Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

shutterstock_2286749951
Vrijeme čitanja članka: 3 minute

PRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre)

Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće:

  1. Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već nakon nekoliko tjedana nakon akutne faze bolesti, a potom u određenim mjesečnim intervalima (3, 6 i 12mjeseci). Pri tim kontrolama procijenti će vaše simptome i preporučiti pretrage kojima će moći ustanoviti srčani oporavak. Nakon što kardiolog ustanovi da ste potpuno izliječeni, te da nema opasnosti povratka bolesti, neće vam više preporučiti kontrolne preglede, osim ukoliko smatra da su potrebni iz nekih drugih razloga.
  2. Slikovne dijagnostičke metode- u slučajevima miokarditisa treba obaviti nakon 3 do 6 mjeseci ultrazvuk i magnetska rezonancija (MR) srca kojima će se ustanoviti kako napreduje oporavak srčane funkcije. Preporučuje se barem jednom obaviti MR srca unutar 6 mjeseci da se ustanovi da li je došlo do stvaranja ožiljaka i da li je još zaostala upala srčanog mišića. Ukoliko se radi o težem obliku miokarditisa, praćenje će se nastaviti godinama uz redovito obavljanje ovih dijagnostičkih postupaka.
  3. Korekcija medikamentozne terapije-ovisno o napretku bolesti, odnosno oporavku, kardiolog će pri svakoj kontroli korigirati lijekove i njihov režim uzimanja, doziranja. U slučaju pojava nuspojava lijekova obavijestite svog liječnika koji će vam u tom slučaju zamijeniti lijek ukoliko bude potrebno.
  4. Budite sami svoj zagovornik- vodite dnevnik svojih simptoma ukoliko vam je to potrebno. Ukoliko osjetite bol u grudima, palpitacije ili pogoršanje disanja, odmah obavijestite liječnika. Također bilježite mjere svoje tjelesne težine, arterijskog tlak. Iznenadno dobivanje na tjelesnoj težini može ukazivati da je došlo do nakupljanja tekućine u organizmu zbog slabljenja srčane funkcije. Međutim, nemojte biti fokusirani samo na svoju bolest, već usmjerite misli i aktivnosti na druge segmente svog života.
  5. Pripremite pitanja za liječnika koja mu želite postaviti kad dođete na kontrolu
  6. Ukoliko smatrate potrebnim, osobito da ne biste što zaboravili, kad idete liječniku povedite sa sobom člana obitelji
  7. Ukoliko smatra potrebnim, vaš liječnik će vas uputiti drugim specijalistima na pregled- na primjer reumatologu, endokrinologu ili će vas uputiti na rehabilitacijiski program srca
  8. Potpora-raspitajte se o grupama potpore, a rehabilitacijski program je važan jer vas vodi kroz sigurno, kontrolirano vježbanje u vrijeme oporavka.

Dugotrajno praćenje nakon akutne faze bolesti obavlja se timski, a u centru tima, ujedno najvažniji dio tima,  ste vi kao bolesnik.

Savjetuje se da tijekom liječenja vodite bilješke praćenja bolesti koje obuhvaćaju sljedeće:

  • Otići na sve dogovorene kontrolne preglede i dijagnostičke testove
  • Navesti svaki novonastali simptom
  • Pregled lijekova i prijava nuspojava lijekova ukoliko se pojave
  • Razgovarati o uvođenju tjelesnih aktivnosti, njihovom intenzitetu i povratku na radno mjesto
  • Obavijestite svog liječnika u slučaju bilo koje promjene životnih navika ili pojeve novih oboljenja

EMOCIONALNA PODRŠKA

Suočavanje s bolešću srca često uzrokuje kod bolesnika strah, te je normalno da se osjećate tjeskobno i uznemireno. Vaše emocionalno zdravlje jednako je važno kao i zdravlje vašeg srca. Kako biste što bezbolnije i s manje straha prolazili kroz svoje liječenje savjetuje se da o tome razgovarate s bliskim prijateljima, članovima obitelji ili drugim bolesnicima. Bliske osobe koje vas razumiju dat će vam podršku u pozitivnom razmišljanju, dat će vam psihičku potporu, jer nekad je dovoljno samo da vas netko sasluša. Potražite stručnu pomoć liječnika ukoliko se osjećate depresivno ili tjeskobno. Postoje također udruge bolesnika koji prolaze ili su prošli iste bolesti kao i vi, te vam mogu biti podrška u liječenju i oporavku. Budite usmjereni na stvari koje možete kontrolirati, a to se odnosi na pridržavanje savjeta stručnjaka u postupku liječenja i oporavka (odmor, uzimanje lijekova, zdrava prehrana) i usmjerite se na postizanje manjih ciljeva liječenja koji je postepen (na primjer: uvođenje lagane tjelesne aktivnosti kad vam je dopušteno, te postepeno je povećavajte u dogovoru s liječnikom) i svakim ostvarenim ciljem bolje ćete se osjećati, vraćati snagu i vidjeti kako vam se zdravstveno stanje poboljšava. Također se postepeno vratite svojim laganim hobijima kao što je pisanje, čitanje, slikanje.

Svakako imajte na umu da su ove bolesti kod većine izlječive i ne ostavljaju posljedice.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Što može uzrokovati iznenadno lupanje srca i trzanje mišića u prsima te kada je potrebno napraviti dodatne pretrage?

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Je li povremena konzumacija alkohola sigurna uz terapiju za tahikardiju?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]