Poštovanje imam pitanje vezano za azbets tacnije prije nekoliko dana smo kod susjeda sa jedne manje garaze od auta skidali salonit zbestne ploce i prilikom skidanja je poneka pukla nije tu bilo nesto puno ploca auto garaza znaci i tako poneka je pukla ali ja sam bio udaljen nekih 5 do 10 metara i samo sam preuzimao ploce i smjestao i uh u kolica i onda bez kidanja polako ih istovarao znaci u momentu istovara nije pukla niti jedna gdje sam ja bio bas blizu prilikom skidanja je pukla poneka ali ja sam bio udaljen 5 do 10 metara..posle smo raskivali dasku tj opet nisam ja direkto nego samo preuzimao otkovane daske ..sad me zanima koliko je to opasno bilo jer po citanju azbest je stetan za zdravlje ali puno manje na otvorenom prostoru .inace ne radim sa azbestom nisam gradjevinac nego vozac kamiona ..sad koliko je taj postupak bio opasan volio bih da mi malo objasnite?hvala!!

Poštovani,
Azbest se može nalaziti u prirodi i u proizvodima koje stvara čovjek. U prirodi azbest je mineral koji je dio stijena i tla, a ukoliko dospije u zrak (primjerice vremenskim prilikama ili kod gradnje) može postati prijetnja po zdravlje. Međutim, ukoliko se prirodni azbest „ne dira“ i ne dospije u zrak, on je praktički bezopasan. Obzirom da je azbest dobar izolator elektriciteta, mehaničkih sila, zraka, topline i otporan je na koroziju, toplinu i većinu kemikalija, smatra se da svoju primjenu nalazi u oko 3.000 proizvoda (npr. žbuka s azbestom, izolacija cijevi, azbestne pločice, azbestno-cementne vodovodne cijevi, protupožarna vrata, azbestne brtve). Bilo koja zgrada sagrađena prije 2000. godine (kuće, škole, tvornice, bolnice itd.) može sadržavati azbest. U budućnosti će poseban problem biti rušenje zgrada u kojima se nalazi značajna količina azbesta koja se nalazi u mnogim zgradama u kojima žive ljudi. Znanost treba tražiti rješenja kako «demontirati takve objekte», jer bi rušenje na klasičan način dovelo do goleme kontaminacije zraka azbestnim vlaknima. O tome obavijestite i svoje kolege koji rade u građevinarstvu s kojima ste sigurno u čestim kontaktima obzirom da vozite kamion.

Kad udahnemo azbestna vlakna, većina ih bude izbačena iz organizma, no neka od njih zaostanu u plućima i ostanu čitav život. Vlakna se tako mogu nakupljati i izazvati sitne ožiljke i upale, što na poslijetku može dovesti do opasnih bolesti. Valja napomenuti da smo svi mi izloženi malim koncetracijama azbestnih vlakana u zraku. Bolesti povezane s azbestom uglavnom se javljaju u radnika koji su na svom radnom mjestu izloženi azbestu (građevinski radnici, radnici koji su nekad radili u proizvodnji azbestnih proizvoda i sl.). Izloženost značajnim koncentracijama azbesta može uzrokovati rak pluća, mezoteliom (rak pleure), azbestozu i razne druge bolesti pleure. Pleura je ovojnica koja obavija pluća. Azbestoza je kronična plućna bolest u kojoj dolazi do nastanka ožiljaka u plućnom tkivu i posljedičnom smanjenju plućne funkcije. Prema istraživanjima, potrebno je 15-40 godina izloženosti azbestnim vlaknima u zraku (koncentracije 0,125-30 vlakana/mL) da bi se razvile ove bolesti. Bolesti povezane s azbestom najčešće nastaju kod osoba koje su dugotrajno ili često izložene azbestu, posebice većim koncentracijama, što se događa kod profesionalne izloženosti. Ukoliko je osoba izložena azbestu dulje vrijeme i pušač je, njezin rizik za nastanak raka pluća je veći od jednostavnog zbroja rizika od izlaganja azbestu i rizika od pušenja. Nema uvjerljivih dokaza da unošenje hranom ili pićem azbestnih vlakana ima negativan utjecaj na zdravlje.

Zbog dokazane štetnosti po zdravlje ljudi, u Europskoj uniji i Hrvatskoj potpuno je zabranjena proizvodnja, promet i uporaba svih vrsta azbestnih vlakana. Zabrana je propisana Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i vijeća (Prilog XVII). Istom Uredbom propisano je da, stavljanje na tržište i uporaba ovih vlakana i proizvoda koji ih sadrže, koja je dopuštena u skladu s određenim izuzećima, može se dopustiti samo pod uvjetom da proizvodi koji sadrže azbest i njihovi spremnici moraju nositi oznaku. Svako dobro!