Sindrom kroničnog umora (ME/CFS) – 1 dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

CFS (chronic fatigue syndrome) znači sindrom kroničnog umora, a ME mijalgični encefalomijelitis. Mijalgija znači bol u mišićima, dok encefalomijelitis upala mozga i pridružene kralježnične moždine.

Što je ME/CFS i kod koga se javlja?

CFS (chronic fatigue syndrome) znači sindrom kroničnog umora, a ME mijalgični encefalomijelitis. Mijalgija znači bol u mišićima, dok encefalomijelitis upala mozga i pridružene kralježnične moždine. Oba pojma se danas zajednički koriste (ME/CFS) kao ime ovog sindroma.

Sindrom kroničnog umora (CFS) je složeni poremećaj kojeg karakterizira ekstremni umor koji se ne može objasniti bilo kojim drugim medicinskim stanjem. Umor se može pogoršati s fizičkom ili mentalnom aktivnošću, ali se ne poboljšava odmorom. Ovaj simptom poznat je i kao poremećaj nakon napora, dok ostali simptomi mogu uključivati: probleme sa snom, probleme s razmišljanjem i koncentracijom, bol i vrtoglavicu. Bolesnici s ME/CFS možda ne izgledaju bolesno, međutim:

–          oni nisu u mogućnosti funkcionirati na isti način kao prije bolesti,

–          imaju smanjeni kapacitet za obavljanje svakodnevnih aktivnosti, poput tuširanja ili pripreme obroka,

–          nemogućnost rada ili studiranja,

–          nemogućnost aktivnog sudjelovanja u obiteljskom i društvenom životu,

–          ova bolest može trajati godinama i ponekad dovodi do ozbiljnog invaliditeta.

Prije postavljanja dijagnoze moraju se isključiti drugi uzroci simptoma, u rasponu od virusnih infekcija do psihološkog stresa. Nema laboratorijskih pretrga za bolest, pa se dijagnoza postavlja na temelju simptoma koje bolesnik ima. U pristupu bolesti važno je imati bio-psiho-socijalnu perspektivu. Iako ne postoji lijek za ME/CFS, neki se simptomi mogu liječiti i ublažiti i to putem tretmana i strategija koji mogu ublažiti simptome i pridonijeti poboljšanju funkcioniranja ovih bolesika, kao i povećanja kvalitete života.

ME/CFS se može javiti u bilo kojoj dobi, pa čak i kod djece i adolescenata. No, najčešće se javlja kod ljudi između 40 i 60 godina. Među bolesnicima starijim od 18 godina, žene su pogođene češće nego muškarci.

Važno je naglasiti da se bolest ne dijagnosticira lagano te da treba podizati svijesti i znanje o istoj. Naime, simptomi sindroma kroničnog umora mogu se činiti sličnima mnogim drugim bolestima i ne postoji dijagnostički test koji bi sa sigurnošću potvrdio ME/CFS.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Umor

Proljetni umor – možemo li ga izbjeći?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dolaskom proljeća dolazi do buđenja prirode, cvjetanja biljaka, dužih i toplijih dana. Ipak, kod određenog broja ljudi proljeće ne donosi osjećaje sreće i povećane energije. Javlja se umor, manjak energije, simptomi depresije, letargije. Ovo se stanje naziva proljetnim umorom, dio je normalnih fizioloških procesa i zahvaća cijelu populaciju, u manjem ili većem obimu. Na sjevernoj […]

Stres

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Anksioznost

Nervoza, stres, umor, umanjena želja za hranom – što mi je?

Oslabljeni imunitet

Prirodna pomoć kod sindroma kroničnog umora

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Sindrom kroničnog umora nije tek  uobičajeni osjećaj umora i iscrpljenosti, već mnogo više od toga. Ovo stanje karakterizira dugotrajna iscrpljenost koja traje više od 6 mjeseci, a procjenjuje se da 3-4% pojedinaca pati od sindroma kroničnog umora, dok produljeni kratkotrajni umor pogađa 5-8% opće populacije. Dugotrajni umor može negativno utjecati na radnu produktivnost i pridonijeti […]

Bol u grudima

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Umor

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Liječenje. Liječenje tumora kralježnične moždine je poprilično različito kod svakog bolesnika. Ono ovisi o vrsti tumora, lokalizaciji tumora, brzini rasta tumora, simptomima i cjelokupnom zdravlju bolesnika. Također i cilj liječenja može biti različit, tj. od izlječenja do kontrole simptoma bolesti ili kontrole rasta samog tumora. Bitno je dobro informirati bolesnika prije početka liječenja i to […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]

Fizijatrija

Spinalni tumori – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Simptomi bolesti. Simptomi za sve vrste spinalnih tumora su slični te ovise o lokalizaciji tumora, odnosno je li tumor stvara pritisak na kralježničnu moždinu, korijene živaca, krvne žile ili kosti kralježnice. Znakovi i simptomi bolesti mogu uključivati: Bol u leđima je rani simptom tumora kralježnice. Bol može biti na mjestu tumora zbog rasta tumora, ali […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Vježbanje i bol u zatiljku – molim Vaše stručno mišljenje

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Molim savjet vezano za područje iznad trtice

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Podjela spinalnih tumora prema vrsti. Ovdje ćemo spomenuti samo neke od najčešćih tumora koje susrećemo u području kralježnice i spinalnog kanala. Benigni spinalni tumori. • Hemangiomi su dobroćudni (benigni) tumori krvnih žila. Jako se često nalaze na rendgenskim snimkama kao slučajan nalaz i obično ne zahtijevaju liječenje. Mogu se pojaviti bilo gdje u tijelu, no […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Uvod. Spinalni tumori ili tumori kralježnične moždine i kralježnice predstavljaju tumorsko tkivo unutar ili oko kralježnične moždine. Tumori kralježnice klasificirani su prema: Tumori leđne moždine, koji se naziva i intraduralni tumori, su tumori kralježnice koji počinje unutar leđne moždine ili tvrde ovojnice leđne moždine (dura). Intraduralni tumori se dijele na: Tumor koji zahvaća kosti kralježnice […]