Šećerna bolest tip 2 i stabilna angina pektoris – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Loši ishod liječenja bolesnika sa šećernom bolešću tip 2 i stabilnom anginom pektoris određen je trombotskim događajima ili progresijom disfunkcije ventrikula.

Cilj terapije je stabilizirati aterosklerotski plak, prevenirati progresiju plaka i prevenirati ili smanjiti oštećenja koja nastaju zbog rupture plaka i okluzije koronarne arterije. Preventivne mjere uključuju promjene loših životnih navika, farmakološku terapiju i revaskularizaciju miokarda u bolesnika s ishemijom miokarda. Od farmakološke terpije na raspolaganju imamo ACE-inhibitore, blokatore angiotenzinskih receptora, statine i antitrombocitne lijekove.

ACE-inhibitori značajno smanjuju mortalitet i morbiditet  u simptomatskih i asimptomatskih dijabetičara. Kod svih bolesnika sa šećernom bolešću i stabilnom ishemijskom bolešću srca indiciran je ACE-inhibitor ako nema kontraindikacije. Rezultati HOPE studije pokazali su smanjenje infarkta miokarda, moždanog udara ili kardiovaskularne smrtnosti za 25%.

U HOPE kliničkoj studiji bolesnici su primali ACE-inhibitor ramipril ili placebo. Slične rezultate imala je i klinička studija EUROPE, a bolesnici su primali ACE-inhibitor perindopril. U kliničkoj studiji ONTARGET vršena je usporedba ACE-inhibitora ramiprila s telmisartanom, blokatorom angiotenzinskih receptora. Oba lijeka pokazala su učinkovitost u smanjenju smrtnosti zbog kardiovaskularnih uzroka, infarkta miokarda, moždanog udara ili hospitalizacija zbog zatajenja srca.

Temeljem rezultata studija ACE-inhibitor ili blokator angiotenzinskih receptora indiciran je u bolesnika s koronarnom bolešću srca i šećernom bolešću. Međutim, kombinacija ova dva lijeka, tj. istovremena primjena oba lijeka ne preporuča se. Statini su lijekovi za snižavanje masnoća u krvi. U dijabetičara su povišene vrijednosti triglicerida, a snižene su vrijednosti “zaštitnog” HDL kolesterola. Rezultati studija pokazuju da je niski HDL kolesterol nezavisni prediktor kardiovaskularnog rizika i u bolesnika koji nemaju povišene vrijednosti LDL kolesterola.

Meta-analiza 14 studija u kojima je bilo uključeno više od 18 000 dijabetičara pokazala je smanjenje ukupne smrtnosti za 9% i smanjenje velikih vaskularnih događaja za 21%. Podjednako smanjenje smrtnosti također je ustanovljeno i kod nedijabetičara.Vrijeme praćenja bolesnika bilo je 4,3 godine. Statini se mogu kombinirati s fenofibratom, a kombinacija s gemfibrozilom ne preporuča se zbog nuspojava. Antiagregacijski lijek je acetilsalicilna kliselina koji značajno smanjuje ozbiljne vaskularne događaje.

Antitrombocitni lijekovi djeluju na aktivaciju trombocita i smanjuju rizik od nastanka tromba. Kod dijabetičara poznata je povećana aktivacija trombocita, te su korisni i učinkoviti lijekovi koji smanjuju aktivaciju trombocita. Koriste se nakon perkutane koronarne intervencije i implantacije stenta. Bolesnicima savjetujemo promjenu loših životnih navika što uključuje pravilnu prehranu, redukciju prekomjerne tjelesne težine i prestanak pušenja cigareta.Vrlo važna je preporuka bolesnicima o potrebi redovite tjelesne aktivnosti u trajanju 30-60 minuta pet dana u tjednu.

Revaskularizacija miokarda moguća je perkutanom koronarnom angioplastikom ili aortokoronarnim premoštenjem. Rezultati studije BARI 2D pokazuju da dijabetičari sa stabilnom koronarnom bolešću s inicijalnom konzervativnom strategijom tj. optimalnom medikamentnom terapijom imaju smanjenje intervencija za oko 80% tijekom 5 godina. Međutim, inicijalna revaskularizacija miokarda kod dijabetičara bolja je od medikamentne terapije u smanjenju simptoma angine kao i u sprječavanju pogoršanja simptoma angine  tijekom 3 godine praćenja. Rezultati meta-analize studija koje su uspoređivale kiruršku revaskularizaciju miokarda i perkutanu koronarnu intervenciju kod dijabetičara s višežilnom koronarnom bolešću pokazuju veću korist u skupini bolesnika s kirurškom revaskularizacijom miokarda.

U zaključku važno je istaknuti korisnost i učinkovitost antianginoznih lijekova u smanjenju učestalosti i trajanja anginoznih bolova i poboljšanju kvalitete života bolesnika. Moguća je  učinkovita prevencija neželjenih kardiovaskularnih događaja i smanjenje mortaliteta i morbiditeta dijabetičara sa stabilnom anginom pektoris.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Laktuloza

Zatvor ne bira ni vrijeme ni mjesto – kako nježno potaknuti crijeva na rad?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZatvor označava rijetko, otežano ili nepotpuno pražnjenje crijeva, najčešće definirano kao manje od tri stolice tjedno. Uzroci mogu biti prehrana siromašna vlaknima, nedostatak tjelesne aktivnosti, dehidracija, stres, neki lijekovi ili promjene životnog ritma. Zatvor može biti prolazan, ali i kroničan te značajno utjecati na kvalitetu života. Nefarmakološke mjere – temelj svakog liječenja Prije primjene lijekova, […]

Neurologija

Tumačenje EEG nalaza

Ljetne viroze

Ljetne viroze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto je vrijeme sunčanih dana, mora, putovanja i druženja, no nije imuno na viroze. Iako viroze najčešće povezujemo s hladnijim dijelom godine, određeni virusi preferiraju tople uvjete i šire se baš tijekom ljeta. Te tzv. ljetne viroze uglavnom su blaže prirode, ali mogu uzrokovati neugodne simptome, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Ljetne […]

Laserske metode

Primjena lasera u urološkoj kirurgiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMnoga su tehnološka otkrića koja danas imaju značajnu primjenu u medicini otkrivena u drugim područjima, a tek kasnije prihvaćena i široko korištena u medicini. Tako je, na primjer, ultrazvuk razvijen najprije u vojnoj mornarici pa tek dosta kasnije prihvaćen u medicini. Nadalje, penicilin je zapravo otkriven slučajno jer je škotski biolog Alexander Fleming zaboravio komad […]

Degenerativna ozljeda meniska

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Epilepsija

Tumačenje EEG nalaza

Iz iste kategorije

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvakog bolesnika s rezistentnom hipertenzijom potrebno je detaljno obraditi. Medicinska obrada takvog bolesnika složena je i treba se provoditi u odgovarajućim medicinskim centrima. U razgovoru s bolesnikom nastoji se ustanoviti mogući uzrok pojave rezistentne hipertenzije: koliko se bolesnik pridržava preporuka o zdravim životnim navikama, uzima li propisanu terapiju, koristi li neke druge lijekove ili aktivne […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Može li sjena veličine 6×3 mm na plućima, pronađena na RTG-u, biti posljedica udisanja dima tijekom gašenja požara prije tri tjedna?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Možete mi objasniti nalaz ergometrije?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute