Nuspojave terapije statinima

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Inhibitori HMG-CoA reduktaze ili kolokvijalno statini (simvastatin, atorvastatin, lovastatin, rosuvastatin, fluvastatin, pravastatin) su jedni od najčešće propisivanih lijekova koji svoju poziciju zahvaljuju velikim studijama.

Inhibitori HMG-CoA reduktaze ili kolokvijalno statini (simvastatin, atorvastatin, lovastatin, rosuvastatin, fluvastatin, pravastatin) su jedni od najčešće propisivanih lijekova koji svoju poziciju zahvaljuju velikim studijama koje su dokazale izrazito smanjenje pobola i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Tako je poznato da za svaki 1mmol/L sniženja LDL kolesterola smanjuju ukupnu smrtnost za 10%, a smrtnost od koronarne bolesti za 20%. 1  Unatoč dobro poznatim dobitima od sniženja kolesterola mnogi liječnici, a i bolesnici  u strahu od mogućih nuspojava prekidaju terapiju.

Miopatija – bol u mišićima je najozbiljnija nuspojava terapije statinima  jer može završiti s potencijalno fatalnom rabdomioliziom. Učestalost miopatije je izrazito niska i kreće se od 0.01% do 0,1% u  kliničkim ispitivanjima. Rizik od miopatije raste kada se uz statine uzima  fibrate, osobito gemfibrozil, a manje s fenofibratom. Dijagnostički kriterij za miopatiju je  peterostruki porast enzima kreatin kinaze (CK) u serumu bolesnika. Bol u mišićima (bez porasta CK) je čest simptom u kliničkoj praksi, javlja se u 5-10% bolesnika. Bolesnici s bolovima u mišićima bez porasta CK mogu nastaviti terapiju ukoliko bol nije nepodnošljiva.

Porast jetrenih enzima, definirano trostrukim porastom alanin aminotransferaze (ALT) i aspartat aminotransferaze (AST),  se javlja u oko 0.5-2% bolesnika liječenih statinima. Obzirom da je porast jeterenih enzima ovisan o dozi statina, preporuka je da se u takvim situacijama smanji doza,a  ne da se ukida terapija statinom. Prema američkim registrima nuspojava, ozbiljno – fatalno oštećenje jetre se javlja izrazito rijetko u 0.2% bolesnika i nije nužno vezano uz terapiju statinima. Štoviše prema najnovijim preporukama Američke agencije za lijekove i hranu (FDA) nije nužno redovito monitoriranje jetrenih enzima već samo na početku terapije  i  ako se uoče neki simptomi jetrenog zatajivanja.

Novije metanalize kliničkih ispitivanja su uočile povezanost terapije statinima i povećanog rizika za razvoj dijabetesa (9-13%).  Međutim, korist od snižavanja kolesterola višestruko nadmašuje potencijalnu opasnost od povećane pojavnosti dijabetesa.
Također postoje manja saznanja o povezanosti statinske terapije i blaže kognitivne disfunkcije koja se popravlja prekidanjem statinske terapije. Važno je naglasiti da nema dokaza o povezanosti s nikakvim oblikom progresivnih demencija. 2

Zaključno se može reći da su statini dokazano učinkoviti lijekovi u prevenciji kardiovaskularnog pobola i smrtnosti te da korist terapije višestruko nadmašuje potencijalne nuspojave.  Rutinsko monitoriranje jeternih enzima nije indicirano  niti je nužno prekidanje terapije kod  njihovog porasta. Također nije svaka bol u mišićima kod bolesnika na terapiji statinima nuspojava terapije niti je nužno indicirano prekidanje terapije.

Literatura

  • Cholesterol Treatment Trialists’ (CTT) Collaboration. Efficacy and safety of  more intensive lowering of LDL cholesterol: a meta-analysis of data from 170000 participants in 26 randomised trials. Lancet 2010;376:1670–1681.
  • ESC/EAS Guidelines for the management of dyslipidaemias: the Task Force for the management of  dyslipidaemias of the European Society of Cardiology (ESC) and the European Atherosclerosis Society (EAS).  Eur Heart J. 2011 Jul;32(14):1769-818.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s čestim ventrikularnim ekstrasistolama zabrinjavajući ako nema simptoma?

Kardiologija shutterstock_2286749951

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre) Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće: Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već […]

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Što učiniti kod djeteta sa sinkopama i bolovima u prsima unatoč urednim nalazima?