Globalna pojavnost visokog krvnog tlaka među djecom i adolescentima gotovo se udvostručila tijekom proteklih 20 godina, upozorava najveći pregled istraživanja ikad proveden na tu temu. Stručnjaci ističu da je porast hipertenzije u mladih posljedica kombinacije nezdrave prehrane, nedostatka tjelesne aktivnosti i sve veće učestalosti dječje pretilosti.
Sve više djece ima visok tlak – stručnjaci upozoravaju na dugoročne posljedice
Procjenjuje se da 114 milijuna djece već živi s hipertenzijom prije nego što uopće dosegnu odraslu dob. Time su izloženi ozbiljnim, dugoročnim zdravstvenim posljedicama, uključujući bolesti srca i krvnih žila, bolesti bubrega te brojne druge komplikacije. Prevalencija visokog krvnog tlaka u osoba mlađih od 19 godina porasla je na 6,2 %, s 3,2 % zabilježenih prije dva desetljeća. Rezultati se temelje na meta-analizi 96 studija koje su obuhvatile više od 400.000 djece iz 21 zemlje, a objavljeni su u časopisu The Lancet Child and Adolescent Health. Pregled pokazuje da je pretilost jedan od glavnih čimbenika porasta dječje hipertenzije: gotovo 19 % djece s pretilošću ima povišen krvni tlak, dok je u normalno uhranjene djece taj udio manji od 3 %. Analiza također otkriva da dodatnih 8,2 % djece i adolescenata ima predhipertenziju – stanje u kojem je krvni tlak iznad normalnog, ali ne doseže prag za dijagnozu hipertenzije. Predhipertenzija je osobito česta u adolescenciji, gdje pogađa gotovo 12 % mladih, za razliku od približno 7 % u mlađoj djeci.
Ubrzana progresija problema: pravodobna prevencija ključna za sprječavanje ozbiljnih bolesti
Liječnici upozoravaju da krvni tlak naglo raste u ranoj adolescenciji, a vrhunac se najčešće javlja oko 14. godine, posebno kod dječaka. To naglašava važnost redovitih pregleda tijekom ovih osjetljivih godina, budući da djeca s predhipertenzijom češće napreduju prema punoj hipertenziji. Stručnjaci smatraju posebno zabrinjavajućim što se paralelno s porastom hipertenzije sve češće pojavljuju i druge bolesti koje su nekad bile rijetke u dječjoj dobi, poput dijabetesa tipa 2, astme i određenih mentalnih tegoba – sve u vezi s prekomjernom tjelesnom težinom. Porast od gotovo dva puta između 2000. i 2020. godine ukazuje na ubrzanu progresiju problema. Godine 2000. hipertenziju je imalo oko 3,2 % djece, dok se 20 godina kasnije taj udio popeo na više od 6,2 %, što odgovara više od sto milijuna mladih globalno.
Stručnjaci upozoravaju: bez angažmana roditelja nema uspješne prevencije
Prema autorima istraživanja, trend je u najvećoj mjeri potaknut nezdravim životnim stilom – prehranom bogatom solju i šećerom, nedovoljnom razinom kretanja i sve većom učestalošću pretilosti. Stručnjaci naglašavaju važnost uloge roditelja u prevenciji i praćenju zdravlja djece. Redovita tjelesna aktivnost, ograničavanje sjedilačkih navika poput prekomjernog vremena ispred ekrana te uravnotežena, nutritivno bogata prehrana ključni su elementi u suzbijanju ovog globalnog problema. Posebno se ističe važnost redovitog mjerenja krvnog tlaka, osobito u obiteljima s poviješću hipertenzije. Rano otkrivanje povišenog krvnog tlaka, uključujući i kućno mjerenje, može značajno smanjiti rizik od dugoročnih komplikacija.
Iako je trend zabrinjavajući, stručnjaci napominju da se hipertenzija povezana s pretilošću u mladih može uspješno preokrenuti promjenama životnog stila. Međutim, upozoravaju da su potrebne i odlučnije mjere javnog zdravstva – uključujući strože regulacije marketinga nezdrave hrane i poticanje prehrambene industrije na poboljšanje nutritivne kvalitete proizvoda.
Što je hipertenzija kod djece?
Definicija povišenog tlaka kod djece ovisi o dobi, visini i spolu. Dijagnoza se postavlja ako je krvni tlak iznad ili jednak 95. percentilu za dob/visinu/spol, i to na tri odvojena pregleda.
Za adolescente 13+ godina vrijede iste granice kao za odrasle — 130/80 mmHg ili više.
Postoje dvije vrste hipertenzije:
- Primarna hipertenzija – postaje sve češća i najčešće je povezana sa stilom života ili genetikom.
Rizični čimbenici su prekomjerna tjelesna masa ili pretilost, obiteljska anamneza hipertenzije ili srčanih bolesti, majčino pušenje u trudnoći i muški spol.
- Sekundarna hipertenzija – češća u djece nego u odraslih. Uzrokovana je drugim bolestima ili lijekovima. Povezana stanja su: srčane malformacije (suženje aorte), Cushingov sindrom, hipertireoza, bolesti nadbubrežne žlijezde, opstruktivna apneja u snu i kronične bubrežne bolesti.
Lijekovi koji mogu povisiti tlak su kofein, preparati za mršavljenje, efedra, kontracepcijske pilule, steroidi, stimulansi CNS-a, ADHD stimulansi, amfetamini, kokain, anabolički steroidi.
Neliječeni visoki tlak u djetinjstvu može voditi u: srčane bolesti i zatajenje srca, infarkt, moždani udar, bolesti perifernih arterija, bolesti bubrega. Visoki krvni tlak najčešće nema simptoma, pa se hipertenzija naziva i “tihim ubojicom”. Kod jako visokog tlaka mogu se javiti: glavobolja, smetnje vida, mučnina, povraćanje, bol u prsima, palpitacije. Cilj je tlak spustiti ispod 90. percentila, a kod tinejdžera ispod 130/80 mmHg.
Prvi korak su promjene životnog stila: gubitak viška kilograma, redovita tjelesna aktivnost, zdrava prehrana, smanjen unos soli. Ako to nije dovoljno, mogu se uvesti antihipertenzivi.
Kako postupno smanjiti unos soli?
Čini se da za našu preferenciju za unosom pretjerano slane hrane ne možemo kriviti isključivo genetiku. Više je čimbenika koji utječu na naš unos soli, uključujući našu mikrobiotu koja obitava u našim ustima. Međutim, činjenica je da povećan unos soli u prehrani povećava naš prag osjetljivosti, stoga nam je za postizanje užitka u hrani potrebno značajno više soli nego što je tijelu potrebno. Smanjimo li količinu soli koju unosimo, okusnim pupoljcima bit će potrebno neko vrijeme da se naviknu, no s vremenom prag osjetljivosti će se smanjiti i manja količina soli pružit će isti okusni užitak. Unos soli možemo smanjiti tako da smanjimo količinu soli koju dodajemo jelima tijekom kuhanja hrane. Umjesto soli valja obogatiti jela začinskim biljem i začinima poput bosiljka, majčine dušice, ružmarina, ali i češnjaka, kumina, curryija i začinske paprike. Osim što oplemenjuju jela okusom i korisnim tvarima poput antioksidansa, dodatak začina smanjuje potrebu za pretjeranim dodatkom soli. Također, kisela komponenta u jelima također može biti korisna poput dodatka soka od limuna i limete, blagog octa ili bijelog vina. Mnoga prerađena i pakirana hrana sadrži velik udio soli, stoga se savjetuje smanjiti unos prerađene hrane i hrane iz dostave, a jesti više svježih namirnica poput voća, povrća, žitarica, mahunarki, mesa i ribe pripremljenih kod kuće.
20.11.2025
