Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Depositphotos_543103362_L
Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika.

Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik.

Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju.

Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja.

Za bolesnike s visokim rizikom preporučuje se invazivna koronarografija.

Rizik se procjenjuje na osnovi prisutnih glavnih kardiovaskularnih čimbenika rizika za razvoj KAB-a: pušenje, arterijska hipertenzija, šećerna bolest i povišene masnoće u krvi. U tu svrhu u praksi se koriste SCORE-2 i SCORE 2-OP tablice koje uzimaju u obzir dob, spol, razinu krvnog tlaka, kolesterola i pušenje. Stratifikacija rizika uzima u obzir i različitu demografsku incidenciju kardiovaskularnih bolesti u pojedinim regijama Europe.

Liječenje koronarne arterijske bolesti temelji se na promjenama loših životnih navika, dobroj kontroli čimbenika rizika, uzimanju odgovarajućih lijekova, a u slučajevima značajnog suženja ili začepljenja koronarne arterije potreban je invazivni zahvat otvaranja žile i ugradnje stenta ili operativna ugradnja arterijske premosnice.

Svim bolesnicima savjetuje se usvajanje zdravih životnih navika koje uključuju:

  • Uravnoteženu prehranu koja uključuje cjelovite žitarice, nemasne proteine, voće, povrće i zdrave masti poput maslinova ulja i orašastih plodova. Treba ograničiti unos soli, crvenog mesa, trans masti i rafiniranih ugljikohidrata, a povećati unos ribe, osobito plave. Mediteranski tip prehrane zasniva se na navedenim principima.
  • Ograničiti unos alkoholnih pića (1 do 2 dcl vina dnevno).
  • Prestanak pušenja (duhanskih proizvoda i elektroničkih cigareta).
  • Poticati tjelesnu aktivnost (minimalno 30 minuta dnevno, pet dana u tjednu, umjerene tjelesne aktivnosti).

Kontrola čimbenika rizika uključuje dobru regulaciju arterijskog tlaka, šećera i masnoća u krvi, a indeks tjelesne mase ne smije biti veći od 25. Temelj postizanja ovih ciljeva su zdrave životne navike i, kad je potrebno, uzimanje odgovarajuće medikamentozne terapije. U slučajevima značajnih suženja koronarnih arterija ili njihova potpunog začepljenja potrebno je primijeniti invazivne postupke.

Najčešće intervencije uključuju perkutane koronarne intervencije, kod kojih se kateterom otvara sužena ili začepljena arterija i ugrađuje stent koji arteriju dalje drži otvorenom. Bolesnicima se nakon takvih intervencija preporučuju lijekovi kojima se sprječava stvaranje ugruška u stentu i kojima se pomaže da čimbenici rizika budu dobro kontrolirani (šećer i masnoće u krvi, krvni tlak). U rjeđim slučajevima, kada je koronarna bolest značajno proširena, potrebna je kirurška intervencija ugradnje srčane premosnice.

Bolesnici se nakon ovih invazivnih intervencija upućuju u rehabilitacijski program koji im pomaže da bolje upravljaju rizičnim čimbenicima, stresom te ih potiče na redovitu tjelesnu aktivnost. Program rehabilitacije prilagođava se svakom pojedincu, a u skrbi o bolesnicima sudjeluje tim stručnjaka: kardiolozi, medicinske sestre, fizioterapeuti, psiholozi i nutricionisti.

U procesu liječenja bolesnika s koronarnom bolešću važna je dobra suradnja bolesnika sa svojim obiteljskim liječnikom i kardiologom. Bolesnik treba od svog liječnika dobiti odgovore na sljedeća pitanja:

  • Koji su njegovi kardiovaskularni čimbenici rizika?
  • Što sam bolesnik može učiniti da smanji svoj rizik nastanka koronarne arterijske bolesti?
  • Koje loše životne navike treba promijeniti?
  • Koje lijekove treba uzimati, koliko dugo i koje su najčešće nuspojave koje eventualno može očekivati?
  • Koji je najbolji plan liječenja za bolesnika?

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Europsko kardiološko društvo

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Srce

Trebam objašnjenje EKG nalaza i mišljenje o mogućem značaju

CoQ10

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Snižavanje krvnog tlaka

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteUnatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Srce

Tumačenje nalaza ergometrije kod anksioznosti i sumnje na srčane smetnje

Nasljedna bolest vezivnog tkiva

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMarfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zašto se ubrzani otkucaji srca vraćaju nakon prestanka terapije iako su nalazi uredni?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Što znači nalaz uvećanog srca i fibroznih promjena na plućima na RTG snimci?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]