Minoca = infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute
  • 5. TAKOTSUBO KARDIOMIOPATIJA

To je sindrom prolazne disfunkcije lijeve srčane klijetke koja se prezentira akutnim, prolaznim srčanim zatajenjem bez dokazane okluzije koronarne arterije na koronarogramu. Često je glavni uzrok psihofizički stres. Tom fenomenu su sklonije žene u menopauzi. Patofiziološki mehanizmi su različiti i složeni. U akutnoj fazi mortalitet je od 0% do 8% i obično je uzrokovan komplikacijama zbog srčanog zatajenja, malignih aritmija, rupture stijenke lijeve srčane klijetke i tromboembolije. Terapija je empirijska, primjenjuju se lijekovi iz skupine beta blokatora, inhibitori renin angiotenin aldosteron sustava, antiagregacijski lijekovi, a u slučaju kardiogenog šoka potrebna je mehanička potpora.

  • 6. MIOKARDITIS

To je upala srčanog mišića koja se u nekih bolesnika može prezentirati kao MINOCA i čini 33% slučajeva MINOCA. Najčešći uzrok miokarditisa je virusna infekcija. Ukoliko bolesnik s miokarditisom ima bol u grudima uz promjene ST segmenta u elektrokardiogramu, a nije dokazana opstruktivna koronarna bolest, patofiziološki mehanizam može biti spazam i endotelna disfunkcija malih arterija uzrokovan upalom i infekcijom. Osim virusne infekcije, miokarditis mogu uzrokovati imunološke i endokrinološke bolesti, neki lijekovi i otrovi (na primjer kokain, metamfetamini).

Dijagnoza se postavlja laboratorijskom analizom krvi, magnetnom rezonancom srca, a kod nekih, osobito bolesnika s težom kliničkom slikom treba učiniti biopsiju srca kako bi se ustanovio točan uzrok miokarditisa. Prognoza bolesti varira: 50% bolesnika se u 2 do 4 tjedna potpuno izliječi i oporavi, a u 12% do 25% bolesnika dolazi do pogoršanja srčanog zatajenja i razvoja dilatativne kardiomiopatije.

Liječenje miokarditisa uz disfunkciju lijeve srčane klijetke koji oponaša infarkt miokarda je medikamentozno. Uz osnovne lijekove iz skupine beta blokatora, inhibitora renin angiotenzin aldosteron sustava koristi se i druga suportivna terapija. U slučajevima terminalnog srčanog zatajenja potrebna je transplantacija srca.

Miokarditis i Takotsubo kardiomiopatija spadaju u skupinu oštećenja miokarda, a nisu tipični infarkt miokarda.

  • 7. KORONARNA TROMBOEMBOLIJA

Ovaj mogući uzrok MINOCA zahvaća male žile (mikrocirkulaciju) miokarda, a rijetko velike, epikardne koronarne arterije. Mogući su sljedeći uzroci nastanka tromba: nasljedni (trombofilija faktora V Leiden, nedostatak proteina S, C) ili stečeni (antifosfolipidni sindrom, mijeloproliferativni poremećaji).

Embolija može nastati zbog defekta interatrijskog septuma, koronarne atriovenske fistule, u sklopu nastanka tromba zbog gore navedenih poremećaja, u fibrilaciji atrija, bolestima srčanih zalistaka. Izvor embolije mogu biti i druga stanja: vegetacije srčanih zalistaka, tumori srca, zračna embolija.

Terapija je individualizirana, ovisna o uzroku, a uključuje antikoagulantnu i antiagregacijsku terapiju. U slučajevima defekta interatrijskog septuma preporučuje se transkatetersko ili kirurško zatvaranje.

Osnovna se skrb bolesnika s MINOCA zasniva na hitnom zbrinjavanju bolesnika, dijagnostičkim postupcima kojima se pronalazi uzrok nastanka MINOCA, kardioprotektivnoj terapiji i ciljanoj, individualiziranoj terapiji ovisno o uzroku. Kardioprotektivna terapija uključuje sljedeće skupine lijekova: statini, antiagregacijski lijekovi, inhibitori renin angiotenzin aldosteron sustava, beta blokatori. Uvijek treba istaći kod MINOCA bolesnika važnost individualiziranog pristupa terapiji jer se radi o heterogenoj skupini bolesnika različitog uzroka i patofiziološkog mehanizma nastanka MINOCA.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Infarkt miokarda

Infarkt miokarda – kada se mama treba javiti na pregled?

Antikoagulacijski lijekovi

Preporuke o prekidu ili nastavku terapije acetilsalicilnom kiselinom prije kirurških zahvata

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAcetilsalicilna kiselina u dozi od 75mg ili 100mg većinom se preporučuje u sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji, osobito nakon preboljelog infarkta miokarda, cerebrovaskularnog inzulta, ugradnje arterijskog stenta te nakon operacije arterijskih premosnica. Acetilsalicilna kiselina se preporučuje u cilju prevencije nastanka krvnih ugrušaka. Uvijek je prisutna dilema da li prekinuti uzimanje asetilsalicilne kiseline prije nekog kirurškog zahvata izvan […]

Hipolipemička terapija

Doza statina nakon akutnog infarkta miokarda i dugoročni kardiovaskularni ishodi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJedna od najvažnijih terapijskih mjera u sekundarnoj kardiovaskularnoj (KV) prevenciji nakon akutnog infarkta miokarda je intenzivna hipolipemička terapija u cilju redukcije LDL kolesterola. Kao najvažnija skupina hipolipemika primjenjuju se statini (inhibitori 3-hidroksi-3-metil-glutaril-koenzim A reduktaze). Zbog dokazanih boljih ishoda liječenja bolesnika nakon infarkta miokarda u cilju smanjenja KV morbiditeta i mortaliteta, Europsko kardiološko društvo u svojim […]

MINOCA

Minoca = infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute5% do 25% svih bolesnika s infarktom miokarda imaju normalne ili skoro normalne koronarne arterije na nalazu koronarografije. Radi se o sindromu koji ima različite uzroke i patofiziološke mehanizme. Češće se javlja kod žena i češće se manifestira kao infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta (NSTEMI). Prognoza bolesnika nakon MINOCA-e je različita ovisno o uzroku […]

Proteini

Smijem li kao srčani bolesnik koji je imao infarkt koristiti proteine?

Dislipidemija

Liječenje dislipidemija u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBolesnici stariji od 70 godina čine trećinu do polovice bolesnika s akutnim infarktom miokarda, a 80% smrtnih ishoda zbog akutnog infarkta miokarda pogađa osobe starije od 65 godina.

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteČimbenici rizika za nastanak koronarne arterijske bolesti (KAB) dijele se u dvije skupine: NEPROMJENJIVI ČIMBENICI RIZIKA (oni čimbenici na koje ne možemo utjecati promjenom životnih navika):Dob: starenje povećava rizik razvoja ateroskleroze i KAB.Spol: muškarci imaju veći rizik, ali nakon menopauze taj je rizik izjednačen u oba spola.Pozitivna obiteljska anamneza srčanih bolesti: ukoliko su bliži krvni […]

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Što znači nalaz fibroznih promjena na plućima i zadebljanja sluznice sinusa na RTG snimci?

Kardiologija

Što znači nalaz kalcifikata u jetri i stijenci aorte i treba li dodatna obrada?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]