Arterijska hipertenzija i prekomjerna tjelesna težina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Arterijska hipertenzija, odnosno povišeni krvni tlak poznati je čimbenik rizika za srčanožilne bolesti. Velika je učestalost arterijske hipertenzije u razvijenim zemljama, pa tako i u našoj zemlji.

Prema podacima iz literature proizlazi da više od 35% odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti još je veća od učestalosti arterijske hipertenzije u odraslih osoba. Ako bolesnik ima istodobno arterijsku hipertenziju i prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost tada mu je značajno povišen rizik za srčanožilne bolesti.

U jednom članku sam pisao o učestalosti prekomjerne tjelesne težine u bolesnika nakon infarkta miokarda, a u drugom članku o učestalosti u bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija. Ustanovljena je visoka učestalost prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti u koronarnih bolesnika. Rezultati ispitivanja su pokazali da je samo 20,9%  bolesnika imalo normalnu tjelesnu težinu. Znači da je gotovo 80% bolesnika s akutnim infarktom miokarda imalo prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost.

Učestalost prekomjerne tjelesne težine u bolesnika s arterijskom hipertenzijom znatno je veća nego u općoj populaciji. U našoj populaciji nije poznata učestalost prekomjerne tjelesne težine u bolesnika s arterijskom hipertenzijom. Odgovor na  pitanje o učestalosti prekomjerne tjelesne težine u bolesnika s arterijskom hipertenzijom u našoj populaciji mogli smo dobiti tek nakon provedenog istraživanja.

Cilj istraživanja bio je ustanoviti učestalost prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti u bolesnika s dijagnosticiranom arterijskom hipertenzijom. Provedeno je  istraživanje na 111 bolesnika koji su liječeni na kardiološkom odjelu zbog arterijske hipertenzije. U skupini 111 bolesnika bilo je 45 žena (40,5%) i 66 muškaraca (59,5%). Dob ispitivane skupine u vrijeme liječenja bila je od 35-87 godina. Najviše bolesnika 65 (58,5%) bilo je u dobnoj  skupini  između 60-80 godina.

Normalnu tjelesnu težinu (ITM:18,5-25 kg/m2) imalo je samo 6 bolesnika (6,5%). Prekomjernu tjelesnu težinu (ITM: >25-30 kg/m2) imalo je 69 bolesnika (62%). Pretilost (ITM: 35- 40 kg/m2) imalo je 35 bolesnika (31,5%). Što se tiče navike pušenja cigareta, u vrijeme liječenja 42 (37,8%),  bolesnika bili su pušači, a 72 (64,9%)  bolesnika bili su bivši pušači. Šećernu bolest imalo je 34  (30,6%) bolesnika. Povišene masnoće u krvi imalo je 65 (58,5%) bolesnika. Rezultati ispitivanja pokazuju da veliki broj bolesnika s arterijskom hipertenzijom ima prekomjernu tjelesnu težinom ili pretilost (93,5%).

Kako pomoći bolesnicima koji imaju arterijsku hipertenziju i prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost? Potrebna je još veća upornost u educiranju bolesnika o korisnosti sniženja krvnog tlaka i gubitka suvišnih kilograma i u povećanju motivacije bolesnika. Možda su potrebne češće kontrole bolesnika s arterijskom hipertenzijom uz češću kontrolu tjelesne težine, možda je i nekima od njih potrebna psihološka pomoć te još veće angažiranje liječnika obiteljske medicine u cilju smanjenja prekomjerne tjelesne težine i sniženja krvnog tlaka.

Na kraju možemo zaključiti da veliki broj bolesnika ispitivane skupine tj. više od 90% s arterijskom hipertenzijom ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Gotovo 60% bolesnika s arterijskom hipertenzijom ima povišene masnoće u krvi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hipertenzija

Hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteArterijska hipertenzija (AH) ili povišeni krvni tlak, definiran je prema smjernicama ESC i ESH, kao krvni tlak viši od 140/90 mmHg. AH-a se dijeli na primarnu ili esencijalnu koju nalazimo u 95% hipertoničara (mehanizam nastanka je nejasan) i na sekundarnu. Kod primarne AH-e ulogu ima nasljeđe, pretilost, pretjeran unos soli, stres, nedovoljna fizička aktivnost. Uzroci […]

Jetra

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Hipertenzija

Smanjite unos soli i snizite krvni tlak

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteHipertenzija ili visoki krvni tlak je kronična bolest koju karakterizira povišeni tlak u arterijama te predstavlja vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Budući da uslijed povišenog tlaka dolazi do pojave dodatnog pritiska na arterije, posljedično je povećan rizik od zatajenja srca te pojave srčanog i moždanog udara. Kako bi se održao adekvatan protok krvi […]

Hipertenzija

Može li se tabletama previše sniziti tlak?

Hipertenzija

Lijekovi za hipertenziju i želudac – molim mišljenje

Turnerov sindrom

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Možete li mi pojasniti što govori nalaz sa sistematskog?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Umor i nesanica – koje pretrage trebam napraviti?