Mišićni sindromi povezani sa statinima – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Simptomi.

Kada bolesnik koji uzima statin prijavi bol u mišićima ili slabost istih, potrebno je uzeti detaljnu anamnezu kako bi se procijenila predispozicija za miopatiju, a  pregled treba učiniti kako bi se isključila druga uobičajena stanja.

Statin inducirani mišićni sindromi se obično manifestiraju kao slabost i / ili bol u proksimalnim mišićima s obje strane tijela. Može doći do osjetljivosti mišića i funkcionalnih oštećenja kao što su poteškoće prilikom podizanju ruku iznad glave ili poteškoće pri penjanju uz stepenice.

Navedene simptome bolesnik često opisuje kao umor u mišićima, a ostali simptomi uključuju grčeve mišića, ukočenost i bol u tetivama.

Početak mišićnih simptoma obično je unutar nekoliko tjedana do mjeseci nakon početka terapije statinima, ali se može pojaviti u bilo kojem trenutku tijekom liječenja. Prosječno trajanje terapije prije pojave simptoma je 6 mjeseci.

Bol i slabost mišića obično nestaju, a serumske koncentracije CK se vraćaju na normalu tijekom nekoliko dana do tjedana nakon prestanka uzimanja lijeka.

Terapija statinima povezana je s raznim neuromuskularnim poremećajima, uključujući upalne miopatije kao što su polimiozitis i dermatomiozitis.

Dijagnoza.

Početne krvne pretrage trebale bi uključivati ​​kreatin kinazu (za procjenu oštećenja mišića) i hormone štitnjaču (jer je hipotireoza čest uzrok povišenja kolesterola i povišene kreatin kinaze te predisponira za miopatiju izazvanu statinima). Ako bolesnik ima smeđu mokraću ili značajno povišenu kreatin kinazu, potrebno je napraviti pretrage za procjenu bubrežne funkciju i pogledati mioglobulin u mokraći zbog mogućnosti rabdomiolize.

Postoje mnogi drugi uobičajeni uzroci mišićne boli i slabosti, uključujući bol nakon treninga ili traumatske ozljede, te sindrome boli kao što su fibromijalgija i sindrom miofascijalne boli.

Klinički pregled je neophodan u tumačenju povišenih razina CK u bolesnika na statinima. Povišenja CK mogu biti povezana s hipotireozom (stanje smanjenog stvaranja, izlučivanja i djelovanja hormona štitnjače) ili ozljedom mišića tijekom sporta (npr. trčanje, hokej, borilački sportovi), a ako se CK mjeri kod bolesnika koji se bave sportovima s velikim opterećenjem, treba ga izmjeriti prije bavljenja sportom.

Unatoč povećanom riziku od mišićnih sindroma povezanih s terapijom statinima, ne preporučuje se rutinsko praćenje razine kreatin kinaze (CK) u serumu. Međutim, korisno je dobiti početnu serumsku kreatin kinazu prije početka terapije statinima za referencu u slučaju razvoja mišićnih simptoma.

Bolesnike koji se liječe statinima treba upozoriti da prijave novonastalu bol ili slabost mišića.

Elektromiografija se često radi zajedno s biopsijom mišića u atipičnim slučajevima miopatije izazvane statinima. Nalazi elektromiografije obično pokazuju miopatske promjene, obično u proksimalnim mišićima (mišićima koji se nalaze bliže trupu). Iako biopsija mišića nije rutinski potrebna za miopatiju induciranu statinima, može biti od pomoći u atipičnim slučajevima

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz lumbalne kralježnice s protruzijama i ekstruzijom diska uz kompresiju živca?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Zašto se oteklina koljena ne smanjuje dva mjeseca nakon operacije i kako dalje postupiti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]