Sindrom kroničnog umora (ME/CFS) – 1 dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

CFS (chronic fatigue syndrome) znači sindrom kroničnog umora, a ME mijalgični encefalomijelitis. Mijalgija znači bol u mišićima, dok encefalomijelitis upala mozga i pridružene kralježnične moždine.

Što je ME/CFS i kod koga se javlja?

CFS (chronic fatigue syndrome) znači sindrom kroničnog umora, a ME mijalgični encefalomijelitis. Mijalgija znači bol u mišićima, dok encefalomijelitis upala mozga i pridružene kralježnične moždine. Oba pojma se danas zajednički koriste (ME/CFS) kao ime ovog sindroma.

Sindrom kroničnog umora (CFS) je složeni poremećaj kojeg karakterizira ekstremni umor koji se ne može objasniti bilo kojim drugim medicinskim stanjem. Umor se može pogoršati s fizičkom ili mentalnom aktivnošću, ali se ne poboljšava odmorom. Ovaj simptom poznat je i kao poremećaj nakon napora, dok ostali simptomi mogu uključivati: probleme sa snom, probleme s razmišljanjem i koncentracijom, bol i vrtoglavicu. Bolesnici s ME/CFS možda ne izgledaju bolesno, međutim:

–          oni nisu u mogućnosti funkcionirati na isti način kao prije bolesti,

–          imaju smanjeni kapacitet za obavljanje svakodnevnih aktivnosti, poput tuširanja ili pripreme obroka,

–          nemogućnost rada ili studiranja,

–          nemogućnost aktivnog sudjelovanja u obiteljskom i društvenom životu,

–          ova bolest može trajati godinama i ponekad dovodi do ozbiljnog invaliditeta.

Prije postavljanja dijagnoze moraju se isključiti drugi uzroci simptoma, u rasponu od virusnih infekcija do psihološkog stresa. Nema laboratorijskih pretrga za bolest, pa se dijagnoza postavlja na temelju simptoma koje bolesnik ima. U pristupu bolesti važno je imati bio-psiho-socijalnu perspektivu. Iako ne postoji lijek za ME/CFS, neki se simptomi mogu liječiti i ublažiti i to putem tretmana i strategija koji mogu ublažiti simptome i pridonijeti poboljšanju funkcioniranja ovih bolesika, kao i povećanja kvalitete života.

ME/CFS se može javiti u bilo kojoj dobi, pa čak i kod djece i adolescenata. No, najčešće se javlja kod ljudi između 40 i 60 godina. Među bolesnicima starijim od 18 godina, žene su pogođene češće nego muškarci.

Važno je naglasiti da se bolest ne dijagnosticira lagano te da treba podizati svijesti i znanje o istoj. Naime, simptomi sindroma kroničnog umora mogu se činiti sličnima mnogim drugim bolestima i ne postoji dijagnostički test koji bi sa sigurnošću potvrdio ME/CFS.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hmelj

Prirodna snaga sna: klinički dokazani učinci biljnih ekstrakata u borbi protiv nesanice

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteUbrzani tempo modernog načina života često narušava naš prirodni ritam sna, ostavljajući nas umornima i bez energije. Kvalitetan i dubok san ključan je za oporavak tijela i uma, no stres i svakodnevne obaveze često otežavaju njegovo postizanje. Dodaci prehrani sa pažljivo odabranim prirodnim sastojcima mogu pomoći u podršci zdravog sna i poboljšanju općeg osjećaja dobrobiti. […]

Pretjerana pospanost

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Hidracija

Važnost hidratacije zimi – zašto je ključno piti dovoljno tekućine čak i na hladnoći?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKada razmišljamo o hidrataciji, najčešće zamišljamo vruće ljetne dane kada se pojačano znojimo i češće posežemo za vodom. Međutim, zimi je jednako važno unositi dovoljno tekućine, iako žeđ možda nije toliko izražena. Hladan zrak, grijani zatvoreni prostori i fizička aktivnost na niskim temperaturama mogu brzo dovesti do dehidracije, što može negativno utjecati na naš organizam. […]

Željezo

Željezo i umor – što mi je činiti?

Štitnjača

Mogu li promjene na štitnjači uzrokovati umaranje?

Liječenje

Prehlada, gripa ili korona – pitanje je sad…

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRazlika između gripe, prehlade i COVID-19 Zima donosi često obolijevanje od sezonskih bolesti poput prehlade, gripe i COVID-19. Iako dijele mnoge simptome, važno je znati prepoznati razlike kako biste na vrijeme reagirali i spriječili komplikacije. Prehlada Prehlada je zarazna infekcija gornjih dišnih puteva koja zahvaća nos, grlo, sinuse i dušnik. Uzrokuje je više od 200 […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Je li nakon pada i frakture karpalnih kostiju potrebna dodatna obrada ili operacija ruke?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_196148240_L

Degenerativna ozljeda meniska – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod Menisci su hrskavice u obliku slova C koje se nalaze unutar koljenskog zgloba. Jedan se nalazi na unutarnjoj strani koljena (medijalni menisk) i drugi na vanjskoj strani koljena (lateralni menisk). Voda čini otprilike 70%-75% normalnog meniskusa, a suha masa se sastoji uglavnom od kolagena i elastina. Vanjski dijelovi meniska imaju dobru opskrbu krvlju, dok […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što znači RTG nalaz kralježnice s instabilitetom između kralježaka L4 i L5?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]