azbest

Poštovanje imam pitanje vezano za azbets tacnije prije nekoliko dana smo kod susjeda sa jedne manje garaze od auta skidali salonit zbestne ploce i prilikom skidanja je poneka pukla nije tu bilo nesto puno ploca auto garaza znaci i tako poneka je pukla ali ja sam bio udaljen nekih 5 do 10 metara i samo sam preuzimao ploce i smjestao i uh u kolica i onda bez kidanja polako ih istovarao znaci u momentu istovara nije pukla niti jedna gdje sam ja bio bas blizu prilikom skidanja je pukla poneka ali ja sam bio udaljen 5 do 10 metara..posle smo raskivali dasku tj opet nisam ja direkto nego samo preuzimao otkovane daske ..sad me zanima koliko je to opasno bilo jer po citanju azbest je stetan za zdravlje ali puno manje na otvorenom prostoru .inace ne radim sa azbestom nisam gradjevinac nego vozac kamiona ..sad koliko je taj postupak bio opasan volio bih da mi malo objasnite?hvala!!

24.7.2020

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Poštovani,
Azbest se može nalaziti u prirodi i u proizvodima koje stvara čovjek. U prirodi azbest je mineral koji je dio stijena i tla, a ukoliko dospije u zrak (primjerice vremenskim prilikama ili kod gradnje) može postati prijetnja po zdravlje. Međutim, ukoliko se prirodni azbest „ne dira“ i ne dospije u zrak, on je praktički bezopasan. Obzirom da je azbest dobar izolator elektriciteta, mehaničkih sila, zraka, topline i otporan je na koroziju, toplinu i većinu kemikalija, smatra se da svoju primjenu nalazi u oko 3.000 proizvoda (npr. žbuka s azbestom, izolacija cijevi, azbestne pločice, azbestno-cementne vodovodne cijevi, protupožarna vrata, azbestne brtve). Bilo koja zgrada sagrađena prije 2000. godine (kuće, škole, tvornice, bolnice itd.) može sadržavati azbest. U budućnosti će poseban problem biti rušenje zgrada u kojima se nalazi značajna količina azbesta koja se nalazi u mnogim zgradama u kojima žive ljudi. Znanost treba tražiti rješenja kako «demontirati takve objekte», jer bi rušenje na klasičan način dovelo do goleme kontaminacije zraka azbestnim vlaknima. O tome obavijestite i svoje kolege koji rade u građevinarstvu s kojima ste sigurno u čestim kontaktima obzirom da vozite kamion.

Kad udahnemo azbestna vlakna, većina ih bude izbačena iz organizma, no neka od njih zaostanu u plućima i ostanu čitav život. Vlakna se tako mogu nakupljati i izazvati sitne ožiljke i upale, što na poslijetku može dovesti do opasnih bolesti. Valja napomenuti da smo svi mi izloženi malim koncetracijama azbestnih vlakana u zraku. Bolesti povezane s azbestom uglavnom se javljaju u radnika koji su na svom radnom mjestu izloženi azbestu (građevinski radnici, radnici koji su nekad radili u proizvodnji azbestnih proizvoda i sl.). Izloženost značajnim koncentracijama azbesta može uzrokovati rak pluća, mezoteliom (rak pleure), azbestozu i razne druge bolesti pleure. Pleura je ovojnica koja obavija pluća. Azbestoza je kronična plućna bolest u kojoj dolazi do nastanka ožiljaka u plućnom tkivu i posljedičnom smanjenju plućne funkcije. Prema istraživanjima, potrebno je 15-40 godina izloženosti azbestnim vlaknima u zraku (koncentracije 0,125-30 vlakana/mL) da bi se razvile ove bolesti. Bolesti povezane s azbestom najčešće nastaju kod osoba koje su dugotrajno ili često izložene azbestu, posebice većim koncentracijama, što se događa kod profesionalne izloženosti. Ukoliko je osoba izložena azbestu dulje vrijeme i pušač je, njezin rizik za nastanak raka pluća je veći od jednostavnog zbroja rizika od izlaganja azbestu i rizika od pušenja. Nema uvjerljivih dokaza da unošenje hranom ili pićem azbestnih vlakana ima negativan utjecaj na zdravlje.

Zbog dokazane štetnosti po zdravlje ljudi, u Europskoj uniji i Hrvatskoj potpuno je zabranjena proizvodnja, promet i uporaba svih vrsta azbestnih vlakana. Zabrana je propisana Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i vijeća (Prilog XVII). Istom Uredbom propisano je da, stavljanje na tržište i uporaba ovih vlakana i proizvoda koji ih sadrže, koja je dopuštena u skladu s određenim izuzećima, može se dopustiti samo pod uvjetom da proizvodi koji sadrže azbest i njihovi spremnici moraju nositi oznaku. Svako dobro!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Spavanje

Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLiječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje. Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak […]

HPV cijepljenje

Anogenitalne bradavice – uzroci, prijenos, liječenje i prevencija

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAnogenitalne bradavice su površinske lezije (oštećenja) kože u genitalnom i analnom području, uzrokovane specifičnim tipovima humanog papiloma virusa (HPV). Najčešće se nazivaju condyloma acuminatum (šiljaste bradavice) i condyloma planum (ravne bradavice), a poznate su i kao genitalne ili venerične bradavice. Iako su izlječive, HPV ostaje u tijelu doživotno. Kako nastaju? Anogenitalne bradavice uzrokuju tipovi HPV-a […]

Rak

Je li ova crvena točkica na grudima rak?

Zdravlje

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina shutterstock_1849898254

Hripavac

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaHripavac (pertusis) je zarazna bakterijska bolest dišnog sustava uzrokovana bakterijom Bordetella pertussis. Iako se nekad smatrala bolešću prošlosti, posljednjih godina bilježi se porast oboljelih, osobito među dojenčadi i odraslima s oslabljenom zaštitom. Hripavac se prenosi kapljičnim putem, kašljanjem i bliskim kontaktom. Izuzetno je zarazan – jedna oboljela osoba može zaraziti većinu necijepljenih kontakata. Bolest prolazi […]

Obiteljska medicina shutterstock_1419724301

EpiPen i anafilaksija

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAnafilaksija je teška, nagla i potencijalno smrtonosna alergijska reakcija koja zahtijeva trenutačno liječenje. Prvi i najvažniji lijek u anafilaksiji je adrenalin (epinefrin), a EpiPen je najčešće korišteni automatski injektor adrenalina, namijenjen brzoj i jednostavnoj primjeni izvan bolnice. Pravodobna uporaba EpiPena može spasiti život, dok odgađanje liječenja značajno povećava rizik od teških komplikacija i smrtnog ishoda. […]

Obiteljska medicina

Je li opasno uzeti navedeni OTC lijek osam dana zaredom u dozama do 2 tablete dnevno?

Obiteljska medicina ZB (8)

Brunout sindrom

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaBurnout ili sindrom izgaranja postao je jedan od najčešćih zdravstvenih problema modernog doba. Nastaje kada je osoba dulje vrijeme izložena stresu i prevelikim zahtjevima, a pritom nema dovoljno odmora, podrške i ravnoteže između posla i privatnog života. Burnout je stanje emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti. WHO ga prepoznaje kao posljedicu kroničnog stresa na radnom mjestu, […]

Obiteljska medicina ZB (7)

Bronhiolitis

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaBronhiolitis je virusna infekcija donjih dišnih puteva, najčešće uzrokovana RSV-om (respiratornim sincicijskim virusom). Najviše pogađa dojenčad i djecu do 2 godine, osobito tijekom zime. To je jedan od najčešćih razloga hospitalizacije u prve dvije godine života. Virus uzrokuje upalu i oticanje sitnih dišnih puteva (bronhiola) te stvaranje gustog sekreta. Zbog toga dijete teže diše, brže […]

Obiteljska medicina

Je li povećani limfni čvor na vratu znak nečeg ozbiljnog?

Obiteljska medicina Depositphotos_234851422_L

Gripa kod djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Obiteljska medicina Depositphotos_101017658_L

Perimenopauza

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPerimenopauza je prijelazno razdoblje koje prethodi menopauzi – vremenu kada jajnici postupno smanjuju proizvodnju estrogena i progesterona. Počinje obično između 40. i 50. godine života, a traje nekoliko godina, sve do potpunog prestanka menstruacije. Hormonske promjene mogu izazvati niz tjelesnih i emocionalnih simptoma, koji se razlikuju od žene do žene: Neredovite menstruacijeValunzi i noćno znojenjePromjene […]