Migrena je primarna, funkcionalna, periodička, srednje jaka do jaka glavobolja. Javlja se u 15 – 20% ženske populacije, dok je učestalost u muškaraca između 4 – 7%.
Migrena je primarna, funkcionalna, periodička, srednje jaka do jaka glavobolja. Javlja se u 15 – 20% ženske populacije, dok je učestalost u muškaraca između 4 – 7%. S obzirom da bolesnici s migrenskom glavoboljom pate od jake boli koja se pogoršava svakom fizičkom aktivnošću, imaju često mučninu i povraćaju, te im smeta svjetlo i buka ta vrsta glavobolje značajno onesposobljuje bolesnika u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti. S obzirom na to, bitno je naglasiti da migrena predstavlja i velik trošak društvu. Tako se smatra da 1/3 troškova u liječenju migrena otpada na troškove liječenja (lijekovi i pregledi liječnika), a čak 2/3 troškova odnosi se na indirektne troškove koji uključuju izgubljene radne dane ili smanjenu učinkovitost na poslu. Terapijski, postoje različite razine liječenja migrene; terapija pojedinog napadaja koja može biti nespecifična (npr. acetilsalicilna kiselina, nesteroidni antireumatici) i specifična akutna terapija (triptani) te proflaktička terapija. Prema smjernicama Europskog društva za neurološke bolesti, u bolesnika u kojih je značajno narušena kvaliteta života, učestalost ataka veća od dva dana mjesečno te ukoliko je terapija pojedinih ataka neučinkovita, indicirana je profilaktička terapija. Profilaktička terapija podrazumjeva svakodnevno uzimanje nekog lijeka s ciljem smanjenja frekvencije ataka i smanjenja intenziteta boli. Smatra se da je mehanizam djelovanja profilaktičkih lijekova normalizacija neuronalne ekscitabilnosti modulacijom ionskih kanala i regulacija lučenja neurotransmitera. Prilikom propisivanja proflaktičke terapije neophodno je imati dobar odnos s bolesnikom te mu detaljno objasniti razloge zbog kojih je svakodnevno uzimanje profilaktičkog lijeka neophodno, jer će inače doći do razvoja svakodnevnih glavobolja. Do nedavno na tržištu bila je dostupna samo tzv. nespecifična profilaktička terapija što podrazumjeva uzimanje lijekova koji se koriste prvenstveno u nekim drugim indikacijama. Obično kao prva linija liječenja prepisuju se „kardiološki„ lijekovi u što spadaju beta blokatori, ACE inhibitori, blokatori kalcijskih kanala, te neki od antagonista receptora angiotenzina II. Ti lijekovi mogu se dati i bolesnicima s inače urednim vrijednostima krvnog tlaka što je neophodno objasniti bolesniku, te je potrebno naglasiti da ti lijekovi neće dovesti do „rušenja“ krvnog tlaka. Lijek izbora mogu biti dualni antidepresivi tipa venlafaksina, duloksetina, mirtazepina ili antiepiletici tipa valproata, topiramata i lamotrigina. Jedina profilaktička terapija koja je isključivo registrirana za prevenciju napadaja kronične migrene je aplikacija botulin toksina tipa A u odraslih osoba. Sukladno smjernicama taj oblik terapije primjenjuje se tek ukoliko nisu učinkoviti ili zbog nepodnošljivosti dva oralna profilaktička lijeka u prethodnim ciklusima liječenja.
Smatra se da je profilaktička terapija učinkovita ukoliko dođe do smanjenja frekvencije migrenske glavobolje za najmanje 50% u razdoblju od najmanje 3 mjeseca. Za potpuni učinak potrebno je dati lijek u maksimalnoj dozi. Ukoliko je profilaktička terapija učinkovita, nakon godinu dana uzimanja lijek se može izostaviti. iako odluka o prekidanju profilakse je individualna i ovisna o drugim komorbiditetima (npr. ukoliko bolesnik ima arterijsku hipertenziju nastavlja se s uzimanjem lijeka koji istovremeno djeluje na krvni tlak i reducira broj napadaja).
Profilaktička terapija se prekida ukoliko bolesnik razvije nepodnošljive nuspojave i ako nakon 2 mjeseca od početka uzimanja nema djelomične redukcije frekvencije glavobolje (barem 30%). Od nedavno na tržištu je dostupna specifična profilaktička terapija o čemu će biti više govora u slijedećem tekstu.
19.8.2019
