Liječenje dislipidemija kod bolesnika s dijabetes melitusom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta kod bolesnika koji boluju od dijabetes melitusa (šećerne bolesti). Dijabetes je jedan od vodećih kardiovaskularnih čimbenika rizika. Kod bolesnika s dijabetesom neovisnim o inzulinu učestala je pojava dislipidemija. Povećana je razina triglicerida, apolipoproteina B, lipoproteina vrlo male gustoće (VLDL), lipoproteina niske gustoće (LDL), a snižena je razina lipoproteina velike gustoće (HDL).

Kardiovaskularni rizik se višestruko povećava kod bolesnika s dijabetesom ukoliko imaju prekomjernu tjelesnu težinu, arterijsku hipertenziju i dislipidemiju. Stoga je važno sve ove čimbenike KV rizika pravovremeno liječiti i staviti pod kontrolu. Lijekovi za liječenje dislipidemija, osobito statini, smatraju se prvom linijom liječenja većine bolesnika s dijabetesom neovisnom o inzulinu. Kod nekih bolesnika se aterosklerotska bolest dijagnosticira i prije postavljanja dijagnoze dijabetesa. Kod bolesnika s dijabetesom neovisnom o inzulinu uz pridružen još neki od kardiovaskularnih čimbenika rizika, treba odmah započeti sa statinskom terapijom. Liječenje dislipidemije se sastoji od nefarmakoloških mjera i medikamentozne terapije. Nefarmakološke mjere se sastoje od: dijabetičke dijete uz smanjen unos zasićenih i transmasnih kiselina, povećan unos dijetalnih vlakana, gubitka viška kilograma i redovite tjelesne aktivnosti. Normalizacijom tjelesne težine kod bolesnika dolazi do redukcije kardiovaskularnih čimbenika rizika: pada razina šećera u krvi, snizuje se arterijski tlak.

U hipolipemičkoj terapiji koriste se statini, inhibitori apsorpcije kolesterola, niacin, fibrati, PCSK9 (proprotein konvertaze substilisin/keksin tip 9)  inhibitori. Prva linija liječenja dislipidemija bod bolesnika s dijabetesom neovisnim o inzulinu su hipolipemici iz skupine statina, ali ako se s njima ne postignu ciljne vrijednosti lipida, preporučuje se kombinacijska terapija.  Statini smanjuju koncentraciju LDL kolesterola, reduciraju rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti kod dijabetičara, a koriste se u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji. Prema europskim smjernicama svi bolesnici s dijabetesom trebaju primati statin. Statini osim što smanjuju razinu LDL kolesterola, smanjuju i razinu visokoosjetljivog C reaktivnog proteina i drugih upalnih parametara, dovode do stabilizacije aterosklerotskog plaka, poboljšavaju endotelnu funkciju, smanjuju vaskularnu upalu i oksidativni stres. Istraživanja su pokazala da se upotrebom statina smanjuje kardiovaskularni rizik. Koristi od uzimanja statina kod bolesnika s dijabetesom su neovisne o vrijednostima LDL kolesterola i ostalih lipidnih frakcija.

Ezetimib je inhibitor apsorpcije kolesterola. U kombinaciji sa statinom dovodi do pojačane redukcije LDL kolesterola. Ezetimib se dodaje statinu ukoliko nisu postignute ciljne vrijednosti LDL kolesterola. U slučaju nepodnošenja statina, odnosno razvoja nuspojava na statine, ezetimib se primjenjuje samostalno.

Niacin se danas u glavnom ne primjenjuje. Sredstva za uklanjanje žučnih kiselina smanjuju razinu LDL kolesterola, ali se koriste veoma rijetko zbog niza nuspojava koje mogu uzrokovati.

Fibrati su lijekovi koji snižavaju razinu triglicerida u serumu, povećavaju razinu HDL kolesterola i umjereno smanjuju razinu LDL kolesterola. Daju se samostalno ili u kombinaciji sa statinima. Potreban je oprez kod bolesnika s oštećenom bubrežnom funkcijom jer se fibrati metaboliziraju u bubrezima.

Omega 3 masne kiseline mogu se koristiti kao dodatak u terapiji statinima kod bolesnika s razvijenom aterosklerotskom bolesti i visokom razinom triglicerida.

PCSK9 inhibitori koriste se kod bolesnika koji ne podnose statine ili unatoč maksimalnoj dozi statina i u kombinaciji s ezetimibom nisu postigli ciljne vrijednosti LDL kolesterola.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijabetes Depositphotos_381204744_L

Tri jednostavne promjene koje rizik od dijabetesa smanjuju za trećinu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlobalna epidemija šećerne bolesti tipa 2 jedna je od najvećih prijetnji javnom zdravlju ovog stoljeća. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, broj oboljelih raste iz godine u godinu, a procjenjuje se da bi dijagnozu dijabetesa do 2050. godine moglo imati više od 1,3 milijarde ljudi diljem svijeta. Ipak, najnovije istraživanje nudi nadu da se taj trend […]

Trudnoća

Zašto mi se ponovilo krvarenje nakon menstruacije i trebam li posjetiti ginekologa?

Kelp alga

Ima li smisla uvrstiti alge u prehranu?

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteU doba kada potrošači imaju sve veće zahtjeve po pitanju nutritivne vrijednosti hrane koju konzumiraju, alga kelp privlači pažnju kao potencijalni dodatak u obitelji „super hrane“. Kelp se smatra bogatim izvorom vitamina i mineralnih tvari pri čemu se posebno ističe jod. Iako je  “super hrana” vrlo uspješan pojam u marketingu, nutricionisti ga izbjegavaju, jer je […]

Italija

Uvjerljivi razlozi zašto biste ovog ljeta trebali češće posegnuti za tikvicama

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteUvjerljivi razlozi zašto biste ovog ljeta trebali češće posegnuti za tikvicama Ništa toliko ne podsjeća na djetinjstvo kao pohane tikvice koje bi nam mame, bez obzira na razinu žive na termometru, brižno pripremile za najslasniji ljetni ručak. Jeste li znali da, iako ih smatramo povrćem, tikvice su zapravo botanički klasificirane kao voće? Nekoliko crtica o tikvicama Tikvica, […]

Hipertenzija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Dijabetes

Problemi sa srcem i dijabetes – molim Vaše mišljenje

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Kardiologija

Može li tlak u crijevu tijekom kolonoskopije predstavljati rizik za aneurizmu aorte?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Je li opasno ako krvni tlak postane prenizak nakon uvođenja nove terapije za hipertenziju i treba li terapiju prilagoditi prije pregleda kardiologa?

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]