Nalazi i infarkt miokarda – trebam li se brinuti?

Poštovana doktorice,
morala sam na endokopski pregled debelog crijeva u sedaciji i tražili su me ekg. Napravila sam i dobila nalaz, možete mi malo pojasniti da li je nalaz u granicama, zabrinjava me jer imam ventr. i supraventr. ekstrasistoliju i aterosklerozu lijeve i desne koronarne areterije po nalazu ct srca.Nalaz utzv je u granicama.Pijem Tyrez 2.5 i Rosweru 10mg.Kardiolog mi je prepisao Ezoteru 10/10 ali moja obiteljski dr mi je dao Rosweru 10mg jer su vrijednosti kolesterola bile 6.9.Bole me svi mišići i imam osjećaj da sam sva pokočena a ALT mi je skočio sa 35 na 71 u mjesec dana. Kolesterol je značajno pao na 5.6
HVALA! Trebam li se brinuti, otac mi je mlad umro od infarkta. Imam 60 g.Hvala.

12.2.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Budući imate dokazanu aterosklerotsku bolest, ali nema značajnih suženja (kako ste napisali),te imate pozitivnu obiteljsku anamnezu infarkta miokarda, važno je da uzimate redovito preporučenu terapiju, da svi kardiovaskularni rizični čimbenici budu u granicama normale i da budete pod redovitim kardiološkim kontrolama. Zbog bolova u mišićima vaš liječnik treba iz krvnog uzorka odrediti CK-kreatin kinaza (mišićni enzim). Zbog nuspojava i porasta ALT već na minimalnu dozu navedenog lijeka, liječnik bi vam trebao taj lijek ukinuti, te uvesti drugi lijek za snižavanje kolesterola.
Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija

Pomaže li nervoza u procesu ozdravljenja ili može imati štetne posljedice?

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaze – imam višegodišnje preskoke srca