Arterijska hipertenzija i stenoza aortne valvule

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Stenoza aortne valvule ili aortna stenoza je jedna od češćih kardiovaskularnih bolesti, osobito u starijoj životnoj dobi. Arterijska hipertenzija je rizični čimbenik kardiovaskularnih bolesti, za 23% povećava relativni rizik nastanka aortne stenoze. Prevalencija arterijske hipertenzije i aortne stenoze raste s dobi, pa se obje bolesti često javljaju zajedno kod starijih bolesnika u kojih su tada i kardiovaskularni ishodi često lošiji.

Arterijska hipertenzija i aortna stenoza utječu na remodeliranje lijeve srčane klijetke i reduciraju njezinu funkciju. Nastaje hipertrofija lijeve klijetke uz fibrozu srčanog mišića što povećava rizik nastanka zatajenja srca i mortaliteta. Bolesnici koji imaju prisutne obje bolesti ranije razviju simptome: osjećaj kratkoće daha, zaduhe, pritiska u grudima. Prema europskim smjernicama liječenja valvularne bolesti, kod bolesnika s aortnom stenozom i arterijskom hipertenzijom preporučuju se češće kardiološke kontrole, što ranije uvesti odgovarajuću terapiju uz dobru kontrolu arterijskog tlaka, ali uz izbjegavanje nastanka hipotenzije. Rizik hipotenzije se povećava kod bolesnika s razvijenim simptomima, bolesnika s teškom aortnom stenozom i reduciranom sistoličkom funkcijom lijeve klijetke srca. Prema smjernicama antihipertenzivna terapija se treba uvesti svim bolesnicima s aortnom stenozom čiji je arterijski tlak ≥ 140/90mmHg, a kod bolesnika starijih od 80 godina kad je arterijski tlak ≥ 160/90mmHg. Smjernice preporučuju inhibitore renin-angiotenzin-aldosteron sustava (RAAS inhibitori) kao prvu liniju liječenja arterijske hipertenzije uz prisutnu aortnu stenozu. Treba početi s niskom dozom antihipertenziva uz opreznu titraciju doze do postizanja ciljnog arterijskog tlaka ispod 140/90mmHg, ali iznad 120/70mmHg. Uz redovite ambulantne i kućne kontrole arterijskog tlaka, potrebno je obaviti i kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka kroz 24h. RAAS inhibitori dovode do boljih kardiovaskularnih ishoda, smanjuju hipertrofiju lijeve srčane klijetke i imaju povoljan učinak na funkciju lijeve klijetke. U slučaju da se ne postignu ciljne vrijednosti arterijskog tlaka, dodaju se lijekovi drugih skupina antihipertenziva. Beta blokatori imaju prednost pred ostalim lijekovima u slučajevima istovremeno prisutne koronarne bolesti, srčanih aritmija, zatajenja srca. U prvoj liniji liječenja treba izbjegavati vazodilatatore (nitrati, blokatori kalcijevih kanala), a diuretike treba primjenjivati oprezno uz pažljivu titraciju doze kako ne bi uzrokovali značajan pad volumena krvi. Kod bolesnika koji su razvili uz aortnu stenozu i dilataciju uzlazne aorte (to je osobito čest slučaj kod bolesnika s prirođenom bikuspidnom aortnom valvulom), dobru kontrolu arterijskog tlaka treba postići kombinacijom RAAS inhibitora i beta blokatora.

Veoma je važno postići dobru regulaciju arterijskog tlaka kod svih bolesnika kod kojih se planira operativno ili transkatetersko liječenje aortne stenoze, odnosno implantacija aortne valvule. Perioperativno je također važna dobra arterijskog tlaka jer se time značajno poboljšava prognoza bolesnika i smanjuje se perioperativni mortalitet. U liječenju arterijske hipertenzije tijekom operacije i nakon oporavka  također se daje prednost RAAS inhibitorima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bubrezi

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

Srce

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Krvni tlak

Hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Arterijska hipertenzija (AH) ili povišeni krvni tlak, definiran je prema smjernicama ESC i ESH, kao krvni tlak viši od 140/90 mmHg. AH-a se dijeli na primarnu ili esencijalnu koju nalazimo u 95% hipertoničara (mehanizam nastanka je nejasan) i na sekundarnu. Kod primarne AH-e ulogu ima nasljeđe, pretilost, pretjeran unos soli, stres, nedovoljna fizička aktivnost. Uzroci […]

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Srce

Je li moj EKG nalaz uredan?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Holter srca – koje je Vaše mišljenje na moj nalaz

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Molim mišljenje na nalaz CD karotida i AV sliva

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]