Preporuke o prekidu ili nastavku terapije acetilsalicilnom kiselinom prije kirurških zahvata

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Acetilsalicilna kiselina u dozi od 75mg ili 100mg većinom se preporučuje u sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji, osobito nakon preboljelog infarkta miokarda, cerebrovaskularnog inzulta, ugradnje arterijskog stenta te nakon operacije arterijskih premosnica.

Acetilsalicilna kiselina se preporučuje u cilju prevencije nastanka krvnih ugrušaka. Uvijek je prisutna dilema da li prekinuti uzimanje asetilsalicilne kiseline prije nekog kirurškog zahvata izvan srca. Kirurški zahvati povećavaju rizik nastanka krvnih ugrušaka i nastanka kardiovaskularnog incidenta uslijed hemodinamskih promijena tijekom operacije, rizika nastanka anemije i hipoksije, pojačanja upale i koagulacijskih čimbenika. Ukoliko već postoji aterosklerotsko suženje koronarne arterije, nastupa visok rizik ishemije i oštećenja srčanog mišića u takvim okolnostima.  Rizik povećava anestezija, intubacija, kirurška trauma tijekom operacije. S druge strane uzimanje acetilsalicilne kiseline povećava rizik krvarenja.

Dosadašnja opservacijska istraživanja su pokazala da izostavljanje acetilsalicilne kiseline (ASK) u perioperativnom razdoblju prilikom operacija izvan srca kod bolesnika s ugrađenim koronarnim stentom povećava rizik nastanka tromboze stenta, te se povećava morbiditet i  mortalitet. Najveći je rizik ako se ASK prekine uzimati unutar 180 dana od ugradnje stenta. Što je dulji period od ugradnje stenta i predviđenog kirurškog zahvata, to je manji rizik tromboze stenta i smrtnosti ukoliko se ASK prekine privremeno uzimati.

Bolesnici koji imaju ugrađen arterijski stent ne bi trebali prekidati terapiju uzimanja male doze (75mg ili 100mg)  ASK prije predviđene operacije izvan srca jer se smatra da je veća korist nastavka uzimanja ASK od rizika mogućeg krvarenja. Ukoliko se ustanovi visok rizik krvarenja, osobito u slučajevima intrakranijalnih operacija ili transureteralnih uroloških operacija, treba razmotriti odluku o privremenom prekidu ASK jer se tada rizik krvarenja u perioperativnom periodu značajno povećava. Tu odluku zajedno donose kirurg, kardiolog i anesteziolog u dogovoru s bolesnikom.

Kod bolesnika koji uzimaju ASK, a imaju nizak kardiovaskularni rizik (obično su to bolesnici koji ASK uzimaju u cilju primarne kardiovaskularne prevencije), ASK se treba prekinuti prije kirurškog zahvata jer rizik od mogućeg krvarenja premašuje korist uzimanja ASK u kardiovaskularnoj prevenciji.

Prije većine operacija, osobito kardiovaskularnih bolesnika, traži se mišljenje kardiologa o perioperativnom riziku. Kardiolog na osnovu bolesnikovog kardijalnog statusa, nalaza laboratorijske i kardiovaskularne obrade, procijenjenog perioperativnog rizika, rizika od mogućih krvarenja, donosi mišljenje o stupnju rizika predviđenog kirurškog zahvata. Ujedno daje mišljenje o eventualnoj korekciji terapije u perioperativnom periodu, osobito u cilju zaštite bolesnika od mogućih tromboemboličkih incidenata ili krvarenja zbog uzimanja ASK, ali i drugih antiagregacijskih ili antikoagulacijskih lijekova koje bolesnik uzima ili ih treba uzimati.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Krvarenje

Placenta praevia – dijagnostika i liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOsnovni simptom nisko nasjele posteljice je krvarenje, najčešće u drugoj polovici trudnoće. No, svako krvarenje potkraj drugog i početkom trećeg tromjesečja trudnoće ne znači da je u pitanju nisko nasjela posteljica, ona samo sudjeluje u 20 % slučajeva. Najčešće je krvarenje nepoznatog uzroka (u 45% slučajeva), potom aburpcija (odljuštenje) posteljice u 30 % slučajeva. Ostali […]

Hrana

Prehrana kod preosjetljivosti na salicilate

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSalicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio […]

Krvarenje

Neredovite menstruacije

Kralježnica

Spinalni hemangiom – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi Simptomi spinalnih hemangioma su: Kada hemangiom kralježnice pokazuje simptome, simptomi su obično slični kao i kod drugih bolnih stanja kralježnice. Spinalni hemangiomi mogu uzrokovati bol u leđima na mjestu gdje se nalaze, ali i nelagodu duž zahvaćenog živca u nozi, kao i simptome povezane s kralježničnom moždinom. Ukoliko je došlo do pritiska hemangioma na […]

Infarkt miokarda

Fibroza miokarda

Kirurški zahvat

Torzija testisa

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTestis je organ koji visi na tzv. sjemenoj vrpci (lat., funiculus spermaticus). Funiculus sadrži arterije koje tetstisu dovode oksigeniranu krv i vene koje odvode vensku krv. On sadrži i sjemenovod (lat., ductus defferens), relazivno čvrstu i debelu mišićnu cijev koja svojim kontrakcijama sprovodi spermije iz testisa. Cijeli funikulus je spiralno omotan nitima mišića kremastera čije […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Fibrilacija atrija i vježbanje – što mi savjetujete?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Kome se obratiti ako mi se nakuplja tekućina u nogama?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]