Arterijska hipertenzija i stenoza aortne valvule

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Stenoza aortne valvule ili aortna stenoza je jedna od češćih kardiovaskularnih bolesti, osobito u starijoj životnoj dobi. Arterijska hipertenzija je rizični čimbenik kardiovaskularnih bolesti, za 23% povećava relativni rizik nastanka aortne stenoze. Prevalencija arterijske hipertenzije i aortne stenoze raste s dobi, pa se obje bolesti često javljaju zajedno kod starijih bolesnika u kojih su tada i kardiovaskularni ishodi često lošiji.

Arterijska hipertenzija i aortna stenoza utječu na remodeliranje lijeve srčane klijetke i reduciraju njezinu funkciju. Nastaje hipertrofija lijeve klijetke uz fibrozu srčanog mišića što povećava rizik nastanka zatajenja srca i mortaliteta. Bolesnici koji imaju prisutne obje bolesti ranije razviju simptome: osjećaj kratkoće daha, zaduhe, pritiska u grudima. Prema europskim smjernicama liječenja valvularne bolesti, kod bolesnika s aortnom stenozom i arterijskom hipertenzijom preporučuju se češće kardiološke kontrole, što ranije uvesti odgovarajuću terapiju uz dobru kontrolu arterijskog tlaka, ali uz izbjegavanje nastanka hipotenzije. Rizik hipotenzije se povećava kod bolesnika s razvijenim simptomima, bolesnika s teškom aortnom stenozom i reduciranom sistoličkom funkcijom lijeve klijetke srca. Prema smjernicama antihipertenzivna terapija se treba uvesti svim bolesnicima s aortnom stenozom čiji je arterijski tlak ≥ 140/90mmHg, a kod bolesnika starijih od 80 godina kad je arterijski tlak ≥ 160/90mmHg. Smjernice preporučuju inhibitore renin-angiotenzin-aldosteron sustava (RAAS inhibitori) kao prvu liniju liječenja arterijske hipertenzije uz prisutnu aortnu stenozu. Treba početi s niskom dozom antihipertenziva uz opreznu titraciju doze do postizanja ciljnog arterijskog tlaka ispod 140/90mmHg, ali iznad 120/70mmHg. Uz redovite ambulantne i kućne kontrole arterijskog tlaka, potrebno je obaviti i kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka kroz 24h. RAAS inhibitori dovode do boljih kardiovaskularnih ishoda, smanjuju hipertrofiju lijeve srčane klijetke i imaju povoljan učinak na funkciju lijeve klijetke. U slučaju da se ne postignu ciljne vrijednosti arterijskog tlaka, dodaju se lijekovi drugih skupina antihipertenziva. Beta blokatori imaju prednost pred ostalim lijekovima u slučajevima istovremeno prisutne koronarne bolesti, srčanih aritmija, zatajenja srca. U prvoj liniji liječenja treba izbjegavati vazodilatatore (nitrati, blokatori kalcijevih kanala), a diuretike treba primjenjivati oprezno uz pažljivu titraciju doze kako ne bi uzrokovali značajan pad volumena krvi. Kod bolesnika koji su razvili uz aortnu stenozu i dilataciju uzlazne aorte (to je osobito čest slučaj kod bolesnika s prirođenom bikuspidnom aortnom valvulom), dobru kontrolu arterijskog tlaka treba postići kombinacijom RAAS inhibitora i beta blokatora.

Veoma je važno postići dobru regulaciju arterijskog tlaka kod svih bolesnika kod kojih se planira operativno ili transkatetersko liječenje aortne stenoze, odnosno implantacija aortne valvule. Perioperativno je također važna dobra arterijskog tlaka jer se time značajno poboljšava prognoza bolesnika i smanjuje se perioperativni mortalitet. U liječenju arterijske hipertenzije tijekom operacije i nakon oporavka  također se daje prednost RAAS inhibitorima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2313175335

Degenerativne promjene kardiovaskularnog sustava i kardiovaskularne intervencije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Može li vrlo nizak krvni tlak biti opasan i što učiniti kada dodatno padne?

Kardiologija shutterstock_2286749951

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre) Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće: Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već […]

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija

Jesu li učestali preskoci srca opasni ako su dosadašnje kardiološke pretrage uredne?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]