Infarkti kralježnične moždine su puno rjeđi od moždanih infarkta i u prosjeku čine svega 1% svih infarkta središnjeg živčanog sustava.
Prednje dvije trećine kralježnične moždine opskrbljuje krvlju prednja spinalna arterija, dok stražnji dio opskrbljuju dvije stražnje spinalne arterije. Vratni dio kralježnične moždine dobro je opskrbljen krvlju, dok je grudni dio kralježnične moždine najslabije opskrbljen krvlju zbog čega u tom području najčešće nastaju infarkti.
Uzroci nastanka infarkta kralježnične moždine identični su kao i za moždani udar, a to su neregulirana arterijska hipertenzija, povišenje masnoća i šećera u krvi što dovodi do ateroskleroze, poremećaji zgrušavanja krvi, upalne promjene krvnih žila kao i operativni zahvati u području prsnog koša i trbuha. Karakteristična klinička slika infarkta u području kralježnične moždine je akutno nastala jaka bol obično u području grudne kralježnice praćena nemogućnosti pomicanja nogu (parapareza ili paraplegija), gubitkog osjeta dodira, boli i temperature obično od područja grudne kralježnice gdje je infakt pa na niže, te u početku gubitak kontrole mokrenja i stolice (inkontinencija).
Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike i neurološkog pregleda te na temelju neuroradiološke obrade- MR kralježnične moždine. Nema specifične terapije infakta kralježnične moždine. U terapiji primjenjuje se acetilsalicilna kiselina, obično antihipertenzivi i statini. Neophodna je fizikalna rehabilacija u ranoj fazi bolesti iako u većine bolesnika zaostaje trajni motorički deficit (smetnje hoda). Često je prisutna i neuropatska bol zbog čega se u terapiji primjenjuju i antiepileptici ili dualni antidepresivi.
17.6.2019
