Kada se gleda «povijest» dijagnostičke kategorije posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), može se pratiti njegov tijek kroz različita razdoblja….
Kada se gleda «povijest» dijagnostičke kategorije posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), može se pratiti njegov tijek kroz različita razdoblja. Odnosno, simptomi i poremećaji koje su liječnici opisivali kroz povijest postupno se mijenjala i dograđivala, do konačnog formiranja i definiranja kriterija za postavljanje dijagnoze ovog poremećaja. Početkom 18. stoljeća liječnici su vojnicima koji su se vraćali s bojišta dijagnosticirali „iscrpljenost“ uzrokovanu izloženosti stresu na bojištu. Tu su „iscrpljenost“ opisivali kao „mentalno isključenje“ koje je uzrokovano traumom. Tada se navedene smetnje nisu smatrale bolešću već samo psihičkom iscrpljenošću, a savjet je bio da je potreban odmor. Nešto kasnije uveden je termin «traumatska neuroza» jer se pretpostavljalo da se događaju određene promjene u središnjem živčanom sustavu.
Prvi opis PTSP-a odnosio se na vojnike koji su bili sudionici Američkog građanskog rata, a simptomi koji su opisani bili su vezani uz kardiovaskularni sustav. Stoga se početno koristio naziv «iritabilno srce», nakon toga „vojničko srce“, a zatim se nakon Prvog svjetskog rata uvode termini «poremećaji vezani uz bojne aktivnosti».
Nešto kasnije uveden je termin «šok od granate» jer se smatralo da šok od granate uzrokuju moždani udari i rupture malih krvnim žila nakon eksplozije granata na maloj udaljenosti. No, vidjelo se da neki vojnici koji nisu bili na prvim linijama također pokazuju simptome tog poremećaja. U to su vrijeme vojnike koji su razvili ovaj poremećaj smatrali «slabim muškarcima» koji nisu dovoljno čvrsti i sposobni biti vojnici i sudjelovati u ratu.
Tijekom II. svjetskog rata uvodi se novi termin «borbeni umor». Zbog velikih troškova liječenja uvedeni su detaljniji pregledi osoba za novačenje s ciljem da te osobe mogu bolje izdržati ratno okruženje. Međutim, i kod tako probranih vojnika upućenih na ratište i dalje su se javljale psihološke i fizičke reakcije. Tada je ipak zaključeno da svi mogu biti vulnerabilni na izloženost ratnoj traumatskoj situaciji.
U vrijeme Vijetnamskoj rata problem psihičkih trauma kao posljedica izloženosti ratnoj traumi ponovo dobiva svoj značaj. Takve kliničke slike potaknule su i uvođenje PTSP-a kao dijagnostičke kategorije u klasifikaciju Američkog psihijatrijskog udruženja DSM-III. Prema opisu PTSP je psihološko stanje koje je doživjela osoba izložena traumatskom događaju koje izlazi izvan uobičajenog ljudskog iskustva.
26.9.2017
