U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca.
Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) su sve češće u industrijski razvijenim zemljama, a tome značajno doprinosi produljenje životnog vijeka. Starenjem dolazi do porasta degenerativnih promjena na srčanim zaliscima. Upravo su degenerativne promjene najčešći uzrok BSZ. One se pogoršavaju uz pridržene druge čimbenike rizika, a među najznačajnije spada neregulirana arterijska hipertenzija. Degenerativne promjene dominantno zahvaćaju aortni i mitralni zalistak. Drugi uzroci BSZ su: upalne bolesti srca i srčanih zalistaka, prirođene srčane greške, reumatske BSZ nakon preboljele reumatske vrućice, kardiomiopatije, koronarna bolest srca, zračenje i neki lijekovi. BSZ dovodi do poremećaja njihove funkcije u vidu otežanog prolaza krvi kroz njih (suženje) i/ili vraćanje krvi kroz njih (insuficijencija, regurgitacija). Oštećenja zalistaka vremenom se pogoršavaju i dovode do srčanog popuštanja.
U sklopu degenerativnih promjena na srčanim zaliscima koje nastaju starenjem najčešće dolazi do skleroze i kalcifikacije aortnog zaliska što uzrokuje njegovo suženje (stenoza). Procjenjuje se da je incidencija aortne stenoze 5:1000. U sljedećim 50 godina incidencija ove bolesti će se povećati 2 do 3 puta zbog produljenja životnog vijeka. Također uslijed degenerativnih promjena, ali i aneurizme uzlaznog dijela aorte, nastaje insuficijencija aortnog zaliska. Procjenjuje se da je njezina prevalencija 1%.
Prolaps mitralnog zaliska je najčešći uzrok njegove insuficijencije. Prevalencija prolapsa mitralnog zaliska je 2,4%. Teža insuficijencija nastaje u svega 5% slučajeva. Stenoza mitralnog zaliska nastaje najčešće kao posljedica reumatske bolesti srca. U industrijski razvijenim zemljama njezina prevalencija je svega 0,1%.
Reumatska vrućica je u razvijenim zemljama postala većinom endemska bolest. Prevalencija reumatske bolesti srca je povezana sa stupnjem socioekonomskog razvoja. Međutim, zbog sve veće migracije ljudi raste i njezina incidencija u razvijenim zemljama. Infektivni endokarditis (najčešći uzročnik je bakterija iz porodice stafilokoka) često dovodi do BSZ.
Prilikom postavljanja dijagnoze BSZ potrebno je uzeti detaljnu anamnezu bolesti bolesnika(razgovor o subjektivnim tegobama, ranijim i pridruženim bolestima, terapiji, faktorima rizika), obaviti klinički pregled (već auskultacijom srca, kompletnim pregledom i anamnestičkim podacima kardiolog može naslutiti o kojoj bolesti srčanog zaliska se radi), elektrokardiogram, ultrazvuk (UZV) srca. UZV srca ima ključnu ulogu u postavljanju točne dijagnoze, procjene težine BSZ i njezine prognoze. Danas možemo obaviti dvodimenzionalni, trodimenzionalni transtorakalni UZV srca i transezofagijski ( kardijalna sonda se uvodi kroz jednjak) UZV srca. U svrhu detaljnije evaluacije BSZ nekad je potrebno učiniti i druge dijagnostičke postupke: stres opterećenja, kompjuteriziranu tomografiju srca i koronarnih arterija, magnetsku rezonancu srca, invazivnu koronarografiju, kateterizaciju srca, određivanje srčanih biomarkera iz krvnog seruma.
9.1.2024
