Neuropatska bol

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neuoropatska bol je vrsta kronične boli koja nastaje kada su živci ozlijeđeni ili oštećeni.

Neuropatska bol često se opisuje kao vrlo intenzivna žareća bol. Uz osjećaj boli može se pojaviti i osjećaj ukočenosti ili gubitak osjeta. Tegobe mogu nestati same od sebe, ali su često kroničnog karaktera. Ponekad je bol neumoljiva i teška, a ponekad dolazi i odlazi. Često je rezultat oštećenja živaca zbog koje dolazi do  promjena u njihovom funkcioniranju. Promjene u funkcioniranju se dešavaju na mjestu ozljede ali i na mjestima oko ozljede. Tipično, ne-neuropatska bol (nociceptivna bol) nastaje nakon očigledne ozljede ili bolesti. Na primjer, ako padnete i povrijedite koljeno, živčani sustav šalje signale boli odmah nakon što je koljeno ozlijeđeno. Za razliku od toga, neuropatsku bol ne mora izazvati neki očigledni događaj ili ozljeda. Umjesto toga, živčani sustav sam šalje mozgu signale koje mozak doživljava kao bol.

Kako izgleda neuropatska bol

Simptomi neuropatske boli kod svake osobe se mogu razlikovati, ali ono što se često javlja je:

  • Bol poput peckanje ili probadanja
  • Osjećaj ukočenost ili “iglica”
  • Spontana bol koja se javlja bez nekog jasnog uzroka
  • Bol koja je uzrokovana događajima koji obično nisu bolni – poput boravka na hladnom, češljanja kose i drugo
  • Kronični osjećaj neugode
  • Gubitak sna

Uzroci neuropatske boli

Razumijevanje mogućih uzroka može pomoći u pronalasku adekvatnog tretmana boli te spriječiti da se bol vremenom pogorša. Nažalost, ponekad se uzrok neuropatske boli ne može naći. Najčešći uzroci neuropatske boli mogu se podijeliti u četiri glavne kategorije: sistemska bolest, upala,  ozljeda živaca i gubitak udova. Neki uobičajeni uzroci neuropatske boli uključuju:

  • Alkoholizam
  • Amputacija
  • Kemoterapija i zračenje
  • Šećerna bolest
  • Pritisak živaca ili leđne moždine uslijed iskliznuća diska ili artritisa
  • Herpes zoster
  • Operacija kralježnice
  • Problemi sa štitnjačom

Dijagnosticiranje neuropatske boli

Da bi se dijagnosticirala neuropatska bol, liječnik će Vas pitati za slijedeće podatke; kako biste opisali svoju bol, kada se bol pojavljuje ili da  li nešto konkretno potiče bol. Liječnik će Vas također pitati o čimbenicima rizika za neuropatsku bol. Potrebno je učiniti neurološki pregled s posebnim osvrtom na funkciju živaca poput procjene osjeta laganog dodira, vibracije, temperature i drugo. Nakon obavljenog temeljitog kliničkog pregleda mogu se planirati pretrage krvi i živaca. Najčešći način procjene da li je živac ozlijeđen je pomoću elektrodijagnostičkih pretraga kojima se ispituje  živčana provodljivosti. Pretrage krvi mogu ukazati na nedostatak vitamina ili poremećene funkcije štitnjače kao uzrok neuropatske boli. Ukoliko se sumnja da je neuropatska bol posljedica pritiska u području leđne moždine potrebno je učiniti i slikovne pretrage poput magnetske rezonance.

Kako liječiti neuropatsku bol

Ako je uzrok neuropatske boli neka sistemska bolest, poput šećerne bolesti, onda bolja kontrola tog stanja može ublažiti bol ali i pomoći u spriječavanju daljnjeg oštećenja živaca. Prije početka liječenja bitno je da sa svojim liječnikom razgovarate o prednostima i nedostacima lijeka koji bi trebali uzimati. Lijekovi protiv bolova poput nesteroidnih protuupalnih lijekova (npr ibuprofen) ponekad se koriste za liječenje neuropatske boli. Međutim, u nekih  ljudi ovi lijekovi nisu učinkoviti za neuropatsku bol jer ne ciljaju izvor boli. Zbog toga su antiepileptici i antidepresivi često prva linija liječenja. Antidepresivi tretiraju  bol ali i simptome depresije i tjeskobe koji se mogu javiti kod dugotrajne kronične boli. Antiepileptici se često koriste za liječenje neuropatske boli. Najčešće se propisuju za neuropatsku bol. Nije jasno zašto antiepileptici djeluju na neuropatsku bol, ali studije pokazuju da ovi lijekovi ometaju signale boli i zaustavljaju neispravan prijenos. Ponekad se mogu koristiti takozvane blokade kada se lokalno ubrizgavaju protuupalni lijekovi, lokalni anestetici ili drugi lijekovi protiv bolova. Ti lijekovi se ubrizgavaju u živce za koje se smatra da su odgovorni za neuropatsku bol boli. Te su blokade privremene, pa ih se mora ponoviti za produženje terapijskog učinka.

U slučajevima koje ne odgovaraju dobro na lijekove, neuropatska bol se može liječiti invazivnim postupcima. Kirurg implantira uređaj koji šalje električne impulse u mozak ili kralježnicu. Jednom kada je uređaj postavljen on šalje električne signale u mozak, leđnu moždinu ili živce i na taj način zaustavlja nepravilne živčane signale i kontrolira simptome.

Druge vrste liječenja također mogu pomoći kod neuropatske boli. Neki od njih uključuju:

  • Fizikalnu terapiju
  • Akupunkturu
  • Može li se neuropatska bol spriječiti?

Najbolji način prevencije neuropatske boli je izbjegavanje oštećenja živaca. Zdravi način života, bez upotrebe duhana i alkohola, umjerena zdrava prehrana, održavanje primjerene tjelesne težine radi smanjenja rizika od šećerne bolesti i degenerativnih bolesti zglobova može značajno doprinijeti zdravlju živčanog sustava.

Nažalost ponekad neuropatska bol ne reagira dovoljno na standardne tretmane  i može se pogoršati umjesto da se s vremenom poboljša. Za te ljude neuropatska bol može dovesti do ozbiljnog invaliditeta i komplikacija, uključujući depresiju, nesanicu, tjeskobu i još mnogo toga. Srećom, danas se svakim danom sve više saznaje o uzrocima neuropatske boli te se intenzivno istražuju novi načini učinkovitog liječenja što dovodi do boljih mogućnosti liječenja. Multidisciplinarni pristup koji kombinira različite terapije može biti vrlo učinkovit način za pružanje olakšanja od neuropatske boli.

Neuropatska bol može negativno utjecati na vaš život ako se ne počnete liječiti i ako ne spriječite pogoršanje simptoma.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mišići

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Dijagnoza

Cervikogena glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCervikogena glavobolja je jedna od čestih glavobolja koje je često neprepoznata i neadekvatno liječena. Preklapa se s drugim glavoboljama, osobito glavoboljom tenzijskog tipa i migrenom. Karakterizirana je boli koja počinje u vratu i širi se u glavu, te je povezan s mišićno-koštanim ili neurovaskularnim problemima u vratnoj kralježnici. Uzroci cervikogene glavobolje Cervikogena glavobolja povezana je […]

Neurologija

MR nalaz vratne kralježnice

Neurologija

Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKarotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za […]

vestibularni sustav

Dugotrajne vrtoglavice unatoč urednim nalazima – mogući uzroci

Neuropatska bol

Spinalni hemangiom – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteŠto je spinalni hemangiom?    Spinalni hemangiom ili „krvna spužva“ kralježnice je najčešći primarni tumor kralježnice. Ovi tumori nastaju iz krvnih žila i obično uključuju rast normalnih kapilarnih i venskih struktura. Najčešće se radi o slučajnom nalazu tijekom radiološkog snimanja trbuha, prsnog koša ili kralježnice. Oko 10% djece se rodi s hemangiomom, te su zbog […]

Iz iste kategorije

Neurologija Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Neurologija Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija

Što može uzrokovati trnce u tijelu, vrtoglavicu i peckanje pri mokrenju ako su nalazi uredni?

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

Neurologija

Što može uzrokovati osjećaj lebdenja i kolutanja očiju u glavi?