Čim se probudimo, provjeravamo mobitel; dolaskom na posao sjedamo za računalo. Poruke i pozivi sastavni su dio našeg dana. Povratkom kući, kako bismo se relaksirali, vrlo često opet završimo pred ekranom… Nije ni čudo da sve više ljudi osjeća tzv. digitalni umor – stanje u kojem nas pretjerana uporaba digitalnih uređaja iscrpljuje ne samo fizički, već i mentalno i emocionalno.
Digitalni umor je pojam koji obuhvaća nekoliko povezanih problema: informacijsko preopterećenje, stalnu dostupnost, stres zbog poruka i obavijesti, naprezanje očiju i umor od ekrana. U stručnoj su literaturi srodni pojmovi tehnostres te digital eye strain. Tehnostres je stres povezan s uporabom informacijskih i komunikacijskih tehnologija, dok se digitalno naprezanje očiju odnosi na vidne simptome koji se javljaju zbog dugotrajnog gledanja u digitalne uređaje.
Kako prepoznati digitalni umor?
Najčešći su simptomi umorne, nadražene ili crvene oči, zamagljen vid ili osjećaj peckanja u oku, glavobolja (pogotovo nakon rada za računalom), bolovi u vratu, ramenima ili leđima, problemi s koncentracijom, osjećaj mentalne zasićenosti, napetost, osjećaj razdražljivosti, potreba za stalnim provjeravanjem mobitela, umor čak i nakon „odmora“ na društvenim mrežama te problemi sa spavanjem – osobito ako se ekrani koriste neposredno prije samog spavanja.
Digitalno naprezanje očiju obično se može smanjiti odmorom očiju i promjenom svakodnevnih navika ili radnog okruženja.
Patimo li svi od digitalnog umora?
Ovaj se sindrom može javiti kod svakoga tko provodi puno vremena pred ekranom, a posebno su izložene osobe koje tijekom dana stalno prelaze s jednog digitalnog zadatka na drugi: e-mail, poruke, aplikacije, videopozivi, društvene mreže, portali, rad na računalu. Takvo prebacivanje pažnje može dovesti do osjećaja preopterećenosti, mentalnog umora i pada produktivnosti.
Djeca i mladi nisu imuni na digitalni umor – osobito ako se ekrani koriste kasno navečer, zamjenjuju san, kretanje ili druženje uživo. Isto je i sa sadržajem na internetu koji izaziva uspoređivanje, pritisak i tjeskobu. Jako je važno naglasiti da nije bitno samo koliko smo pred ekranima, već i što na njima radimo!
Digitalni umor = ovisnost o mobitelu?
Kod nekih ljudi uporaba mobitela može poprimiti problematičan obrazac: teško se odvajaju od uređaja, osjećaju nemir kada ga ne mogu provjeriti, zanemaruju san, posao, učenje ili društvene odnose. Osobe koje osjećaju simptome digitalnog umora ne moraju nužno biti ovisne o mobitelu. On se može javiti jednostavno zato što su nam posao, komunikacija i svakodnevni život postali previše vezani uz ekrane.
Kako si pomoći
„Liječenje“ podrazumijeva promjenu životnih navika, radnog okruženja i odnosa prema digitalnim uređajima. Kod problema s očima, redovite pauze, prilagodba rasvjete, udaljenosti ekrana i veličine slova te pregled vida mogu pomoći u smanjenju simptoma.
Ako su glavni problem stres, iscrpljenost ili osjećaj da se ne možemo „isključiti“, važno je poraditi na granicama. Treba odrediti kada se odgovara na poruke, kada smo dostupni, koliko obavijesti dopuštamo te postoji li vrijeme u danu bez ekrana.
Kod izražene tjeskobe, depresivnosti, nesanice ili osjećaja gubitka kontrole dobro je potražiti pomoć liječnika, psihologa ili psihijatra.
Kod poslova vezanih uz računalo namjestite si podsjetnik svakih 20-ak minuta i pogledajte kroz prozor, ustanite po čašu vode, nekoliko puta svjesno trepnite (često rjeđe trepćemo kada gledamo u ekran, što može utjecati na suhoću oka).
Ekrani prije odlaska na počinak otežavaju uspavljivanje – ne samo zbog svjetla, već i sadržaja koji nas razbuđuje. Stoga se mobiteli i televizori svjesno moraju isključiti barem pola sata do sat vremena prije odlaska u krevet. Probajte izbjeći nošenje posla u krevet, smanjiti svjetlinu uređaja koji vas okružuju te izbaciti mobitel, laptop i televizor iz spavaće sobe.
Ubacite digitalne pauze – 15-minutna šetnja s kućnim ljubimcem ili djetetom bez mobitela, sjedenje za stolom bez televizora i drugih ekrana, jutro bez društvenih mreža ili večer bez laptopa. Važno je da pauza stvarno odmara mozak. Ako nakon osam sati rada za računalom „odmaramo“ skrolanjem po mobitelu, naše tijelo miruje, no um nam i dalje radi punom brzinom…
Krećite se svaki dan – digitalni se umor često povezuje sa sjedilačkim načinom života. Kretanje pomaže tijelu, ali i našoj glavi, smanjuje napetost u vratu i ramenima te pridonosi boljem snu i raspoloženju. Prilagodite vrstu kretanja svojim mogućnostima – hodanje, istezanje, kratka šetnja nakon posla ili nekoliko minuta vježbi za vrat i ramena već mogu napraviti značajnu razliku.
Pazite na svoje radno mjesto: ekran ne bi trebao biti prenisko niti previsoko, svjetlo ne bi smjelo stvarati odsjaj, a tekst na ekranu trebao bi biti dovoljno velik da ne škiljite. Nepravilan položaj tijela i loše podešen ekran mogu pojačati bolove u vratu, glavobolju i umor očiju. Neka ekran bude otprilike na udaljenosti ispružene ruke, a gornji rub ekrana malo ispod razine očiju.
Pametnije birajte sadržaj koji konzumirate – pitajte se osjećate li se nakon pogledanog ili pročitanog informirano, povezano i smireno ili pak napeto, umorno i lošije nego prije. Digitalizacija nije uvijek loša stvar – uvelike nam olakšava rad, komunikaciju, učenje i svakodnevni život. Problem nastaje kada ravnoteža nestane i kada nema prostora za pravi odmor. Zato je potrebno naučiti koristiti tehnologiju tako da ona služi nama, a ne mi njoj.
1.6.2026
