Novija istraživanja sve više ističu važnost održavanja zdrave crijevne mikrobiote za očuvanje zdravlja cjelokupnog organizma, ali i srca i krvožilja. Crijevo često nazivamo “drugim mozgom“ te je sad već naveliko poznato kako ono ne sudjeluje samo u procesu probave hrane već je uloga crijeva dalekosežnija te ono ima i druge važne uloge. Kombinacija probiotika, vitamina B-skupine i prebiotičkih vlakana, poput fruktooligosaharida (FOS) predstavlja inovativnu formulaciju za podršku kardiovaskularnom zdravlju i zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Dobre bakterije, poznate kao probiotici, poput L. acidophilus, L. reuteri, L. plantarum, u kombinaciji s vitaminima B-kompleksa pomažu u regulaciji crijevne mikrobiote i podršci zdravlja cijelog organizma.
Vitamini B kompleksa podržavaju pravilan rad imunosnog sustava, zdravlje kože i živčanog sustava. Tiamin ili vitamin B1, esencijalni je nutrijent potreban većini organskih sustava za pravilnu funkciju. Poglavito sudjeluje u metabolizmu energije, te u koordinaciji živčane i mišićne funkcije, a potpomaže i pravilan rad srca. Riboflavin ili vitamin B2 uključen je u oksidacijsko-redukcijske reakcije i proizvodnju energije, metabolizam važnih molekula kao i metabolizam drugih vitamina. Vitamini B6 i B12 igraju ključnu ulogu u metabolizmu aminokiselina, stvaranju proteina, kemijskih neurotransmitera živčanog sustava, crvenih krvnih zrnaca i prostaglandina dok vitamin B9, poznatiji pod nazivom folna kiselina ima esencijalnu ulogu u sintezi i diobi DNA i dijelova RNA.
Crijevna mikrobiota – prediktor zdravlja i bolesti?
Rastući broj dokaza ukazuje na to da je disbioza (mikrobiološka neravnoteža) bakterijskih sojeva u crijevima povezana ne samo s patogenezom intestinalnih poremećaja, već i s nizom bolesti koje se manifestiraju i izvan probavnog sustava, uključujući metaboličku masnu bolest jetre u čijoj se podlozi nalazi metabolički sindrom. Značajke metaboličkog sindroma su prekomjerna tjelesna masa, dislipidemija, hipertenzija, poremećena regulacija šećera u krvi, a povezane su s višestrukim povećanjem rizika od koronarne bolesti srca i cerebrovaskularnih bolesti.
Tijakom posljednjih desetljeća, povećana prevalencija metaboličkog sindroma potaknula je istraživanja strategija za njegovu prevenciju i liječenje. Povezanost između neravnoteže crijevne mikrobiote, upale i njezine uloge u razvoju metaboličkog sindroma nedavno su postale predmetom brojnih istraživanja. Crijevne bakterije proizvode i nekoliko bioaktivnih molekula poput kratkolančanih masnih kiselina, vitamina i drugih metabolita koje imaju brojne povoljne uloge. S obzirom na trenutne dokaze, sastav mikroorganizama u crijevima može predstavljati dobar surogat prediktora bolesti, a manipulacija crijevnom mikrobiotom mogla bi biti obećavajući pristup za prevenciju i upravljanje metaboličkim bolestima, posebice kod starijih osoba.
Nedavna meta-analiza 18 randomiziranih kliničkih ispitivanja sa 1544 uključena pacijenta zaključila je da se probiotici i dodaci prehrani koji sadrže bakterije iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium mogu smatrati intervencijama za poboljšanje zdravstvenih ishoda u osoba s metaboličkim sindromom. Tijekom dvomjesečnog kliničkog ispitivanja, primjena sinbiotske formule koja uključuje L. plantarum PBS067, L. acidophilus PBS066 i L. reuteri PBS072, zajedno s prebiotičkim vlaknima, inulinom i FOS-om, smanjila je nekoliko važnih čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti i markere inzulinske rezistencije povezane s metaboličkim sindromom. Zabilježeno je smanjenje LDL kolesterola i triglicerida te istovremeno povećanje razine „dobrog“, HDL kolesterola. Na kraju istraživanja, broj pacijenata koji su ispunjavali dijagnostičke kriterije za metabolički sindrom bila je značajno niža u skupini koja je primala sinbiotike. Također, formulacija je pokazala protuupalni učinak smanjenjem razina proupalnih markera u serumu.
Ova intervencija može proširiti područje strategija neovisnih o lijekovima za poboljšanje komponenti metaboličkog sindroma i inzulinske rezistencije. Međutim, do danas je broj humanih intervencijskih studija koje razmatraju učinak probiotika i sinbiotika na svaku komponentu metaboličkog sindroma vrlo ograničen i ponekad proturječan, posebno kod starijih osoba.
Antioksidativno djelovanje vitamina B-skupine pomaže u neutralizaciji slobodnih radikala, čime se sprječava oštećenje stanica. Istovremeno, probiotici podržavaju imunosni sustav, smanjujući upalne procese koji su često povezani s oksidativnim stresom dok prebiotici potiču rast dobrih bakterija. Kombinacija probiotika, vitamina i prebiotika može imati dalekosežne učinke na zdravlje organizma, krvnih žila i srca. Ova prirodna sinergija djeluje kroz više mehanizama, pomažući u očuvanju zdravlja i smanjenju rizika od bolesti srca. Kako se sve više istraživanja okreće prema holističkoj podršci zdravlju uz smanjenje upotrebe lijekova, dodaci prehrani s ovim sastojcima postaju važan korak prema očuvanju zdravlja, bilo kao dodatak osnovnoj terapiji lijekovima ili kao moćno preventivno sredstvo.
Izvor:
Cicero, A. F. G., Fogacci, F., Bove, M., Giovannini, M., & Borghi, C. (2021). Impact of a short-term synbiotic supplementation on metabolic syndrome and systemic inflammation in elderly patients: a randomized placebo-controlled clinical trial. European journal of nutrition, 60(2), 655–663.
Hanna, M., Jaqua, E., Nguyen, V., & Clay, J. (2022). B Vitamins: Functions and Uses in Medicine. The Permanente journal, 26(2), 89–97
Uebanso, T., Shimohata, T., Mawatari, K., & Takahashi, A. (2020). Functional Roles of B-Vitamins in the Gut and Gut Microbiome. Molecular nutrition & food research, 64(18), e2000426. https://doi.org/10.1002/mnfr.202000426
31.10.2024
