Učestalost depresije širom svijeta dramatično raste zadnjih godina. Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) od prije nekoliko godina, oko 350 milijuna osoba u svijetu boluje od depresije.
Učestalost depresije širom svijeta dramatično raste zadnjih godina. Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) od prije nekoliko godina, oko 350 milijuna osoba u svijetu boluje od depresije. U bolesnika s depresijom povećan je rizik za kardiovaskularne bolesti. Učestalost depresije u kardiovaskularnih bolesnika dva do tri puta je češća nego u općoj populaciji. Otprilike 15 – 30 % kardiovaskularnih bolesnika istovremeno ima depresiju. Depresija je oko dva puta češća u žena nego u muškaraca s kardiovaskularnom bolešću. Povezanost između depresije i kardiovaskularnih bolesti je kompleksna i u igri je više čimbenika. Treba uzeti u obzir klasične čimbenike rizika za srčanožilne bolesti, a s druge strane depresija je povezana sa značajnim funkcionalnim poremećajima i neustrajnošću uzimanja preporučene terapije. Depresivni bolesnici manje su ustrajni u promjeni loših životnih navika npr. prestanku pušenja i smanjenju prekomjerne tjelesne težine i skloniji su neprovođenju preporučenih rehabilitacijskih programa. Depresija je prepoznata kao čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti dok je stres čimbenik rizika za depresiju i za kardiovaskularne bolesti. U kardiovaskularnih bolesnika depresija utječe na kliničke i psihološke ishode, a ima i negativan utjecaj na kvalitetu života i na radnu sposobnost bolesnika. Rezultati jedne meta-analize koja je uključila 30 studija pokazuju povećanje rizika za 30 % za buduće koronarne događaje u kardiovaskularnih bolesnika s depresijom. Depresija je prognostički čimbenik za akutni koronarni sindrom, a nakon akutnog koronarnog sindroma ona je čimbenik rizika za kardijalnu smrtnost. Prema literaturnim podacima otprilike 19 – 66 % bolesnika s akutnim koronarnim sindromom razvije depresivni ili anksiozni poremećaj. Prema istraživanju koje je provedeno prije nekoliko godina, od 121 bolesnika šest mjeseci nakon akutnog koronarnog sindroma njih 21,4 % imalo je veliki depresivni poremećaj. Rezultati istraživanja pokazuju povezanost između depresije i fibrilacije atrija kao i ventrikulskih aritmija. Depresija se povezuje s inflamatornom i adrenergičnom aktivnošću, smanjenjem varijabilnosti srčanog ritma što može utjecati na pojavnost fibrilacije atrija. Depresija se također povezuje s autonomnom disfunkcijom, endotelnom disfunkcijom, povećanom agregacijom trombocita i povećanom sklonošću nastanka tromboze. Ustanovljena je povezanost između depresije i kardijalnog mortaliteta nakon infarkta miokarda. Osim što depresija negativno djeluje na kvalitetu života ona ima i negativan utjecaj na kardijalni morbiditet i mortalitet.
Ustanovljena je povezanost depresije s pušenjem cigareta, prekomjernim konzumiranjem alkoholnih pića, tjelesnom neaktivnošću, prekomjernim konzumiranjem hrane, pretilošću i povećanjem rizika za šećernu bolest tipa 2. Depresija utječe na pretilost, oksidacijski stres, inflamaciju i disfukciju mikrocirkulacije. Rezultati istraživanja pokazuju da je u skupini bolesnika s depresijom i kardiovaskularnim bolestima više pušača, više je neoženjenih i više je žena nego muškaraca. U svakodnevnoj kliničkoj praksi možemo imati bolesnike s depresijom koja se manifestira prije dijagnosticirane kardiovaskularne bolesti, a imamo i bolesnike kod kojih depresija nastaje nakon nastanka kardiovaskularne bolesti.
Očekujemo u skoroj budućnosti rezultate istraživanja o ulozi inflamacije, oksidacijskog stresa i oštećenja mikrocirkulacije kao mogućih poveznica između depresije i kardiovaskularnih bolesti.
8.4.2019
