Negativan utjecaj konzumacije šećera na pretilost i dijabetes dobro je poznat, no najnovija istraživanja usmjeravaju pozornost na mentalno zdravlje. Netom objavljena velika studija, temeljena na podacima iz UK Biobank na uzorku od čak 84.087 ispitanika, istraživala je vezu između različitih vrsta šećera i generaliziranog anksioznog poremećaja (GAP) i iznjedrila zanimljive podatke. Rezultati su pokazali da veza između šećera i tjeskobe postoji, ali ona nije jednostavna niti linearna. Ona ovisi o tome tko ste, koliko imate godina i, što je najvažnije, iz kojeg izvora vaš šećer dolazi.
J-krivulja tjeskobe
Generalizirani anksiozni poremećaj obilježen je dugotrajnom i pretjeranom zabrinutošću te osjećajem stalne napetosti vezane uz različite svakodnevne aktivnosti i događaje. Osobe s ovim poremećajem sklone su trajnoj zabrinutosti oko različitih životnih područja, poput posla, zdravlja, obitelji ili svakodnevnih obveza. Poremećaj najčešće započinje u djetinjstvu ili adolescenciji, ali se može razviti u bilo kojoj životnoj dobi.
Istraživanje je koristilo podatke iz UK Biobank kako bi mapiralo kako ukupni šećer, glukoza, fruktoza, maltoza i saharoza utječu na rezultate GAD-7 upitnika za mjerenje anksioznosti. Znanstvenici su otkrili fascinantnu nelinearnu povezanost.
Kod oba spola, konzumacija saharoze (običnog stolnog šećera) pokazala je trend u obliku slova “J”. To znači da umjerena konzumacija ne mora nužno povećati rizik, ali nakon prelaska određene razine, simptomi tjeskobe naglo rastu.
Kod osoba mlađih od 45 godina, ukupni šećer i saharoza snažno su povezani s višim ocjenama tjeskobe. Kod starije populacije (iznad 65 godina), ta je veza bila znatno slabija ili potpuno odsutna, osim kod žena gdje je saharoza i dalje igrala ulogu.
Gazirana pića predstavljaju opasnost
Meta-analiza koja je obuhvatila 40 različitih studija otkrila je da su adolescenti i mlađi odrasli najranjivija skupina, a da su najveći krivac gazirana pića. Podaci pokazuju da mladi koji konzumiraju gazirana zaslađena pića 7 ili više puta tjedno imaju značajno više rezultate na skalama tjeskobe. Vjerojatni razlog tome je što šećer iz tekućih izvora, za razliku od krute hrane, uzrokuje nagle skokove glukoze u krvi i posljedične nagle padove, što dovodi do metaboličke i emocionalne nestabilnosti.
Što je sa šećerom iz voća?
Zanimljivo je da se kod starijih odraslih osoba (iznad 45 godina) pojavio suprotan trend. Osobe s tjeskobom zapravo su konzumirale manje voća i općenito manje slastica. Također, nema dokaza da unos voća negativno djeluje na mentalno zdravlje jer prirodni šećeri upakirani u vlakna i mikronutrijente ne nose isti rizik kao procesirani šećeri. Vlakna u voću usporavaju apsorpciju, čuvajući homeostazu organizma.
Zašto višak šećera potiče tjeskobu?
Nekoliko je mogućih objašnjenja zašto je šećer štetan za naše mentalno zdravlje. Jedan od razloga je upala u organizmu, pogotovo u mozgu. Naime, prehrana bogata šećerom potiče upalne kaskade u tijelu (povišeni citokini poput IL-6 i TNF-α), koji mogu prodrijeti do mozga i utjecati na regije odgovorne za regulaciju emocija.
Također, šećer remeti rad osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda, koja je središnji sustav za odgovor na stres. Osim toga, visok unos rafiniranih šećera uzrokuje disbiozu odnosno poremećaj ravnoteže crijevnih bakterija, što putem osi crijevo-mozak izravno utječe na proizvodnju neurotransmitera i raspoloženje. Dodatno, kronični unos šećera uzrokuje adaptacije u dopaminskom sustavu nagrađivanja, slično onima kod ovisnosti, što smanjuje kontrolu impulsa i povećava reaktivnost na stres.
Evolucijski nesrazmjer i moderni život
Ova istraživanja potvrđuju duboki evolucijski nesrazmjer. Naša biologija je programirana za rijetke susrete sa slatkim (poput sezonskog voća ili meda), dok danas živimo u okruženju neograničene kalorijske dostupnosti.
Zanimljivo je da su studije u ruralnim sredinama pokazale manju incidenciju tjeskobe povezane s prehranom u usporedbi s urbanim sredinama. To ukazuje da socioekonomski status, obrazovanje i tjelesna aktivnost mogu neutralizirati negativne učinke šećera. Primjerice, kod adolescenata s dijabetesom tipa 1, redovita tjelovježba ne samo da popravlja glikemiju, već drastično smanjuje strah i tjeskobu.
Praktični savjeti: na što pripaziti
Iako podaci ne sugeriraju da moramo potpuno eliminirati šećer, postoje jasne preporuke:
- Izbjegavajte zaslađena pića
Pokušajte ih svesti na manje od jednom tjedno, posebno ako ste u mlađoj dobnoj skupini ili se već borite s tjeskobom.
- Osvijestite koliko šećera unosite
Podaci sugeriraju da unos dodanog šećera iznad 25-50 g dnevno značajno podiže rizik za metaboličku i mentalnu disfunkciju pa bi mudro bilo voditi dnevnik prehrane kroz nekoliko dana i zbrojiti unos jednostavnih šećera.
- Birajte voće i prirodne izvore šećera
Prednost dajte voću umjesto sokovima i birajte prirodne izvore šećera poput meda i javorovog sirupa.
- Nemojte zaboraviti tjelesnu aktivnost
Tjelesna aktivnost poboljšava osjetljivost na inzulin, čime se ublažava šteta uzrokovana povremenim pretjerivanjem sa slasticama.
Literatura:
- Yang, X., Wong, A.C.W., Li, Q. et al. Examining the non-linear relationship between sugar consumption and anxiety symptoms in UK biobank data. Nutr J 25, 25 (2026).
24.2.2026
