Preporuke o prekidu ili nastavku terapije acetilsalicilnom kiselinom prije kirurških zahvata

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Acetilsalicilna kiselina u dozi od 75mg ili 100mg većinom se preporučuje u sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji, osobito nakon preboljelog infarkta miokarda, cerebrovaskularnog inzulta, ugradnje arterijskog stenta te nakon operacije arterijskih premosnica.

Acetilsalicilna kiselina se preporučuje u cilju prevencije nastanka krvnih ugrušaka. Uvijek je prisutna dilema da li prekinuti uzimanje asetilsalicilne kiseline prije nekog kirurškog zahvata izvan srca. Kirurški zahvati povećavaju rizik nastanka krvnih ugrušaka i nastanka kardiovaskularnog incidenta uslijed hemodinamskih promijena tijekom operacije, rizika nastanka anemije i hipoksije, pojačanja upale i koagulacijskih čimbenika. Ukoliko već postoji aterosklerotsko suženje koronarne arterije, nastupa visok rizik ishemije i oštećenja srčanog mišića u takvim okolnostima.  Rizik povećava anestezija, intubacija, kirurška trauma tijekom operacije. S druge strane uzimanje acetilsalicilne kiseline povećava rizik krvarenja.

Dosadašnja opservacijska istraživanja su pokazala da izostavljanje acetilsalicilne kiseline (ASK) u perioperativnom razdoblju prilikom operacija izvan srca kod bolesnika s ugrađenim koronarnim stentom povećava rizik nastanka tromboze stenta, te se povećava morbiditet i  mortalitet. Najveći je rizik ako se ASK prekine uzimati unutar 180 dana od ugradnje stenta. Što je dulji period od ugradnje stenta i predviđenog kirurškog zahvata, to je manji rizik tromboze stenta i smrtnosti ukoliko se ASK prekine privremeno uzimati.

Bolesnici koji imaju ugrađen arterijski stent ne bi trebali prekidati terapiju uzimanja male doze (75mg ili 100mg)  ASK prije predviđene operacije izvan srca jer se smatra da je veća korist nastavka uzimanja ASK od rizika mogućeg krvarenja. Ukoliko se ustanovi visok rizik krvarenja, osobito u slučajevima intrakranijalnih operacija ili transureteralnih uroloških operacija, treba razmotriti odluku o privremenom prekidu ASK jer se tada rizik krvarenja u perioperativnom periodu značajno povećava. Tu odluku zajedno donose kirurg, kardiolog i anesteziolog u dogovoru s bolesnikom.

Kod bolesnika koji uzimaju ASK, a imaju nizak kardiovaskularni rizik (obično su to bolesnici koji ASK uzimaju u cilju primarne kardiovaskularne prevencije), ASK se treba prekinuti prije kirurškog zahvata jer rizik od mogućeg krvarenja premašuje korist uzimanja ASK u kardiovaskularnoj prevenciji.

Prije većine operacija, osobito kardiovaskularnih bolesnika, traži se mišljenje kardiologa o perioperativnom riziku. Kardiolog na osnovu bolesnikovog kardijalnog statusa, nalaza laboratorijske i kardiovaskularne obrade, procijenjenog perioperativnog rizika, rizika od mogućih krvarenja, donosi mišljenje o stupnju rizika predviđenog kirurškog zahvata. Ujedno daje mišljenje o eventualnoj korekciji terapije u perioperativnom periodu, osobito u cilju zaštite bolesnika od mogućih tromboemboličkih incidenata ili krvarenja zbog uzimanja ASK, ali i drugih antiagregacijskih ili antikoagulacijskih lijekova koje bolesnik uzima ili ih treba uzimati.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kirurški zahvat

Ožiljci kroz život – savjeti magistre farmacije za ljepšu kožu

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Androlog

Biopsija testisa

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBiopsija testisa je urološka kirurška procedura koju izvode urolozi – androlozi, dakle oni urolozi koji su se subspecijalizirali andrologiju. Zahvat se izvodi u lokalnoj ili spinalnoj anesteziji i nije tehnički osobito zahtjevan, ali sam kirurški zahvat nije srž potrebe za subspecijalizacijom iz andrologije nego su to znanje u dijagnostici infertiliteta (neplodnosti) i postavljanju indikacije za […]

Hipertenzija

Holter EKG i holter krvnog tlaka kod 24-godišnje osobe s obiteljskom anamnezom hipertenzije

Cerebrovaskularni inzult

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Krvarenje

Placenta praevia – dijagnostika i liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOsnovni simptom nisko nasjele posteljice je krvarenje, najčešće u drugoj polovici trudnoće. No, svako krvarenje potkraj drugog i početkom trećeg tromjesečja trudnoće ne znači da je u pitanju nisko nasjela posteljica, ona samo sudjeluje u 20 % slučajeva. Najčešće je krvarenje nepoznatog uzroka (u 45% slučajeva), potom aburpcija (odljuštenje) posteljice u 30 % slučajeva. Ostali […]

Srce

Granični EKG nalaz i mogući LVH kod mladog muškarca

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Što može uzrokovati spontano nastajanje velikih hematoma uz umor, svrbež, povećane limfne čvorove i autoimune bolesti?

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s epizodama SVT-a, VES-a i kratkom ventrikularnom tahikardijom opasan?

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]