Nuspojave terapije statinima

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Inhibitori HMG-CoA reduktaze ili kolokvijalno statini (simvastatin, atorvastatin, lovastatin, rosuvastatin, fluvastatin, pravastatin) su jedni od najčešće propisivanih lijekova koji svoju poziciju zahvaljuju velikim studijama.

Inhibitori HMG-CoA reduktaze ili kolokvijalno statini (simvastatin, atorvastatin, lovastatin, rosuvastatin, fluvastatin, pravastatin) su jedni od najčešće propisivanih lijekova koji svoju poziciju zahvaljuju velikim studijama koje su dokazale izrazito smanjenje pobola i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Tako je poznato da za svaki 1mmol/L sniženja LDL kolesterola smanjuju ukupnu smrtnost za 10%, a smrtnost od koronarne bolesti za 20%. 1  Unatoč dobro poznatim dobitima od sniženja kolesterola mnogi liječnici, a i bolesnici  u strahu od mogućih nuspojava prekidaju terapiju.

Miopatija – bol u mišićima je najozbiljnija nuspojava terapije statinima  jer može završiti s potencijalno fatalnom rabdomioliziom. Učestalost miopatije je izrazito niska i kreće se od 0.01% do 0,1% u  kliničkim ispitivanjima. Rizik od miopatije raste kada se uz statine uzima  fibrate, osobito gemfibrozil, a manje s fenofibratom. Dijagnostički kriterij za miopatiju je  peterostruki porast enzima kreatin kinaze (CK) u serumu bolesnika. Bol u mišićima (bez porasta CK) je čest simptom u kliničkoj praksi, javlja se u 5-10% bolesnika. Bolesnici s bolovima u mišićima bez porasta CK mogu nastaviti terapiju ukoliko bol nije nepodnošljiva.

Porast jetrenih enzima, definirano trostrukim porastom alanin aminotransferaze (ALT) i aspartat aminotransferaze (AST),  se javlja u oko 0.5-2% bolesnika liječenih statinima. Obzirom da je porast jeterenih enzima ovisan o dozi statina, preporuka je da se u takvim situacijama smanji doza,a  ne da se ukida terapija statinom. Prema američkim registrima nuspojava, ozbiljno – fatalno oštećenje jetre se javlja izrazito rijetko u 0.2% bolesnika i nije nužno vezano uz terapiju statinima. Štoviše prema najnovijim preporukama Američke agencije za lijekove i hranu (FDA) nije nužno redovito monitoriranje jetrenih enzima već samo na početku terapije  i  ako se uoče neki simptomi jetrenog zatajivanja.

Novije metanalize kliničkih ispitivanja su uočile povezanost terapije statinima i povećanog rizika za razvoj dijabetesa (9-13%).  Međutim, korist od snižavanja kolesterola višestruko nadmašuje potencijalnu opasnost od povećane pojavnosti dijabetesa.
Također postoje manja saznanja o povezanosti statinske terapije i blaže kognitivne disfunkcije koja se popravlja prekidanjem statinske terapije. Važno je naglasiti da nema dokaza o povezanosti s nikakvim oblikom progresivnih demencija. 2

Zaključno se može reći da su statini dokazano učinkoviti lijekovi u prevenciji kardiovaskularnog pobola i smrtnosti te da korist terapije višestruko nadmašuje potencijalne nuspojave.  Rutinsko monitoriranje jeternih enzima nije indicirano  niti je nužno prekidanje terapije kod  njihovog porasta. Također nije svaka bol u mišićima kod bolesnika na terapiji statinima nuspojava terapije niti je nužno indicirano prekidanje terapije.

Literatura

  • Cholesterol Treatment Trialists’ (CTT) Collaboration. Efficacy and safety of  more intensive lowering of LDL cholesterol: a meta-analysis of data from 170000 participants in 26 randomised trials. Lancet 2010;376:1670–1681.
  • ESC/EAS Guidelines for the management of dyslipidaemias: the Task Force for the management of  dyslipidaemias of the European Society of Cardiology (ESC) and the European Atherosclerosis Society (EAS).  Eur Heart J. 2011 Jul;32(14):1769-818.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

San

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]