Liječenje dislipidemija kod bolesnika s dijabetes melitusom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta kod bolesnika koji boluju od dijabetes melitusa (šećerne bolesti). Dijabetes je jedan od vodećih kardiovaskularnih čimbenika rizika. Kod bolesnika s dijabetesom neovisnim o inzulinu učestala je pojava dislipidemija. Povećana je razina triglicerida, apolipoproteina B, lipoproteina vrlo male gustoće (VLDL), lipoproteina niske gustoće (LDL), a snižena je razina lipoproteina velike gustoće (HDL).

Kardiovaskularni rizik se višestruko povećava kod bolesnika s dijabetesom ukoliko imaju prekomjernu tjelesnu težinu, arterijsku hipertenziju i dislipidemiju. Stoga je važno sve ove čimbenike KV rizika pravovremeno liječiti i staviti pod kontrolu. Lijekovi za liječenje dislipidemija, osobito statini, smatraju se prvom linijom liječenja većine bolesnika s dijabetesom neovisnom o inzulinu. Kod nekih bolesnika se aterosklerotska bolest dijagnosticira i prije postavljanja dijagnoze dijabetesa. Kod bolesnika s dijabetesom neovisnom o inzulinu uz pridružen još neki od kardiovaskularnih čimbenika rizika, treba odmah započeti sa statinskom terapijom. Liječenje dislipidemije se sastoji od nefarmakoloških mjera i medikamentozne terapije. Nefarmakološke mjere se sastoje od: dijabetičke dijete uz smanjen unos zasićenih i transmasnih kiselina, povećan unos dijetalnih vlakana, gubitka viška kilograma i redovite tjelesne aktivnosti. Normalizacijom tjelesne težine kod bolesnika dolazi do redukcije kardiovaskularnih čimbenika rizika: pada razina šećera u krvi, snizuje se arterijski tlak.

U hipolipemičkoj terapiji koriste se statini, inhibitori apsorpcije kolesterola, niacin, fibrati, PCSK9 (proprotein konvertaze substilisin/keksin tip 9)  inhibitori. Prva linija liječenja dislipidemija bod bolesnika s dijabetesom neovisnim o inzulinu su hipolipemici iz skupine statina, ali ako se s njima ne postignu ciljne vrijednosti lipida, preporučuje se kombinacijska terapija.  Statini smanjuju koncentraciju LDL kolesterola, reduciraju rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti kod dijabetičara, a koriste se u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji. Prema europskim smjernicama svi bolesnici s dijabetesom trebaju primati statin. Statini osim što smanjuju razinu LDL kolesterola, smanjuju i razinu visokoosjetljivog C reaktivnog proteina i drugih upalnih parametara, dovode do stabilizacije aterosklerotskog plaka, poboljšavaju endotelnu funkciju, smanjuju vaskularnu upalu i oksidativni stres. Istraživanja su pokazala da se upotrebom statina smanjuje kardiovaskularni rizik. Koristi od uzimanja statina kod bolesnika s dijabetesom su neovisne o vrijednostima LDL kolesterola i ostalih lipidnih frakcija.

Ezetimib je inhibitor apsorpcije kolesterola. U kombinaciji sa statinom dovodi do pojačane redukcije LDL kolesterola. Ezetimib se dodaje statinu ukoliko nisu postignute ciljne vrijednosti LDL kolesterola. U slučaju nepodnošenja statina, odnosno razvoja nuspojava na statine, ezetimib se primjenjuje samostalno.

Niacin se danas u glavnom ne primjenjuje. Sredstva za uklanjanje žučnih kiselina smanjuju razinu LDL kolesterola, ali se koriste veoma rijetko zbog niza nuspojava koje mogu uzrokovati.

Fibrati su lijekovi koji snižavaju razinu triglicerida u serumu, povećavaju razinu HDL kolesterola i umjereno smanjuju razinu LDL kolesterola. Daju se samostalno ili u kombinaciji sa statinima. Potreban je oprez kod bolesnika s oštećenom bubrežnom funkcijom jer se fibrati metaboliziraju u bubrezima.

Omega 3 masne kiseline mogu se koristiti kao dodatak u terapiji statinima kod bolesnika s razvijenom aterosklerotskom bolesti i visokom razinom triglicerida.

PCSK9 inhibitori koriste se kod bolesnika koji ne podnose statine ili unatoč maksimalnoj dozi statina i u kombinaciji s ezetimibom nisu postigli ciljne vrijednosti LDL kolesterola.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Vitamin c

Ima li smisla uvrstiti alge u prehranu?

Vrijeme čitanja članka: 5 minute U doba kada potrošači imaju sve veće zahtjeve po pitanju nutritivne vrijednosti hrane koju konzumiraju, alga kelp privlači pažnju kao potencijalni dodatak u obitelji „super hrane“. Kelp se smatra bogatim izvorom vitamina i mineralnih tvari pri čemu se posebno ističe jod. Iako je  “super hrana” vrlo uspješan pojam u marketingu, nutricionisti ga izbjegavaju, jer je […]

Tikvice

Uvjerljivi razlozi zašto biste ovog ljeta trebali češće posegnuti za tikvicama

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Uvjerljivi razlozi zašto biste ovog ljeta trebali češće posegnuti za tikvicama Ništa toliko ne podsjeća na djetinjstvo kao pohane tikvice koje bi nam mame, bez obzira na razinu žive na termometru, brižno pripremile za najslasniji ljetni ručak. Jeste li znali da, iako ih smatramo povrćem, tikvice su zapravo botanički klasificirane kao voće? Nekoliko crtica o tikvicama Tikvica, […]

Jetra

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

EKG

Holter srca i terapija

Pušenje

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Dijabetes

Vrijednosti glukoze i krvnog tlaka

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]