Šećer kao saveznik opasnih bakterija: što se događa u crijevima tijekom antibiotske terapije

shutterstock_2758873737
Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Antibiotici su neizostavni u liječenju bakterijskih infekcija, no njihovo djelovanje ne pogađa samo uzročnike bolesti, već i korisne mikroorganizme koji nastanjuju crijeva. Koliko će se pritom narušiti ravnoteža crijevne mikrobiote, moglo bi ovisiti i o prehrani. Istraživanje objavljeno u časopisu Nature upućuje na to da veći unos šećera tijekom liječenja antibioticima širokog spektra može biti povezan s izraženijim promjenama crijevne mikrobiote. Iako su rezultati zanimljivi, potrebno je još istraživanja prije nego što se na temelju njih mogu oblikovati konkretne prehrambene preporuke.

Zašto je crijevna mikrobiota važna?

Crijevna mikrobiota zajednica je mikroorganizama koji sudjeluju u probavi, metabolizmu i regulaciji imunosnog sustava. Kada antibiotici uklone dio korisnih bakterija, narušava se ravnoteža crijevnog ekosustava, što može omogućiti razmnožavanje bakterija otpornih na liječenje.

Posebno su ugroženi bolesnici nakon alogene transplantacije krvotvornih matičnih stanica, koja se primjenjuje u liječenju nekih zloćudnih bolesti krvi. Zbog intenzivnog liječenja, česte primjene antibiotika i problema poput mučnine i upale sluznice usta, ti bolesnici imaju povećan rizik od poremećaja mikrobiote i ozbiljnih infekcija.

Što je pokazalo istraživanje?

Istraživači su pratili prehranu 173 bolesnika nakon transplantacije te analizirali uzorke stolice kako bi utvrdili povezanost između unosa hrane i promjena u crijevnoj mikrobioti.

Rezultati su pokazali da veći unos hrane bogate šećerima tijekom liječenja antibioticima širokog spektra prati manja raznolikost crijevne mikrobiote. Takva povezanost nije uočena kada bolesnici nisu primali te antibiotike. Veći unos šećera tijekom antibiotske terapije bio je povezan i s većom zastupljenošću bakterije Enterococcus faecium, koja može izazvati ozbiljne infekcije, osobito u teško bolesnih osoba.

Drugim riječima, šećer nije pokazao jednak učinak u svim okolnostima. Povezanost s nepovoljnim promjenama bila je izraženija kada su antibiotici već narušili ravnotežu crijevnih mikroorganizama.

Pokusi na miševima podupiru nalaze

Dodatni pokusi na miševima pokazali su da je saharoza, odnosno obični stolni šećer, pojačala i produljila rast bakterija roda Enterococcus nakon primjene antibiotika. Međutim, sama saharoza, bez prethodnog poremećaja izazvanog antibioticima, nije povećala njihovu brojnost.

Učinak nije bio prisutan ni u miševa čija je crijevna mikrobiota sadržavala samo jednu vrstu bakterije. To upućuje na mogućnost da šećer djeluje preko složenih odnosa među različitim crijevnim mikroorganizmima, a ne samo izravno na enterokoke.

Točan mehanizam još nije poznat. Moguće je da šećer mijenja uvjete u crijevima ili slabi zaštitni učinak korisnih bakterija, čime drugim mikroorganizmima olakšava razmnožavanje.

Znači li to da tijekom antibiotske terapije treba izbjegavati šećer?

Ne nužno. Iako su rezultati zanimljivi, studija je bila opservacijska, što znači da je utvrđena povezanost, ali nije dokazano da je šećer izravno uzrokovao promjene mikrobiote. Istraživanje je provedeno u jednoj specijaliziranoj ustanovi i na vrlo specifičnoj skupini bolesnika, pa nije poznato vrijede li isti zaključci za osobe koje primaju uobičajenu antibiotsku terapiju.

Važno je uzeti u obzir i prehrambeno stanje bolesnika. Nakon transplantacije unos hrane često je znatno smanjen, pa nutritivni pripravci koji sadrže šećere mogu biti važan izvor energije i bjelančevina. Njihovo samoinicijativno izbacivanje moglo bi dodatno otežati zadovoljavanje prehrambenih potreba.

Istraživači su ispitali i povezanost unosa šećera, trajanja antibiotske terapije i preživljenja, ali rezultati nisu dovoljni da bi se zaključilo kako smanjenje šećera poboljšava kliničke ishode.

Što slijedi?

Buduća klinička istraživanja trebala bi utvrditi može li prilagodba prehrane tijekom liječenja antibioticima širokog spektra pomoći u očuvanju raznolikosti mikrobiote i ograničavanju rasta potencijalno opasnih bakterija. Pritom je važno osigurati da promjene prehrane ne ugroze unos energije i bjelančevina.

Ako se ovi rezultati potvrde, prehrambene preporuke možda će se u budućnosti moći prilagođavati razdobljima povećane osjetljivosti crijevne mikrobiote. To bi značilo da za zdravlje crijeva nije važno samo što jedemo, nego i u kakvim se okolnostima prehrana konzumira.

 

Literatura:

  • Dai A, Ballweg A, Jogia W, et al. Sugar-rich foods exacerbate antibiotic-induced microbiome disruption. Nature. 2026;658(8136):757-764.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.