Mišićni sindromi povezani sa statinima – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Simptomi.

Kada bolesnik koji uzima statin prijavi bol u mišićima ili slabost istih, potrebno je uzeti detaljnu anamnezu kako bi se procijenila predispozicija za miopatiju, a  pregled treba učiniti kako bi se isključila druga uobičajena stanja.

Statin inducirani mišićni sindromi se obično manifestiraju kao slabost i / ili bol u proksimalnim mišićima s obje strane tijela. Može doći do osjetljivosti mišića i funkcionalnih oštećenja kao što su poteškoće prilikom podizanju ruku iznad glave ili poteškoće pri penjanju uz stepenice.

Navedene simptome bolesnik često opisuje kao umor u mišićima, a ostali simptomi uključuju grčeve mišića, ukočenost i bol u tetivama.

Početak mišićnih simptoma obično je unutar nekoliko tjedana do mjeseci nakon početka terapije statinima, ali se može pojaviti u bilo kojem trenutku tijekom liječenja. Prosječno trajanje terapije prije pojave simptoma je 6 mjeseci.

Bol i slabost mišića obično nestaju, a serumske koncentracije CK se vraćaju na normalu tijekom nekoliko dana do tjedana nakon prestanka uzimanja lijeka.

Terapija statinima povezana je s raznim neuromuskularnim poremećajima, uključujući upalne miopatije kao što su polimiozitis i dermatomiozitis.

Dijagnoza.

Početne krvne pretrage trebale bi uključivati ​​kreatin kinazu (za procjenu oštećenja mišića) i hormone štitnjaču (jer je hipotireoza čest uzrok povišenja kolesterola i povišene kreatin kinaze te predisponira za miopatiju izazvanu statinima). Ako bolesnik ima smeđu mokraću ili značajno povišenu kreatin kinazu, potrebno je napraviti pretrage za procjenu bubrežne funkciju i pogledati mioglobulin u mokraći zbog mogućnosti rabdomiolize.

Postoje mnogi drugi uobičajeni uzroci mišićne boli i slabosti, uključujući bol nakon treninga ili traumatske ozljede, te sindrome boli kao što su fibromijalgija i sindrom miofascijalne boli.

Klinički pregled je neophodan u tumačenju povišenih razina CK u bolesnika na statinima. Povišenja CK mogu biti povezana s hipotireozom (stanje smanjenog stvaranja, izlučivanja i djelovanja hormona štitnjače) ili ozljedom mišića tijekom sporta (npr. trčanje, hokej, borilački sportovi), a ako se CK mjeri kod bolesnika koji se bave sportovima s velikim opterećenjem, treba ga izmjeriti prije bavljenja sportom.

Unatoč povećanom riziku od mišićnih sindroma povezanih s terapijom statinima, ne preporučuje se rutinsko praćenje razine kreatin kinaze (CK) u serumu. Međutim, korisno je dobiti početnu serumsku kreatin kinazu prije početka terapije statinima za referencu u slučaju razvoja mišićnih simptoma.

Bolesnike koji se liječe statinima treba upozoriti da prijave novonastalu bol ili slabost mišića.

Elektromiografija se često radi zajedno s biopsijom mišića u atipičnim slučajevima miopatije izazvane statinima. Nalazi elektromiografije obično pokazuju miopatske promjene, obično u proksimalnim mišićima (mišićima koji se nalaze bliže trupu). Iako biopsija mišića nije rutinski potrebna za miopatiju induciranu statinima, može biti od pomoći u atipičnim slučajevima

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol

Dugotrajna bol u mišićima, što mi savjetujete?

Ograničena pokretljivost

Spinalni hemangiom – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi Simptomi spinalnih hemangioma su: Kada hemangiom kralježnice pokazuje simptome, simptomi su obično slični kao i kod drugih bolnih stanja kralježnice. Spinalni hemangiomi mogu uzrokovati bol u leđima na mjestu gdje se nalaze, ali i nelagodu duž zahvaćenog živca u nozi, kao i simptome povezane s kralježničnom moždinom. Ukoliko je došlo do pritiska hemangioma na […]

Dismenoreja

Uloga vitamina D kod ublažavanja menstrualnih bolova

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBol, grčevi i neugoda tijekom menstruacije normalna su pojava međutim, jaku bol koja onemogućuje provođenje svakodnevnih aktivnosti ne bismo trebali smatrati normalnim stanjem. Bolna menstruacija naziva se još i dismenoreja i postoje dva tipa dismenoreje: primarna i sekundarna. Primarna dismenoreja odnosi se na bol neposredno prije i tijekom menstruacije, dok sekundarna dismenoreja predstavlja pojavu menstrualne […]

Usporen hod

Što je sarkopenija?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSarkopenija je progresivni gubitak mišićne mase i snage. Predstavlja atrofiju mišića poradi koje se javlja slabost. Tjelesna neaktivnost i nezdrava prehrana mogu pridonijeti ovom procesu. Stanje obično pogađa stariju populaciju i uveliko utječe na kvalitetu života smanjujući neovisnost i povećavajući potrebu za dugotrajnom njegom. Sarkopenija utječe na mišićno-koštani sustav i glavni je čimbenik povećane slabosti, […]

Sekundarna KV prevencija

Doza statina nakon akutnog infarkta miokarda i dugoročni kardiovaskularni ishodi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJedna od najvažnijih terapijskih mjera u sekundarnoj kardiovaskularnoj (KV) prevenciji nakon akutnog infarkta miokarda je intenzivna hipolipemička terapija u cilju redukcije LDL kolesterola. Kao najvažnija skupina hipolipemika primjenjuju se statini (inhibitori 3-hidroksi-3-metil-glutaril-koenzim A reduktaze). Zbog dokazanih boljih ishoda liječenja bolesnika nakon infarkta miokarda u cilju smanjenja KV morbiditeta i mortaliteta, Europsko kardiološko društvo u svojim […]

Mialgija

Bol u lijevoj strani tijela – molim pomoć

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Akutna puknuća meniska uglavnom nastaju tijekom naglog pokreta u kojem se koljeno rotira dok stopalo ostaje na tlu. Osobe koji se bave sportom (poput tenisa, nogometa, košarke, i skijanja) koji uključuje iznenadne i nagle pokrete u koljenu imaju veliki rizik za ozljedu meniska. Također i direktni udarci u koljenu mogu dovesti […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

MR vratne kralježnice – molim mišljenje

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u prsnom košu – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje. Liječenje tumora kralježnične moždine je poprilično različito kod svakog bolesnika. Ono ovisi o vrsti tumora, lokalizaciji tumora, brzini rasta tumora, simptomima i cjelokupnom zdravlju bolesnika. Također i cilj liječenja može biti različit, tj. od izlječenja do kontrole simptoma bolesti ili kontrole rasta samog tumora. Bitno je dobro informirati bolesnika prije početka liječenja i to […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]