Šećerna bolest tip 2 i stabilna angina pektoris – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Loši ishod liječenja bolesnika sa šećernom bolešću tip 2 i stabilnom anginom pektoris određen je trombotskim događajima ili progresijom disfunkcije ventrikula.

Cilj terapije je stabilizirati aterosklerotski plak, prevenirati progresiju plaka i prevenirati ili smanjiti oštećenja koja nastaju zbog rupture plaka i okluzije koronarne arterije. Preventivne mjere uključuju promjene loših životnih navika, farmakološku terapiju i revaskularizaciju miokarda u bolesnika s ishemijom miokarda. Od farmakološke terpije na raspolaganju imamo ACE-inhibitore, blokatore angiotenzinskih receptora, statine i antitrombocitne lijekove.

ACE-inhibitori značajno smanjuju mortalitet i morbiditet  u simptomatskih i asimptomatskih dijabetičara. Kod svih bolesnika sa šećernom bolešću i stabilnom ishemijskom bolešću srca indiciran je ACE-inhibitor ako nema kontraindikacije. Rezultati HOPE studije pokazali su smanjenje infarkta miokarda, moždanog udara ili kardiovaskularne smrtnosti za 25%.

U HOPE kliničkoj studiji bolesnici su primali ACE-inhibitor ramipril ili placebo. Slične rezultate imala je i klinička studija EUROPE, a bolesnici su primali ACE-inhibitor perindopril. U kliničkoj studiji ONTARGET vršena je usporedba ACE-inhibitora ramiprila s telmisartanom, blokatorom angiotenzinskih receptora. Oba lijeka pokazala su učinkovitost u smanjenju smrtnosti zbog kardiovaskularnih uzroka, infarkta miokarda, moždanog udara ili hospitalizacija zbog zatajenja srca.

Temeljem rezultata studija ACE-inhibitor ili blokator angiotenzinskih receptora indiciran je u bolesnika s koronarnom bolešću srca i šećernom bolešću. Međutim, kombinacija ova dva lijeka, tj. istovremena primjena oba lijeka ne preporuča se. Statini su lijekovi za snižavanje masnoća u krvi. U dijabetičara su povišene vrijednosti triglicerida, a snižene su vrijednosti “zaštitnog” HDL kolesterola. Rezultati studija pokazuju da je niski HDL kolesterol nezavisni prediktor kardiovaskularnog rizika i u bolesnika koji nemaju povišene vrijednosti LDL kolesterola.

Meta-analiza 14 studija u kojima je bilo uključeno više od 18 000 dijabetičara pokazala je smanjenje ukupne smrtnosti za 9% i smanjenje velikih vaskularnih događaja za 21%. Podjednako smanjenje smrtnosti također je ustanovljeno i kod nedijabetičara.Vrijeme praćenja bolesnika bilo je 4,3 godine. Statini se mogu kombinirati s fenofibratom, a kombinacija s gemfibrozilom ne preporuča se zbog nuspojava. Antiagregacijski lijek je acetilsalicilna kliselina koji značajno smanjuje ozbiljne vaskularne događaje.

Antitrombocitni lijekovi djeluju na aktivaciju trombocita i smanjuju rizik od nastanka tromba. Kod dijabetičara poznata je povećana aktivacija trombocita, te su korisni i učinkoviti lijekovi koji smanjuju aktivaciju trombocita. Koriste se nakon perkutane koronarne intervencije i implantacije stenta. Bolesnicima savjetujemo promjenu loših životnih navika što uključuje pravilnu prehranu, redukciju prekomjerne tjelesne težine i prestanak pušenja cigareta.Vrlo važna je preporuka bolesnicima o potrebi redovite tjelesne aktivnosti u trajanju 30-60 minuta pet dana u tjednu.

Revaskularizacija miokarda moguća je perkutanom koronarnom angioplastikom ili aortokoronarnim premoštenjem. Rezultati studije BARI 2D pokazuju da dijabetičari sa stabilnom koronarnom bolešću s inicijalnom konzervativnom strategijom tj. optimalnom medikamentnom terapijom imaju smanjenje intervencija za oko 80% tijekom 5 godina. Međutim, inicijalna revaskularizacija miokarda kod dijabetičara bolja je od medikamentne terapije u smanjenju simptoma angine kao i u sprječavanju pogoršanja simptoma angine  tijekom 3 godine praćenja. Rezultati meta-analize studija koje su uspoređivale kiruršku revaskularizaciju miokarda i perkutanu koronarnu intervenciju kod dijabetičara s višežilnom koronarnom bolešću pokazuju veću korist u skupini bolesnika s kirurškom revaskularizacijom miokarda.

U zaključku važno je istaknuti korisnost i učinkovitost antianginoznih lijekova u smanjenju učestalosti i trajanja anginoznih bolova i poboljšanju kvalitete života bolesnika. Moguća je  učinkovita prevencija neželjenih kardiovaskularnih događaja i smanjenje mortaliteta i morbiditeta dijabetičara sa stabilnom anginom pektoris.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Jetra

Je li hipovaskularna lezija jetre od 4 mm u starijoj dobi zabrinjavajuća i kako je pravilno pratiti?

Benigno uvećana prostata shutterstock_2685504289

Kada je ipak potrebna operacija benigno uvećane prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStariji muškarci s dobroćudno uvećanom prostatom (BPH – benigna prostatična hiperplazija) i smetnjama mokrenja  često su u primorani razmišljati o kirurškom liječenju – operaciji prostate. „A da Vi meni lijepo izvadite tu prostatu pa smo se riješili brige, i Vi i ja!?“  Ili: “Imate li kakav  jači lijek za to mokrenje, ovo je sve slabo, […]

Lak shutterstock_2364785049

Promjene na noktima tijekom zime

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZima je godišnje doba s niskim temperaturama koje djeluju na nokte i uzrokuju različite promjene. Iako nokti tijekom zime donekle sporije rastu, podložniji su oštećenjima koja mogu biti više ili manje uočljiva. Na različite načine hladno doba godine proživljavaju nokti na rukama i nogama. Nokti na rukama izloženi su jačoj dehidraciji jer je i koža […]

Kortikosteroidna terapija shutterstock_1504727846

Kad kosa nestaje bez upozorenja: priča o alopeciji areati

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAlopecia areata je oblik ispadanja kose u kojem se na vlasištu primjećuju okrugli areali bez kose. Ona predstavlja autoimuni odgovor tijela na vlastite folikule dlake, pa time kosa na tim dijelovima posljedično ispada. Vrlo često se opazi sasvim slučajno prilikom češljanja ili je primijeti netko od ukućana ili frizer, jer mjesta na kojima je kosa […]

Vitamin D

Trebam li uzimati dodatke vitamina D ako je razina na donjoj granici normale?

Degenerativna ozljeda meniska shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Što može uzrokovati spontano nastajanje velikih hematoma uz umor, svrbež, povećane limfne čvorove i autoimune bolesti?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s epizodama SVT-a, VES-a i kratkom ventrikularnom tahikardijom opasan?

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]