlosti, posljednjih godina bilježi se porast oboljelih, osobito među dojenčadi i odraslima s oslabljenom zaštitom. Hripavac se prenosi kapljičnim putem, kašljanjem i bliskim kontaktom. Izuzetno je zarazan – jedna oboljela osoba može zaraziti većinu necijepljenih kontakata. Bolest prolazi […]

Obiteljska medicina shutterstock_1419724301

EpiPen i anafilaksija

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAnafilaksija je teška, nagla i potencijalno smrtonosna alergijska reakcija koja zahtijeva trenutačno liječenje. Prvi i najvažniji lijek u anafilaksiji je adrenalin (epinefrin), a EpiPen je najčešće korišteni automatski injektor adrenalina, namijenjen brzoj i jednostavnoj primjeni izvan bolnice. Pravodobna uporaba EpiPena može spasiti život, dok odgađanje liječenja značajno povećava rizik od teških komplikacija i smrtnog ishoda. […]