Bolesti vena 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Proširene vene nogu ili varikozitetne vene najčešće su bolesti vena. Proširene vene nogu mogu nastati zbog insuficijencije venskih zalistaka ili zbog slabosti stijenke vena s posljedičnom dilatacijom. U lumenu vena su venski zalisci koji mogu biti funkcijski nezadovoljavajući i na taj način uzrokuju vensku insuficijeniciju s posljedičnim proširenim ili varikozitetnim venama.

Proširene vene nogu ili varikozitetne vene najčešće su bolesti vena. Proširene vene nogu mogu nastati zbog insuficijencije venskih zalistaka ili zbog slabosti stijenke vena s posljedičnom dilatacijom. U lumenu vena su venski zalisci koji mogu biti funkcijski nezadovoljavajući i na taj način uzrokuju vensku insuficijeniciju s posljedičnim proširenim ili varikozitetnim venama. Varikozitetne vene nogu mogu nastati zbog kronične venske insuficijencije i povišenog tlaka u venskom sustavu.

U žena je veća incidencija varikozitetnih vena nogu nego u muškaraca. Također i neka zanimanja koja zahtijevaju pretežno stajanje tijekom radnog vremena doprinose nastanku proširenih vena. U literaturi se navodi i nasljeđe kao čimbenik rizika za nastanak varikozitetnih vena nogu.
U početnom stadiju bolesti proširene vene nogu mogu biti napete i mogu se palpirati. U početnom stadiju osobe su obično bez simptoma. Kasnije, kako bolest napreduje tako proširene vene nogu postaju veće i izbočuju se i postaju vidljive. Najčešći simptomi koje imaju bolesnici s varikozitetnim venama nogu su osjećaj umora i težine u nogama, bol u nogama, oticanje nogu i svrbež kože. Na koži potkoljenica mogu nastati promjene u boji kože tako da ona postaje tamnija što nazivamo hiperpigmentacija. Zbog otežane cirkulacije kod uznapredovalih proširenih vena ili varikozitetnih vena nogu mogu nastati manji ili veći defekti kože, odnosno rane koje nazivamo  ulkusima na potkoljenicama, koji mogu krvariti, a mogu nastati i infekcije ulkusa. Osim ulkusa u bolesnika s varikozitetnim venama nogu mogu nastati i tromboze vena ili krvarenja iz oštećenih vena. Krvarenja su česta u uznapredovaloj fazi bolesti, a povezana su s minimalnim ozljedama nogu.

Zbog kompleksnosti problema i različitih manifestacija proširenih vena nogu, pristup liječenju je interdisciplinarni. U procesu liječenja proširenih ili varikozitetnih vena nogu sudjeluje prema potrebi internist, dermatolog, vaskularni kirurg i kirurg plastičar.
Kao i kod svih bolesti srca i krvnih žila pa tako i za postavljanje dijagnoze varikozitetnih vena nogu važna je anamneza i klinički pregled bolesnika. Dijagnozu varikoznih vena nogu postavljamo temeljem anamneze, kliničkog pregleda i dijagnostičkih postupaka. U dijagnostičke postupke spada ultrazvučna pretraga vena koja je danas u širokoj primjeni. Primjenom Dopplera i color ehosonografije mogu se ustanoviti patološke promjene u dubokom ili površinskom venskom sustavu. Ovom dijagnostičkom metodom mogu se precizno ustanoviti mjesta patoloških promjena u žilama ili  promjene u okolini krvnih žila koje dovode do smetnji protoka kroz vene ili arterije. Nakon kliničkog pregleda i  dijagnostičkih procedura donosi se odluka o izboru najoptimalnije terapije.

Mogućnosti liječenja varikozitetnih vena  su  medikamentima, primjenom elastično-kompresivnih zavoja ili čarapa i kirurško liječenje. Od medikamentne terapije valja spomenuti sklerozacijsku terapiju koja se primjenjuje lokalno i dovodi do obliteracije i nestanka varikozitetnih vena. Kirurško liječenje može biti vađenje varikozitetnih vena, radiofrekventna okluzija ili laserska okluzija vena u nekih bolesnika. Cilj liječenja je smanjenje ili uklanjanje simptoma bolesti, poboljšanje kvalitete života bolesnika i prevencija komplikacija. Kirurg plastičar uključen je u kirurško liječenja trofičkih ulkusa na nogama uz mogućnosti zatvaranja ulkusa transplantacijom kožnih režnjeva u nekih bolesnika. Liječenje varikozitetnih vena nogu je dugotrajno i mukotrpno te je potrebna jako dobra suradljivost između bolesnika i liječnika, a liječenje može trajati i više godina. Unatoč kombiniranoj i multidisciplinarnoj terapiji bolest je sklona recidivima pa je i zbog toga liječenje dugotrajno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Laktuloza

Zatvor ne bira ni vrijeme ni mjesto – kako nježno potaknuti crijeva na rad?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZatvor označava rijetko, otežano ili nepotpuno pražnjenje crijeva, najčešće definirano kao manje od tri stolice tjedno. Uzroci mogu biti prehrana siromašna vlaknima, nedostatak tjelesne aktivnosti, dehidracija, stres, neki lijekovi ili promjene životnog ritma. Zatvor može biti prolazan, ali i kroničan te značajno utjecati na kvalitetu života. Nefarmakološke mjere – temelj svakog liječenja Prije primjene lijekova, […]

Neurologija

Tumačenje EEG nalaza

Ljetne viroze

Ljetne viroze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto je vrijeme sunčanih dana, mora, putovanja i druženja, no nije imuno na viroze. Iako viroze najčešće povezujemo s hladnijim dijelom godine, određeni virusi preferiraju tople uvjete i šire se baš tijekom ljeta. Te tzv. ljetne viroze uglavnom su blaže prirode, ali mogu uzrokovati neugodne simptome, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Ljetne […]

Laserske metode

Primjena lasera u urološkoj kirurgiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMnoga su tehnološka otkrića koja danas imaju značajnu primjenu u medicini otkrivena u drugim područjima, a tek kasnije prihvaćena i široko korištena u medicini. Tako je, na primjer, ultrazvuk razvijen najprije u vojnoj mornarici pa tek dosta kasnije prihvaćen u medicini. Nadalje, penicilin je zapravo otkriven slučajno jer je škotski biolog Alexander Fleming zaboravio komad […]

Degenerativna ozljeda meniska

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Epilepsija

Tumačenje EEG nalaza

Iz iste kategorije

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvakog bolesnika s rezistentnom hipertenzijom potrebno je detaljno obraditi. Medicinska obrada takvog bolesnika složena je i treba se provoditi u odgovarajućim medicinskim centrima. U razgovoru s bolesnikom nastoji se ustanoviti mogući uzrok pojave rezistentne hipertenzije: koliko se bolesnik pridržava preporuka o zdravim životnim navikama, uzima li propisanu terapiju, koristi li neke druge lijekove ili aktivne […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Može li sjena veličine 6×3 mm na plućima, pronađena na RTG-u, biti posljedica udisanja dima tijekom gašenja požara prije tri tjedna?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Možete mi objasniti nalaz ergometrije?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute