Prehrana u Parkinsonovoj bolesti izuzetno je bitno jer može djelovati na same simptome bolesti i olakšavati tegobe koje se javljaju tijekom bolesti poput opstipacije ili niskog krvnog tlaka. Osim što može olakšati simptome bolesti hrana može utjecati i na djelovanje lijeka. Prilagodbe prehrane mogu pomoći da lijekovi djeluju bolje ili se mogu izbjeći nuspojave. Preparati levodope se apsorbiraju u istom dijelu crijeva kao proteini iz hrane. Uzimanje levodope u isto vrijeme s proteinima (meso, riba, sir, grah ili orašasti plodovi) može značiti da se manje lijeka apsorbira. Ako levodopa ne djeluje tako dobro ili ne djeluje brzo ili se gubi svoj učinak prije sljedeće doze potrebno je modificirati vrijeme obroka na način da se doza lijeka uzme 30 do 60 minuta prije ili nakon jela. Ukoliko to uzrokuje mučninu, lijek se može kombinirati s grickalicama s malo ili bez proteina, kao što su krekeri, suhi tost ili zobene pahuljice. Kako bi lijekovi bolje djelovali tijekom dana je potrebno jesti više povrća i ugljikohidrata a za večeru veće količine proteina. Ovaj način prehrane se zove dijeta “preraspodjele proteina
U bolesnika s Parkinsonovom bolešću ne postoji posebna dijete koju treba slijediti. Bolesnicima s Parkinsonovom bolesti preporuča se uravnotežena prehrana, s obiljem voća i povrća, koji sadrže antioksidanse.
Tjelesna težina
Održavanje zdrave tjelesne težine je vrlo bitno u Parkinsonovoj bolesti. Dio bolesnika tijekom bolesti razvija gubitak težine što može biti posljedica velike potrošnje kalorija koje je rezultat velike motoričke aktivnosti koje vidimo u ovoj bolesti poput tremora ili razvoja nevoljnih pokreta. U uznapredovalim fazama bolesti mogu se pojaviti i problemi poput otežanog gutanja što onemogućava bolesnika da uzme kalorija koliko je potrebno. Gubitak tjelesne kilaže može biti rezultat praktičnih problema, poput otežanog odlasku u kupovinu hrane ili pripreme. U bolesnika sa smanjenom tjelesnom kilažom potrebno je pripremiti hranu energetski gušćom i ukusnijom dodavanjem ekstra vrhnja, maslaca, ulja ili meda. Hranu je potrebno rasporediti u tri glavna obroka te između njih uvesti dva do tri međuobroka s razmakom od dva do tri sata. U bolesnika u kojih se na ove mjere nije postigla željena tjelesna kilaža u obzir dolaze visokokalorični proizvodi koji dostupni su na recept. Dio bolesnika tijekom bolesti zbog smanjenja aktivnosti ima problema s viškom tjelesne kilaže. U ovih bolesnika potrebno je izbjegavati prženu hranu te dodati manje masti i ulje. Kako bi se očuvao okus hrane mogu se koristiti marinade uz dodavanje začinskog bilja, temeljca i drugih začina. Također je potrebno dati prednost zdravijim grickalicama poput dijetalnog jogurta, oraha, voće i slično.
Ugljikohidrati su važan dio zdrave prehrane i trebali bi činiti nešto više od trećine obroka. Potrebno je odabrati namirnice koje sadrže vlakna, kalcij, željezo i vitamine B. U to se mogu ubrojiti cjelovite žitarice poput integralnog kruha, integralne tjestenina, smeđe riže i žitarica za doručak od cijele zobi. Potrebno je pripaziti na masnoće koje se dodaju jer mogu značajno povećati kalorijski sadržaj hrane. Inače ovakve namirnice su niskokalorične i zasitne zbog čega je manje vjerojatno da će se javiti glad između obroka.
Mliječni proizvodi
Preporuča se tri porcije mlijeka ili mliječnih proizvoda svaki dan poradi dnevne potrebe za kalcijem . Ukoliko osoba ne voli mliječne proizvode, postoje i drugi izvori kalcija poput zelenog lisnatog povrća (špinat), mahunarke (pečeni grah i slanutak), sušeno voće, orašasti plodovi i sjemenke poput tahini paste (koristi se u humusu). Parkinsonova bolest može uzrokovati krhkost kostiju i povećavati rizik od prijeloma kostiju prilikom pada. Vitamin D pomaže u održavanju zdravlja kostiju i potreban je za apsorpciju kalcija. Dobri izvori vitamina D su neke žitarice, mlijeko, obogaćeni margarin i namazi.
Voće i povrće
Voće i povrće su dobri izvor vitamina, minerala i vlakana. Potrebno je imati barem pet porcija voća i povrća svaki dan. Ove namirnice mogu biti svježe, smrznute, konzervirane ili sušene. Jedna porcija voća i povrća može biti jedna banana, dvije šljive ili klementine, tri velike žlice voća, salata, jedna velika žlica suhog voća, jednu malu čašicu nezaslađenog voćnog soka, soka od povrća ili smoothie (količinu je potrebno ograničiti na ukupno 150 ml dnevno). Krumpir spada u ugljikohidratne namirnice i ne računa se u voće i povrće.
Masna i slatka hrana
Masna i slatka hrana, kao npr. torte, keksi i kolači sadrže puno kalorija, masti i šećera. Poradi toga je potrebno biti oprezan s njihovim unosom, pogotovo u osoba koji su dijabetičari, imaju visoki kolesterol ili probleme s kilažom.
Tekućina
Vrlo je važno da bolesnici uzimaju puno tekućine. Dehidracija može pogoršati simptome Parkinsonove bolesti, uključujući nizak krvni tlak, vrtoglavicu i zatvor. Potrebno je popiti šest do osam šalica ili čaša svaki dan. Voda je najbolji napitak ali bilo koja tekućina osim alkohola, uključujući voćni sok, mlijeko, čaj i kavu je dobar. Voćni sok je bogat šećerom, pa je važno ovo uzeti u obzir u odnosu na prehrambene potrebe. U bolesnika koji imaju probleme s mjehurom, važno je ne smanjiti količinu tekućine koju će popiti tijekom dana. Postoje i drugi načini povećanja unosa tekućine, uključujući: juhe, kreme, žele, sočno voće, kao što je dinja, grejp, grožđe i bobičasto voće. Neki bolesnici s Parkinsonovom bolešću imaju probleme s gutanjem. Kod takvih smetnji potrebno je koristiti takozvane modifikatore hrane koji se nazivaju i zgušnjivači.
Sol
Današnja prehrana često je opterećena s previše soli u hrani. Izvori dodatne soli su često prerađena hrana (grickalice poput čipsa i keksa), juhe, umaci i gotova jela. Jedan od načina kako smanjiti udio soli u prehrani je da se prestane dodavati sol tijekom kuhanja. Uporabom začinskog bilja može se sačuvati okus bez dodavanja soli. Također je bitno pogledati etikete hrane i procijeniti sadržaj soli. Sol uzrokuje zadržavanje u tijelu vode, pa smanjivanje unosa može dovesti do smanjenja krvnog tlaka. Dio bolesnika s Parkinsonovom bolešću ima problema s niskim krvnim tlakom, bilo da se radi o simptomu same bolesti ili je nuspojava lijekova koji se koriste za liječenje bolesti. U ovih bolesnika smanjenje unosa soli može dodatno snižavati krvni tlak.
Opstipacija
Veliki broj bolesnika s Parkinsonovom bolešću tijekom bolesti pati od zatvora. Kako bi se ovo izbjeglo potrebna je obilna hidracija, redovita vježba i hrana bogatu vlaknima. Vlakna u hrani apsorbiraju tekućinu dok se kreću kroz crijeva, stvarajući mekanu stolicu i na taj način sprječavaju razvoj zatvora. Vrlo je važno povećati unos tekućine ako se povećava udio vlakana u prehrani, jer previše vlakana bez dovoljno tekućine može pogoršati opstipaciju. Vlakna se nalaze u žitaricama, sjemenkama, orašastim plodovima, voću, povrću i mahunarkama (grašak, grah i leća). Povećati unos vlakana može se postići s prehranom poput kruha od integralnog brašna, smeđe tjestenine ili riže, povrća (grašak, grah ili leća) i voća (naranče ili suhe šljive). Za sprječavanje opstipacije dobro je uvesti lanene sjemenke u prehranu. Uvođenje lanenih sjemenki može biti postepeno, prve dane se dodaje žlica dnevno u žitarice, salate ili jogurte a nakon tjedan dana se može povećati na dvije žlice dnevno. Unos lanenih sjemenki ne bi trebao biti više od tri do četiri žlice dnevno te bi trebalo popiti dodatnu čašu tekućine (oko 150 ml) dnevno za svaku žlicu lanenih sjemenki. Uvođenje vlakana u prehranu potrebno je učiniti postupno kako bi se izbjegla nadutost i vjetrovi, svaka tri dana se može uvesti jedno novo jelo bogato vlaknima.
Uravnotežena prehrana u Parkinsonovoj bolesti je vrlo bitna jer pozitivno utječe na simptome bolesti i olakšava smetnje koje se javljaju u okviru bolesti kao što su opstipacija, smanjena gustoća kostiju i gubitak tjelesne težine. Bolesnicima se preporučuje zdrava prehrana s raznolikim namirnicama, redoviti mali obroci i obilan unos tekućine.
15.12.2021
