Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

shutterstock_2689946553
Vrijeme čitanja članka: 3 minute

MOGU LI ŽIVJETI NORMALNIM ŽIVOTOM?

Mnogi bolesnici oboljeli od UMPS-a, miokarditisa ili perikarditisa se potpuno oporave. Tome će znatno doprinijeti postavljanje rane dijagnoze i terapije. Većina se bolesnika vrati uobičajenim životnim aktivnostima kad se oporave od bolesti. U slučajevima perikarditisa potpuni oporavak se očekuje nakon nekoliko tjedana ili mjeseci. Kod miokarditisa oporavak je često dulji.

Različiti su stupnjevi oporavka:

– Potpuni oporavak: Kod većine se u potpunosti oporavlja srčana funkcija bez posljedica.

– Simptomi koji se vraćaju: U nekim slučajevima dolazi do vraćanja perikarditisa /rekurentni perikarditis. Kako bi se takva pojava spriječila nekim bolesnicima je potrebno produljeno davati kolhicin ili druge lijekove.

– Dugotrajni učinci bolesti: Kod manjeg broja bolesnika oboljelih od miokarditisa dolazi do razvoja oštećenja srčanog mišića u vidu dilatativne kardiomiopatije i kroničnog srčanog popuštanja. Ova pojava ovisi o težini same bolesti, miokarditisa. Preporuka je da se takvi bolesnici redovito kontroliraju kako bi se uočio svaki novonastali problem i pravovremeno ga liječili.

Pojedini čimbenici doprinose boljim ishodima liječenja bolesti: mlađa životna dob, početna blaga upala, nema ozbiljnih poremećaja srčanog ritma i brzo poboljšanje prvobitnih nalaza. Kardiolog sa svakim bolesnikom razgovara o individualnim rizicima i planu oporavka.

Savjeti za što bolji oporavak: Slušajte svoje tijelo i svog liječnika. Odmarajte se kako vam je preporučeno i polako i postepeno se vraćajte dnevnim aktivnostima. Možda će biti potrebno da prođu tjedni da se osjećate dobro. Radujte se svaladavanju malih prepreka i svom napretku (dulji hod, hod uz stepenice…) i uvijek se konzultirajte s liječnikom kad možete krenuti u veće aktivnosti. Pridržavajte se plana liječenja, redovitog uzimanja lijekova i redovito odlazite na liječničke kontrole koje će vam osigurati potpuno izlječenje.

ZDRAVE ŽIVOTNE NAVIKE

Veoma je važno da svoje srce zaštitite tijekom i nakon oporavka. U tu svrhu daju se sljedeće preporuke:

  1. Odmaranje tijekom oporavka – tijekom akutne faze bolesti treba mirovati, izbjegavati veće napore i sportske aktivnosti dok vam liječnik ne kaže da se možete ponovno baviti tjelesnim aktivnostima. Većina oboljelih od miokarditisa trebaju izbjegavati sportske aktivnosti minimalno 3 do 6 mjeseci.
  2. Postepeno ponovno vježbanje – kad vam liječnik kaže da možete ponovno vježbati, tada se započinje s laganim vježbama kao što je hodanje ili vožnja sobnog bicikla. Trebate pratiti kako se osjećate. Ukoliko se opet jave simptomi kao što su umor, nelagoda u grudima, trebate prekinuti s vježbama i javiti se odmah svom liječniku. Intenzitet vježbanja se povećava tijekom više tjedana.
  3. Redovito uzimanje preporučene terapije – veoma je važno da uzimate svoju terapiju kako vam je liječnik preporučio. Kako ne biste zaboravili uzeti lijek namjestite alarm na satu i složite lijekove u odgovarajuću kutijicu kako biste znali u koje vrijeme trebate uzimati lijekove i da vam oni uvijek budu uz vas. Terapija se ne smije samovoljno prekinuti. Uvijek konzultirajte liječnika u slučaju prekida terapije.
  4. Cijepljenja – preporučljivo je cijepiti se protiv zaraznih bolesti koje mogu uzrokovati pojavu miokarditisa i perikarditisa. O cjepivima se također posavjetujte s liječnikom.

OPĆE PREPORUKE ZA ZDRAVLJE SRCA:

  1. Zdrava prehrana – preporuka je da prehrana bude bogata povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama, nemasni bjelančevinama. Treba ograničiti unos soli zbog bolje regulacije arterijskog tlaka i izbjegavati konzumaciju procesuirane hrane i zasićenih masti.
  2. Izbjegavati pušenje duhana, konzumaciju narkotika i ograničiti, odnosno najbolje prekinuti konzumaciju alkoholnih pića – sve ove supstance štetno djeluju na srce i krvne žile.
  3. Tjelesna težina i arterijski tlak- preporuka je održavanja normalne tjelesne težine i arterijskog tlaka. Treba kontrolirati i kolesterol i šećer u krvi, te ih održavati u normalnim granicama.
  4. Upravljanje stresom – emocionalni stres opterećuje srce. Preporuka je da se prakticiraju tehnike relaksacije (duboko disanje, meditacija, joga). Važno je da se osigura svakodnevno dovoljno sna 7-9h.

Navedene preporuke su važne ne samo za zdravlje srca, već za unaprjeđenje općeg zdravlja organizma. One će ubrzati oporavak svakog srčanog bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Što mogu značiti epizode tresenja, otežanog disanja i kasniji neurološki simptomi te koje pretrage još učiniti?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Što može uzrokovati ubrzan rad srca i osjećaj lupanja uz uredne kardiološke nalaze?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]