Bolesti vena 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Proširene vene nogu ili varikozitetne vene najčešće su bolesti vena. Proširene vene nogu mogu nastati zbog insuficijencije venskih zalistaka ili zbog slabosti stijenke vena s posljedičnom dilatacijom. U lumenu vena su venski zalisci koji mogu biti funkcijski nezadovoljavajući i na taj način uzrokuju vensku insuficijeniciju s posljedičnim proširenim ili varikozitetnim venama.

Proširene vene nogu ili varikozitetne vene najčešće su bolesti vena. Proširene vene nogu mogu nastati zbog insuficijencije venskih zalistaka ili zbog slabosti stijenke vena s posljedičnom dilatacijom. U lumenu vena su venski zalisci koji mogu biti funkcijski nezadovoljavajući i na taj način uzrokuju vensku insuficijeniciju s posljedičnim proširenim ili varikozitetnim venama. Varikozitetne vene nogu mogu nastati zbog kronične venske insuficijencije i povišenog tlaka u venskom sustavu.

U žena je veća incidencija varikozitetnih vena nogu nego u muškaraca. Također i neka zanimanja koja zahtijevaju pretežno stajanje tijekom radnog vremena doprinose nastanku proširenih vena. U literaturi se navodi i nasljeđe kao čimbenik rizika za nastanak varikozitetnih vena nogu.
U početnom stadiju bolesti proširene vene nogu mogu biti napete i mogu se palpirati. U početnom stadiju osobe su obično bez simptoma. Kasnije, kako bolest napreduje tako proširene vene nogu postaju veće i izbočuju se i postaju vidljive. Najčešći simptomi koje imaju bolesnici s varikozitetnim venama nogu su osjećaj umora i težine u nogama, bol u nogama, oticanje nogu i svrbež kože. Na koži potkoljenica mogu nastati promjene u boji kože tako da ona postaje tamnija što nazivamo hiperpigmentacija. Zbog otežane cirkulacije kod uznapredovalih proširenih vena ili varikozitetnih vena nogu mogu nastati manji ili veći defekti kože, odnosno rane koje nazivamo  ulkusima na potkoljenicama, koji mogu krvariti, a mogu nastati i infekcije ulkusa. Osim ulkusa u bolesnika s varikozitetnim venama nogu mogu nastati i tromboze vena ili krvarenja iz oštećenih vena. Krvarenja su česta u uznapredovaloj fazi bolesti, a povezana su s minimalnim ozljedama nogu.

Zbog kompleksnosti problema i različitih manifestacija proširenih vena nogu, pristup liječenju je interdisciplinarni. U procesu liječenja proširenih ili varikozitetnih vena nogu sudjeluje prema potrebi internist, dermatolog, vaskularni kirurg i kirurg plastičar.
Kao i kod svih bolesti srca i krvnih žila pa tako i za postavljanje dijagnoze varikozitetnih vena nogu važna je anamneza i klinički pregled bolesnika. Dijagnozu varikoznih vena nogu postavljamo temeljem anamneze, kliničkog pregleda i dijagnostičkih postupaka. U dijagnostičke postupke spada ultrazvučna pretraga vena koja je danas u širokoj primjeni. Primjenom Dopplera i color ehosonografije mogu se ustanoviti patološke promjene u dubokom ili površinskom venskom sustavu. Ovom dijagnostičkom metodom mogu se precizno ustanoviti mjesta patoloških promjena u žilama ili  promjene u okolini krvnih žila koje dovode do smetnji protoka kroz vene ili arterije. Nakon kliničkog pregleda i  dijagnostičkih procedura donosi se odluka o izboru najoptimalnije terapije.

Mogućnosti liječenja varikozitetnih vena  su  medikamentima, primjenom elastično-kompresivnih zavoja ili čarapa i kirurško liječenje. Od medikamentne terapije valja spomenuti sklerozacijsku terapiju koja se primjenjuje lokalno i dovodi do obliteracije i nestanka varikozitetnih vena. Kirurško liječenje može biti vađenje varikozitetnih vena, radiofrekventna okluzija ili laserska okluzija vena u nekih bolesnika. Cilj liječenja je smanjenje ili uklanjanje simptoma bolesti, poboljšanje kvalitete života bolesnika i prevencija komplikacija. Kirurg plastičar uključen je u kirurško liječenja trofičkih ulkusa na nogama uz mogućnosti zatvaranja ulkusa transplantacijom kožnih režnjeva u nekih bolesnika. Liječenje varikozitetnih vena nogu je dugotrajno i mukotrpno te je potrebna jako dobra suradljivost između bolesnika i liječnika, a liječenje može trajati i više godina. Unatoč kombiniranoj i multidisciplinarnoj terapiji bolest je sklona recidivima pa je i zbog toga liječenje dugotrajno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Prosnivanje

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Nespušteni testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]