Ateroskleroza je bolest velikih i srednjih mišićnih arterija. Karakterizirana je disfunkcijom endotela krvnih žila, vaskulitisom i nakupljanjem lipida, kolesterola, kalcija i staničnih elemenata unutar zida krvnih žila. Ovaj proces za posljedicu ima formiranje plaka, vaskularno remodeliranje, akutnu i kroničnu opstrukciju.
Ateroskleroza je bolest velikih i srednjih mišićnih arterija. Karakterizirana je disfunkcijom endotela krvnih žila, vaskulitisom i nakupljanjem lipida, kolesterola, kalcija i staničnih elemenata unutar zida krvnih žila. Ovaj proces za posljedicu ima formiranje plaka, vaskularno remodeliranje, akutnu i kroničnu opstrukciju lumena krvnih žila, poremećen protok krvi i smanjenu oksigenaciju ciljanih tkiva. Stijenka arterija postaje otvrdnuta, te gubi i elastičnost. Kako se na takovoj krvnoj žili formiraju aterotomatozni plakovi, dolazi i do smanjena promjera arterije, a time i smanjene količine krvi koja može proći kroz suženu arteriju. Obzirom da se na opisanim plakovima vrlo lako formiraju i trombi , lumen krvne žile se može potpuno zatvoriti.
Brojne su hipoteze nastanka ateroskleroze. Najčešće se ipak zaključuje da se lipidi (kolesterol) pod djelovanjem arterijskog tlaka utisnu u stijenku arterije, odakle odlaze u limfu i tim putem izlaze iz stijenke arterije. Kada su masti obilne i/ili je stijenka arterije promijenjena masti se zadržavaju unutar stijenke, osobito između intime i medije arterije. Enzimi stijenke razbijaju molekule masti na kolesterol, masne kiseline i druge tvari, dolazi do iritacije stijenke, nastanka upale, te stvaranja veziva, a time i otvrdnuća i zadebljanja stijenke. Stvaraju se ateromatozni plakovi, koji mogu prsnuti, a na plak se mogu pričvrstiti cirkulirajući trombociti, što dovodi nastanka tromba i zatvaranja arterije.
Poznato je da je ateroskleroza, i sa njome povezane srčano-žilne bolesti vodeći uzrok smrtnosti u razvijenom svijetu, a predviđanja govore da će do 2020.godine postati vodeći uzrok smrtnosti i u nerazvijenim zemljama
Češća je u pretilih osoba, pušača, osoba koje imaju šećernu bolest, hipertenziju, te onih koji imaju povišene vrijednosti lipida u krvi. Ovisno o lokalizaciji arterije, odnosno organa i organskog sustava koji je zahvaćen i simptomi i posljedice neliječene ateroskleroze . Ako se radi o arterijama srca može doći do različiti poremećaja ritma, ali i do nestabilne angine pektoris, te razvoja infarkta miokarda (NSTEMI ili STEMI), ako je cerebralna lokalizacija tada može doći do razvoja tranzitorne ishemijske atake (TIA) ili cerebrovaskularnog inzulta (ICV). Ako se radi o bubrežnim arterijama može doći do poremećaja rada bubrega ili do nastanka hipertenzije ili progresije od ranije nazočne bolesti, a intermitentne klaudikacije, bol nogu u mirovanju, te nastajanje gangrene te posljedične amputacije su posljedica bolesti perifernih arterija. Kod nekih osoba istodobno može biti zahvaćeno i više različitih arterija, te time i klinička slika može biti vrlo različita i „šarolika“.
Rizični čimbenici nastanka ateroskleroze uključuju:
• šećernu bolest,
• povišen krvni tlak
• povećan unos alkohola,
• visoku starost,
• visoku koncentracija kolesterola u krvi,
• prehranu koja sadrži velike količine masti,
• prekomjernu tjelesnu težinu,
• pušenje
• prisutnost srčano-žilnih bolesti u obitelji.
Ateroskleroza je bolest kod koje prevencija igra vrlo važnu, ključnu ulogu, te je s toga izuzetno bitno utjecati na navedene rizične čimbenike. Dijetetsko-higijenske mjere (dijetna prehrana, prestanak pušenja, fizička aktivnost) su od ogromnog značaja za zaustavljanje ove bolesti i sprečavanje nastajanja komplikacija, a potom svakako i primjena nekoga od lijekova iz vrlo bogate kardiovaskularne palete za primarnu, ali i sekundarnu prevenciji ove bolesti.
Bitno je održavati vrijednosti krvnoga tlaka i šećera u krvi u granicama normale, kao i vrijednosti kolesterola i triglecirida.
Svaka osoba koja spada u rizičnu skupinu ili ima neki od simptoma uznapredovale ateroskleroze se mora javiti liječniku na daljnje pretrage, odnosno cjelokupni dijagnostičko-terapijski tretman.
23.12.2015
