Parkinsonova bolest

Molim za informaciju, Da li postoji bolest sličnih simptoma, a da nije Parkinsonova bolest u pitanju? Tremora nemam; postoji usporenost; pokočenost vrata, ramena i ruku; zujanje u glavi(ušima) kao cvrčci; hod manje više normalan za 69-godišnjaka (ranije postojalo zanošenje u desno i naginjanje prema naprijed). Uzimao Azilect, zatim Mirapeksin i sada Nakom + Betaserc 16 mg 

8.6.2016

Odgovara

Belupo liječnik

 Nastanak Parkinsonove bolesti usko je povezan s nedostatkom dopamina, tj. propadanjem dopaminergičkih neurona u dijelu mozga koji se naziva “crna tvar” (supstantia nigra), a zadužen je za kontrolu voljnih pokreta. Levodopa je jedan od najdjelotvornijih lijekova i još uvijek predstavlja zlatni standard u liječenju Parkinsonove bolesti, a djeluje tako da se u mozgu direktno pretvara u dopamin i tako nadoknađuje nedostatak fiziološkog dopamina zbog kojeg i dolazi do razvoja ove bolesti. Napredovanjem bolesti i dugotrajnom primjenom, učinak levodope slabi, pa se stoga u terapiju uvode i drugi danas dostupni lijekovi. Simptome slične onima u Parkinsonovoj bolesti ima i veliki broj drugih neurodegenerativnih bolesti uzrokovanih infekcijama, toksinima, drogama i strukturnim oštećenjima mozga, pa ih je ponekad nemoguće razlikovati od Parkinsonove bolesti samo po kliničkoj slici. Ne postoji neki dijagnostički test, odnosno marker putem kojeg sa sigurnošću možemo reći da se radi o Parkinsonovoj bolesti, međutim dijagnoza se može s velikom sigurnošću postaviti na temelju kliničke slike. Kod određenog broja bolesnika pokazalo se da dijagnoza Parkinsonove bolesti nije točna i da spadaju u grupu Parkinson plus bolesti. To je posebna grupa bolesti, u kojima se javljaju simptomi kao u Parkinsonovoj bolesti, ali su posljedica oštećenja drugih dijelova mozga. Za taj sindrom karakteristično je da ne reagira dobro na lijekove.Opširna anamneza i dijagnostičke pretrage kao što je “neuroimaging” mogu pomoći u postavljanju konačne dijagnoze. Iz podataka koje ste naveli, može se zaključiti da se liječite u skladu sa smjernicama za liječenje Parkinsonove bolesti. Ukoliko lijekovima možete držati bolest pod kontrolom, tada se s velikom vjerojatnošću može zaključiti da se radi o Parkinsonovoj bolesti. Obzirom na dob, uz simptome Parkinsonove bolesti mogu biti udruženi i simptomi koji su posljedica degenerativnih procesa na kosti a i zglobovima, prvenstveno kralježnice. Ovi simptomi ne utječu na tok Parkinsonove bolesti, a mogu se simptomatski liječti drugim lijekovima, kao i provođenjem fizikalne terapije. Utvrđeno je da fizikalna terapija koristi bolesnicima s Parkinsonovom bolesti. Zbog ukočenosti smanjena je aktivacija mišića koji tako postaju sve ukočeniji i krući. Zato je važno suprostaviti se ovom krugu događanja te ostati aktivan uz što više svakodnevnih aktivnosti koje uključuju vježbanje. Iako vježbanje neće ukloniti simptome bolesti ili smanjiti njezinu progresiju, ono će poboljšati Vaše tjelesno i duševno stanje.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija shutterstock_2693028373

Život s benignim fascikulacijskim sindromom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigni fascikulacijski sindrom je neurološko stanje koje prvenstveno karakteriziraju spontani, nevoljni trzaji mišića (fascikulacije) koji se javljaju u različitim dijelovima tijela. Iako trzaji mogu biti trajni i uznemirujući, benigni fascikulacijski sindrom nije povezan s progresivnim oštećenjem živaca ili slabošću mišića na način na koji su to ozbiljne bolesti motornih neurona. Benigni fascikulacijski sindrom može se […]

Neurologija shutterstock_217560982

Benigni fascikulacijski sindrom (BFS)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBenigni fascikulacijski sindrom (BFS) je neurološko stanje karakterizirano upornim trzajima mišića (fascikulacijama). Iako klinički tijek nije progresivan, može uzrokovati značajnu patnju i tjeskobu kod oboljelih, uglavnom zbog sličnosti sa simptomima ozbiljnih neuroloških poremećaja poput bolesti motornih neurona. Što su fascikulacije?Fascikulacije su nevoljne kontrakcije mišićnih vlakana koje su vidljive ispod kože. Nastaju kada se živčana stanica […]

Neurologija

Kako živjeti s afazijom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija

Što može uzrokovati rasprostranjene mišićne trzaje bez slabosti uz uredne nalaze i kada su potrebne dodatne pretrage?

Neurologija

Što može uzrokovati ponovni epileptički napadaj nakon dužeg razdoblja bez napadaja unatoč terapiji?

Neurologija shutterstock_238670959

Afazija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija shutterstock_1452472175

Paraliza sna

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna karakterizirana je privremenom nemogućnošću kretanja ili govora tijekom usnivanja ili nakon buđenja. Često uključuje živopisne halucinacije i osjećaj pritiska u prsima. Iako se može činiti natprirodnom ili opasnom po život, paraliza sna je dobro poznat i općenito bezopasan poremećaj spavanja. Što je paraliza sna? Paraliza sna je privremena nemogućnost kretanja ili govora koja […]

Neurologija shutterstock_2229882499

Kako živjeti s paralizom sna?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna nije fizički opasna. Ne uzrokuje oštećenje mozga, srčane udare ili gušenje. Iako se osjeća intenzivno i zastrašujuće, epizoda će završiti sama od sebe. Većina epizoda traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Prestaju spontano ili kada se osobu dodirne ili joj se govori. Međutim, iako nije fizički štetna, može uzrokovati emocionalne probleme. Neki ljudi […]