Kod nekih bolesnika s aritmijama ne moraju se javljati nikakvi simptomi, pa i kod opasnijih oblika aritmija kao što su kratkotrajna ventrikularna tahikardija, supraventrikularna tahikardija, fibrilacija i undulacija atrija.
Doživljaj bolesnika koji imaju poremećaje srčanog ritma (aritmije) je veoma različit. Dok neki osjećaju već kratkotrajne benigne oblike aritmija ili svaki preuranjeni srčani impuls, drugi ne osjećaju niti izrazito brze, dugotrajne aritmije. Kod simptomatskih oblika aritmija bolesnici najčešće navode osjećaj lupanja ili preskakanja srca i sve ovakve simptome nazivamo palpitacije. Nekad bolesnici opisuju i druge simptome povezane s aritmijama: umor, zaduha, kratkoća daha, nelagoda u grudima, vrtoglavica, sinkopa. Međutim, kod nekih bolesnika s aritmijama ne moraju se javljati nikakvi simptomi, pa i kod opasnijih oblika aritmija kao što su kratkotrajna ventrikularna tahikardija, supraventrikularna tahikardija, fibrilacija i undulacija atrija. Na žalost, navedeni poremećaji srčanog ritma, ukoliko se na vrijeme ne prepoznaju mogu dovesti do ozbiljnih i fatalnih posljedica: moždanog udara (fibrilacija atrija), iznenadne srčane smrti (ventrikularna tahikardija), oštećenja funkcije lijeve klijete (svi oblici dugotrajnih ili ponavljajućih brzih aritmija). Stoga prisustvo ili odsustvo simptoma nije mjerilo početka liječenja nekog poremećaja srčanog ritma. Ovakvi asimptomatski oblici aritmija se većinom slučajno otkriju: auskultacijom srca, snimanjem elektrokardiograma zbog neke druge indikacije.
Nije rijetko da isti bolesnik s određenom aritmijom nekad osjeća simptome, a povremeno ih nema. Više je čimbenika koji mogu utjecati na pojavu simptoma kod pojedinih aritmija: vrsta aritmije i njezino porijeklo, odnosno uzrok; prisustvo drugih srčanožilnih poremećaja ili bolesti koje dovode do oštećenja srčane funkcije. Simptomi će se obično javiti kod brzih poremećaja ritma jer oni mogu dovesti do hemodinamskih poremećaja koji uzrokuju pojavu vrtoglavica, omaglica, sinkope. Primjećuje se da češće stariji bolesnici koji imaju aritmije ne moraju osjećati simptome. Većina aritmija se javlja zbog bolesti srca, ali mogu nastati i u strukturno zdravom srcu zbog vanjskih čimbenika (hormonalnog, elektrolitskog disbalansa…), nadražaja autonomnog živčanog sustava. Osim poremećaja ritma, postoje i poremećaji provođenja srčanih impulsa koji uzrokuju različite oblike bradiaritmija, srčanih blokova koji također kod nekih bolesnika ne uzrokuju simptome. Neki srčani blokovi kao na primjer AV blok I stupnja, AV blok II stupnja Mobitz I mogu se javiti u zdravih osoba, osobito sportaša koji nemaju nikakvih simptoma i ne zahtijevaju liječenje, niti prekid sportskih aktivnosti. Pauze u radu srca do 3 sekunde u većine bolesnika ne uzroku simptome. Kod duljih srčanih pauza, osobito praćenih simptomima (omaglice, vrtoglavice, kolapsi, sinkope), preporučuje se ugradnja elektrostimulatora srca koji preuzima ulogu predvodnika srčanog rada.
Kad se kod bolesnika ustanovi aritmija, neovisno koji njezin oblik, i ako bolesnik ne osjeća simptome, nije rijetko da bolesnik razvije tjeskobu, strah, pojačanu brigu za svoje zdravlje. Veoma je važno, neovisno o kojem tipu aritmije se radi, bolesnika u potpunosti informirati o njegovoj bolesti, o terapijskim mogućnostima (rizicima, nuspojavama), o promjenama životnih navika kako bi se reducirali rizični čimbenici i poboljšali terapijski ishodi, te o uspjehu liječenja. Edukacija bolesnika o bolesti je osnova uspješnog liječenja, neovisno o pridruženim simptomima. U liječenju aritmija kardiolog zajedno s bolesnikom donosi odluke o njegovom liječenju.
15.9.2020
