Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe.
Prehrana kao temelj zdrave trudnoće
Nedostatan unos hranjivih tvari u trudnoći može biti potencijalni izvor problema. Stoga je, ovisno o tromjesečju, potrebno blago povećati energijski unos, a posebnu pažnju treba posvetiti odabiru namirnica kako bi se osigurao unos svih nutrijenata neophodnih za pravilan rast i razvoj ploda, ali i podršku zdravlju buduće majke. Među spomenutim nutrijentima ističu se folna kiselina, cink, kalcij, vitamin D i željezo.
S druge strane, unos određenih namirnica u trudnoći nastoji se svesti na što manje količine, kako ne bi imali negativan utjecaj na razvoj ploda te ostavili štetne posljedice. Tako je, primjerice, unos kofeina potrebno ograničiti na jednu do dvije šalicu kave na dan, odnosno ne više od 200 mg kofeina dnevno. Nadalje, unos namirnica s visokim udjelom žive, poput određenih vrsta plave ribe i morskih plodova, potrebno je svesti na minimum, a unos sirovih, termički neobrađenih namirnica, kao što su sirovo meso i riba, nepasterizirano mlijeko te sirevi s plemenitom plijesni preporučuje se u potpunosti izbjegavati.
Pobliže o kombuchi
Planetarno popularni napitak kombucha dobiva se procesom fermentacije koju provodi mješavina simbiotskih bakterija i kvasca (engl. Symbiotic Culture Of Bacteria and Yeast, SCOBY) u zelenom ili crnom čaju. Sama fermentacija se provodi 10 do 14 dana, a tijekom tog razdoblja smjesi se dodaje šećer, zbog slatkog okusa, ali i zbog toga što je šećer izvor hranjvih tvari za mikroorganizme. Mješavina koja se često koristi za pripremu kombuche sastoji se od bakterija rodova Komagataeibacter, Gluconobacter, Acetobacter, Lactobacillus, Lactococcus te kvasaca Schizosaccharomyces pombe, Saccharomycodes ludwigii, Kloeckera apiculata, Saccharomyces cerevisiae, Zygosaccharomyces bailii, Torulaspora delbrueckii i Brettanomyces bruxellensis.
S obzirom da se prehrambeni trendovi okreću prema minimalno procesiranim namirnicama visoke nutritivne vrijednosti, tako je porastao i interes za ovim tradicionalnim azijskim napitkom. Kombucha dolazi u različitim okusima, uključujući voće, mentu i razne začine, poput kurkume i đumbira. Karakterističan kiselkasti okus kombuche potječe od octene, vinske, glukuronske, jabučne te u manjoj mjeri octene kiseline dok gazirani okus potječe od ugljikovog dioksida, ali i drugih plinovitih sastojaka koji nastaju procesom fermentacije.
Prednosti i mane kombuche – što kažu istraživanja?
Antioksidativna i antimikrobna aktivnost, kao i antikarcinogeni učinci neki su od korisnih učinaka koji se pripisuju kombuchi. Kombucha sadrži nekoliko vrsta dobrih, probiotičkih, bakterija koje mogu pozitivno utjecati na brojne aspekte zdravlja, uključujući smanjenje upale ili čak gubitak tjelesne mase.
Mogli bismo reći kako kombucha može pružiti koristi zelenog ili crnog čaja, s obzirom da su oni osnovna sirovina za proizvodnju iste. Naime, ovi čajevi sadrže cijeli spektar bioaktivnih spojeva poput polifenola koji imaju izrazito antioksidativno djelovanje te štite stanice našeg tijela od oksidativnog oštećenja slobodnim radikalima.
Spomenuto antioksidacijsko djelovanje kombuche povoljno djeluje i na jetru. Dosad provedene studije na životinjama ukazuju da redovito konzumiranje kombuche smanjuje negativan utjecaj toksičnih spojeva na jetru. Jedan od glavnih spojeva koji nastaje tijekom, fermentacije jest octena kiselina. Kombucha napravljena od zelenog ili crnog čaja ima snažna antibakterijska svojstva, a posebno se ističe antibakterijsko djelovanje protiv bakterija kao što su E. coli te S. typhi. Potiskivanjem rasta ovih neželjenih bakterija, octena kiselina ne djeluje negativno na dobre bakterije i kvasce te omogućava njihovo nesmetano djelovanje i rast.
Kombucha može potencijalno djelovati i smanjenje rizika od bolesti srca i krvnih žila, što pokazuju rezultati istraživanja provedenih na životinjama. Naime, već spomenuta antioksidativna svojstva čaja štite od oksidacije „lošeg“ LDL kolesterola. Također, kombucha može pozitivno djelovati i na razinu šećera u krvi te smanjiti porast šećera u krvi ako se konzumira uz obrok visoke vrijednosti glikemijskog indeksa.
Ipak, ističe se potreba za dodatnim kliničkim istraživanjima kako bi se ovi učinci procijenili i na ljudima. Potencijalno štetni učinci povezani s konzumacijom kombuche još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni, ali zbog mogućnosti pojave nepoželjnih reakcija, ne preporučuje se osobama sa slabijim radom bubrega te onima sa sindromom iritabilnog crijeva, imunokompromitiranim osobama, djeci mlađoj od četiri godine, bebama te trudnicama.
Ispijanje kombuche kao potencijalni problem u trudnoći
Nekoliko je razloga zašto ispijanje kombuche u trudnoći i nije baš mudra ideja. Naime, svaka kombucha sadrži određenu koncentraciju alkohola, koja prirodno nastaje tijekom procesa fermentacije. S obzirom da je tijekom trudnoće preporučljivo u potpunosti izbjegavati unos alkohola, ista preporuka vrijedi i za alkohol iz kombuche.
Nadalje, kao sirovina za proizvodnju kombuche najčešće se koriste zeleni ili crni čaj, koji prirodno sadrže određenu količinu kofeina. Kako je već ranije navedeno, unos kofeina tijekom trudnoće preporuča se ograničiti na 200 mg dnevno. Iako se procesom fermentacije količina raspoloživog kofeina može smanjiti, preporuka je ipak biti pažljiv s unosom.
Različiti proizvođači koriste se različitim tehnikama proizvodnje kombuche te se na tržištu može pronaći i ona nepasterizirana koja potencijalno može biti kontaminirana bakterijama i plijesnima, što u konačnici može nepovoljno utjecati kako na majku, tako i na plod. Osim toga, octena kiselina koja nastaje kao proizvod fermentacije može dovesti do pojave mučnine ili dodatno pojačati lučenje želučane kiseline tj. „žgaravicu“.
Zbog svega navedenog, trudnicama se preporučuje da se suzdrže od ispijanja kombuche, za svoju, ali i bebinu sigurnost. Uživanju u blagodatima kombuche ponovno se možete vratiti nakon osjetljivog razdoblja trudnoće i dojenja.
Literatura:
Villarreal-Soto, S. A., Beaufort, S., Bouajila, J., Souchard, J. P., & Taillandier, P. (2018). Understanding Kombucha Tea Fermentation: A Review. Journal of food science, 83(3), 580–588. https://doi.org/10.1111/1750-3841.1406
de Miranda, J. F., Ruiz, L. F., Silva, C. B., Uekane, T. M., Silva, K. A., Gonzalez, A. G. M., Fernandes, F. F., & Lima, A. R. (2022). Kombucha: A review of substrates, regulations, composition, and biological properties. Journal of food science, 87(2), 503–527. https://doi.org/10.1111/1750-3841.16029
Martínez-Leal, J., Ponce-García, N., & Escalante-Aburto, A. (2020). Recent Evidence of the Beneficial Effects Associated with Glucuronic Acid Contained in Kombucha Beverages. Current nutrition reports, 9(3), 163–170. https://doi.org/10.1007/s13668-020-00312-6
30.4.2024
