Kako mikrobiom i prehrana utječu na osjećaj nadutosti – i što je zapravo low FODMAP dijeta?
Nadutost i stvaranje plinova spadaju među najčešće probavne tegobe današnjeg čovjeka. Iako su najčešće bezopasne, mogu biti izrazito neugodne, utjecati na samopouzdanje i svakodnevne aktivnosti te ponekad ukazivati na poremećaje ravnoteže u crijevima koji zahtijevaju pažnju.
Plinovi u crijevima nastaju prirodnim procesima – djelomično gutanjem zraka tijekom jela, a djelomično razgradnjom hrane u debelom crijevu pomoću bakterija koje čine naš crijevni mikrobiom. Kada se ta fina ravnoteža mikroorganizama naruši, dolazi do pojačanog stvaranja plinova, nadutosti i osjećaja pritiska. Takva disbioza, odnosno poremećaj crijevne mikroflore, može nastati nakon infekcija, uzimanja antibiotika, neadekvatne prehrane, stresa ili sjedilačkog načina života.
U zdravim crijevima mikrobiom sudjeluje u probavi i štiti crijevnu sluznicu. No kada prevladaju „nepovoljne“ bakterije, razgradnja hrane postaje neučinkovita, a fermentacija izraženija – što rezultira viškom plinova i nadutošću. Zbog toga je sve više istraživanja usmjereno na obnavljanje mikrobioma pomoću uravnotežene prehrane, fermentiranih proizvoda i pažljivo odabranih probiotika.
Najčešći uzrok nadutosti ipak su prehrambene navike. Određene namirnice, iako zdrave, sadrže tvari koje se u crijevima fermentiraju i stvaraju plinove. To su mahunarke, luk, češnjak, jabuke, pšenica, mlijeko, gazirana pića i umjetni zaslađivači. Upravo na tom principu temelji se tzv. low FODMAP prehrana – dijeta koja ograničava unos fermentabilnih ugljikohidrata (fruktoze, laktoze, sorbitola, manitola i drugih), a koja se pokazala iznimno učinkovitom u smanjenju nadutosti i nelagode kod osoba sa sindromom iritabilnog crijeva (IBS) i funkcionalnom nadutošću.
Low FODMAP prehrana ne znači strogo odricanje od svega, nego pametno planiranje obroka. U prvoj se fazi određene namirnice privremeno izbjegavaju, a zatim se postupno ponovno uvode kako bi se utvrdilo koje točno uzrokuju tegobe. Takav pristup pomaže individualizirati prehranu i smanjiti simptome bez nepotrebnog uskraćivanja važnih nutrijenata.
Uz prehranu, važnu ulogu ima i način života. Brzo jedenje, žvakanje žvakaćih guma, pijenje gaziranih pića i kronični stres često pogoršavaju osjećaj nadutosti. Jednostavne promjene – sporije jedenje, manje porcije, redovita tjelovježba i dovoljno sna – mogu donijeti iznenađujuće veliko olakšanje. Kod osoba s učestalim simptomima korisno je i vođenje dnevnika prehrane kako bi se prepoznali obrasci koji pogoršavaju stanje.
Ako se nadutost javlja uporno te je praćena bolom, gubitkom težine, krvlju u stolici ili promjenama ritma pražnjenja crijeva, potrebno je učiniti dodatnu obradu, jer takvi simptomi mogu upućivati na ozbiljnije poremećaje. U većini slučajeva, međutim, nadutost je posljedica funkcionalnih i prehrambenih čimbenika koji se mogu uspješno riješiti promjenom navika i brigom o zdravlju crijevne flore.
24.11.2025
