Dvoboj dijeta za mršavljenje: povremeni post i dijeta s ograničenim unosom kalorija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Naslovi najnovijih stručnih članaka o prehrani za mršavljenje glase: „Povremeni post i doziranje proteina odnosno ravnomjerna raspodjela tijekom dana za učinkovitije mršavljenje i skidanje masnog tkiva na području trbuha“ i „ Uz povremeni post dva dana u tjednu učinkovitije se gubi višak kilograma“. Čini se da ovaj popularan način prehrane pomalo dobiva sve veću znanstvenu potvrdu o učinkovitosti i dobrobitima za zdravlje.

Učinkovitim dijetama za mršavljenje smatraju se one koje ograničavaju unos kalorija kako bi se ostvario energetski deficit u organizmu i natjeralo tijelo da troši zalihe pohranjene u obliku masnog tkiva. Međutim, sve je više znanstvenih dokaza koji pokazuju da se s dijetama s povremenim postom učinkovitije gubi višak kilograma nego s dijetama koje ograničavaju unos kalorija.

Što označava dijeta s povremenim postom?

Nekoliko je vrsta dijeta s povremenim postom. Primjerice, postiti se može jedan ili dva dana u tjednu dok se ostatak vremena jede bez ograničenja u količini hrane. Također, vremenski ograničen povremeni post odnosi se na unos hrane unutar određenog vremenskog razdoblja u danu, dok se ostatak vremena ne unosi hrana što traje između 12 i 20 sati dnevno.

Prednosti prehrane s povremenim postom uključuju povećanu oksidaciju masnih kiselina (lipolizu), stvaranje ketonskih tijela, aktiviranje signalnih puteva stanica (veća osjetljivost na inzulin, manja upala, autofagija) i očuvanje nemasnog tkiva, poznato kao „metaboličko prebacivanje“. Ovi se mehanizmi aktiviraju tek 24 sata nakon početka posta. Međutim, povremeni post neće pružiti jednaku blagodat za organizam ako se ne ograniči unos kalorija u vremenu konzumacije hrane i ako se ne obrati pozornost na kvalitetu hrane. Zanemarivanje kvalitete energetski i nutritivno bogate hrane (vitamini, minerali, antioksidansi, neprerađeni, visokokvalitetni proteini itd.) tijekom razdoblja unosa hrane i posta značajan je propust.

Važnost proteina

U znanstvenim istraživanjima posebno se istaknula prehrana s povremenim postom koja uključuje ravnomjernu raspodjelu proteina tijekom dana u 4 do 6 obroka s 25 do 40 g proteina po obroku, uz uvjet da proteini osiguravaju više od 30% ukupne energije u danu.  Ovaj način prehrane poboljšava sastav tijela (povećava udio mišićne mase, a smanjuje udio masnog tkiva u tijelu), poboljšava kardiometaboličko zdravlje (zdravlje srca i krvnih žila, kontrolu glukoze u krvi, lipida u krvi, razinu upale) i smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma, a čini se i poboljšava zdravlje crijeva.

Dodatna prednost povremenog posta u usporedbi s dijetom ograničenog kalorijskog unosa

Osobe koje prakticiraju povremeni post  s principom ravnomjernog unosa proteina (engl. Intermittent fasting and protein-pacing, IF-P) imale su manje gastrointestinalnih simptoma i veću raznolikost crijevne mikrobiote od onih na dijeti s ograničnim unosom kalorija u mediteranskom stilu (engl. calorie-restricted, CR) u malom, randomiziranom ispitivanju.

Istraživači su usporedili učinke na gastrointestinalne simptome, crijevnu mikrobiotu te cirkulirajuće citokine i metabolite dviju niskokaloričnih, osmotjednih dijetnih intervencija:  dijete s ograničenim unosom kalorija  u mediteranskom stilu temeljene na američkim prehrambenim preporukama i povremenog posta s principom ravnomjernog unosa proteina. Intervencije su bile izjednačene u unosu energije.

Sudionici su bili muškarci i žene s prekomjernom težinom ili pretilošću koji su nasumično raspoređeni u jednu od dvije skupine: CR dijeta (n = 20) i IF-P dijeta (n = 21).

IF-P dijeta rezultirala je značajnijim smanjenjem simptoma gastrointestinalnih problema prijavljenih od strane ispitanika i izraženijim povećanjem raznolikosti crijevne mikrobiote te obilja mikrobnih porodica i rodova povezanih s povoljnim metaboličkim profilima, kao što su Christensenellaceae, Rikenellaceae i Marvinbryantia, u usporedbi s CR dijetom. IF-P dijeta značajno je povećala citokine povezane s lipolizom, gubitkom tjelesne mase, upalom i imunosnim odgovorom. Kod CR dijete, povećani su metaboliti povezani s metaboličkim putem povezanim s dugovječnošću.

Analiza podskupina koje su se pridržavale IF-P dijete u većoj mjeri i onih koji su se IF-P dijete pridržavale u manjoj mjeri pokazala je povećano obilje određenih bakterija povezanih s metaboličkim koristima i protuupalnim učincima kod odgovornijih sudionika koji su se u većoj mjeri pridržavali zadanog načina prehrane dok je u onih manje odgovornih zabilježeno povećano obilje vrsta koje produciraju butirat i nutritivno prilagodljivih vrsta poput Eubacterium ventriosum i Roseburia inulinivorans.

Analiza fekalnog metaboloma otkrila je da je u osoba koji su se u većoj mjeri pridržavali IF-P dijete zabilježeno obogaćenje fekalnih metabolita uključenih u metabolizam lipida, dok su istaknutiji putovi kod onih koji su se IF-P dijete pridržavali u manjoj mjeri bili povezani s metabolizmom aminokiselina i peptida, kao i metabolizmom tirozina i biosintezom arginina. Drugim riječima, u slučaju većeg pridržavanja dijete s povremenim postom i s ravnomjerno raspoređenim proteinima, bakterije u našim crijevima pomažu trošiti masti, a ne proteine.

Ovi nalazi bacaju svjetlo na diferencijalne učinke IF režima, uključujući IF-P, kao obećavajuće dijetne intervencije kod pretilosti te za mikrobiotičko i metaboličko zdravlje.

Literatura:

  • Mohr, A.E., Sweazea, K.L., Bowes, D.A. et al. Gut microbiome remodeling and metabolomic profile improves in response to protein pacing with intermittent fasting versus continuous caloric restriction. Nat Commun 15, 4155 (2024).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijeta

Još jedan razlog zašto popularne ekstremne dijete nisu dobra ideja

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDijete s niskim sadržajem ugljikohidrata i masti postaju sve popularnije kao pomoć u gubitku suvišnih kilograma, ali i za poboljšanje razine glukoze u krvi. Međutim, dugoročni učinci ovih načina prehrane na životni vijek nisu u potpunosti razjašnjeni. Poznato je da ekstremne prehrambene navike, posebice kada je u pitanju ograničenje unosa ugljikohidrata i masti, mogu povećati […]

Dijeta

Što je „low FODMAP“ dijeta i kada se preporučuje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFODMAP je akronim za fermentabilne oligosaharide, disaharide i monosaharide te poliole. Jednostavnijim rječnikom, FODMAP je veliki razred različitih vrsta ugljikohidrata koji se sastoje od kraćih lanaca šećera koji se ne mogu u potpunosti apsorbirati u tankom crijevu. Uobičajenom prehranom unesemo između 15 i 30 g fermentabilnih ugljikohidrata svakog dana. Fermentabilni oligosaharidi su fruktooligosaharidi, inulin te […]

Dijeta

Kvalitetnim snom do željene tjelesne mase

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteŽelite li izgubiti više masnog tkiva? Zaboravite na čarobne napitke za ‘sagorijevanje kalorija’ te popularne rigorozne dijete i za početak si osigurajte 8 sati kvalitetnog sna i na taj način lakše ostvarite cilja.

Trudnoća

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

Šećeri

Kako smršaviti?

Postoji li idealna dijeta

Znanstvenici usporedili dijete za mršavljenje i otkrili postoji li idealna dijeta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteNajnovije istraživanje objavljeno u uglednom časopisu Nutrition bavilo se usporedbom najpopularnijih dijeta za mršavljenje s ciljem otkrivanja koje su dijete najuspješnije. U nastavku saznajte postoji li najbolja dijeta i je li to ketogena, bezglutenska dijeta ili povremeni post.

Iz iste kategorije

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Molim Vas tumačenje nalaza MR-a hipofize

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Neurologija

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Neurologija

Hitni prijem i opća slabost

Neurologija

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

Neurologija

Kako prevenirati spinalnu stenozu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteSpinalna stenoza  je suženje prostora unutar kralježničnog stupa, zbog čega nastaje  pritisak na leđnu moždinu i živce koji putuju kroz nju. Ovo stanje obično zahvaća cervikalni (vrat) i lumbalni (donji dio leđa) dio kralježnice, iako se može pojaviti i u prsnom dijelu (srednji dio leđa). Stenoza je obično uzrokovana starosnim promjenama kralježnice, ali također može biti […]