Povišeni trigliceridi
Poštovani,
Imam obiteljsku hipertrigliceridemiju.
Molim Vas za pomoć u prehrani.
Hvala
22.5.2024
Odgovara
prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnicaPoštovani,
Uloga prehrane i dodataka prehrani u prevenciji i terapiji dislipidemija (poremećenih vrijednosti masnoća u krvi) temeljito se istražuje već desetljećima. Postoje uvjerljivi dokazi da prehrambeni čimbenici utječu na aterogenezu izravno ili putem djelovanja na lipide u plazmi, krvni tlak ili razinu glukoze u krvi.
Budući da je prekomjeran broj kilograma u izravnoj vezi s povećanim rizikom od bolesti srca, prvi korak je obično gubitak suvišnih kilograma na način da se smanji kalorijski unos za 300 do 500 kcal dnevno i uvede umjerena tjelesna aktivnost u trajanju od barem 30 minuta svaki dan (2,5 – 5 sati tjedno). Čak i skroman gubitak kilograma (5 – 10 % ) može rezultirati popravljanjem lipidnog profila i imati povoljan učinak na rizik od bolesti srca i krvožilnog sustava u osoba s dislipidemijom.
Osim uvođenja prilagođene (mediteranske) prehrane i redovite tjelesne aktivnosti, u novim smjernicama navedeno je kako treba izbjegavati sve oblike izlaganja duhanskom dimu. Indeks tjelesne mase poželjno je održavati u rasponu od 20 – 25 kg/m2, a vrijednosti krvnog tlaka trebale bi biti niže od 140/90 mmHg. Ciljne vrijednosti LDL kolesterola za osobe s vrlo visokim kardiovaskularnim rizikom iznose <1,8 mmol/L, dok kod osoba s niskim ukupnim kardiovaskularnim rizikom trebaju biti niže od 3 mmol/L. Vrijednosti HDL kolesterola poželjno je održavati iznad 1.0 mmol/L za muškarce i iznad 1,2 mmol/L za žene. Trigliceridi ne bi trebali biti veći od 1,7 mmol/L, a potrebno je pratiti i kontrolu glikemije te HbA1C ne bi trebao prelaziti 7%. Svi ti čimbenici smatraju se bitnim karikama u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.
Ako je glavni problem povećanje triglicerida, poželjno je posegnuti za omega-3 masnim kiselinama u obliku dodatka prehrani. Prehranu treba uskladiti prema mediteranskom modelu, uz značajno ograničavanje unosa šećera i slastica.
Kako bi se smanjio rizik nastanka ili pospješio oporavak od bolesti poželjno je prakticirati mediteranski model prehrane u kojem dominiraju žitarice, mnogo voća i povrća, nezasićene masti iz maslinovog ulja i plave ribe, te niskomasni mliječni proizvodi. Mediteranska dijeta bogata je vlaknima, antioksidansima, vitaminima, mineralima, kvalitetnim proteinima ribe, složenim ugljikohidratima, nezasićenim masnoćama te osobito blagotvornim omega-3 masnim kiselinama. Svi ti nutrijenti pojedinačno doprinose zdravlju, ali djeluju i sinergijski u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila.
Opće preporuke uključuju konzumiranje više manjih obroka. Unos hrane trebalo bi raspodijeliti u najmanje 3 ili idealno 5 obroka dnevno. Na taj način izbjegava se gladovanje koje obično ima za posljedicu prejedanje i unos nekvalitetne hrane.
Unos masti treba ograničiti na 30% dnevne kalorijske vrijednosti, od čega nezasićene masnoće trebaju činiti oko 25% ukupno unesenih masnoća. Treba birati mlijeko i mliječne proizvode sa smanjenim udjelom masnoće i izbjegavati konzumiranje punomasnih sireva (45% m.m.). Prilikom konzumiranja mesa treba ukloniti sve vidljive masnoće, jer meso ionako sadrži dovoljnu količinu masnoća ugrađenih u njegovu strukturu.
Studije pokazuju da unos ribe i omega -3 masnih kiselina iz biljnih izvora mogu smanjiti smrtnost uslijed koronarne boletsti srca ili moždanog udara, stoga je preporuka tjedno unositi barem 2 puta po 170 grama (masne) ribe zajedno s drugim izvorima omega-3 masnih kiselina (orašasto voće, sjemenke, laneno i konopljino ulje). Također, poželjno je ograničiti unos kolesterola na 300 mg dnevno izbjegavajući pretjeran unos žumanjka jajeta, mesnih prerađevina i iznutrica. Budući da je procesirana hrana najvažniji izvor trans masnih kiselina koje imaju nepovoljan učinak na serumski lipidni profil, iz prehrane je potrebno posve izbaciti industrijski prerađenu hranu izuzev one u kojoj su uklonjene trans masne kiseline i koja sadrži nisku razinu zasićenih masnoća.
Dodatno, kod masnoća je potrebno razlikovati životinjske od biljnih i hranu pripremati pretežito korištenjem biljnih ulja; maslinovog, suncokretovog, bućinog, sezamovog, repičinog te ograničiti unos maslaca i vrhnja koji su uz bogatstvo zasićenih masnih kiselina bogati i kolesterolom. Kao izvor vrijednih masnoća i vlakana poslužit će i sjemenke (chia, lan, suncokret, bundeva, sezam, konoplja) te orašasti plodovi (lješnjak, badem, orah) te kokosovo ulje.
Kao izvor kvalitetnih bjelančevina preporuča se perad, riba, divljač i krto meso te nemasni sir (npr. svježi kozji i kravlji sir). Dodatno, valja unositi bjelančevine iz biljnih izvora, poput raznovrsnih mahunarki (soja, grah, leća, grašak, slanutak, mahune) te njihovih prerađevina.
Unos ugljkohidrata treba biti u okviru 45 do 55% dnevnog energetskog unosa. Preporuča se unos većinom složenih ugljikohidrata, kao što su integralne žitarice, brašna, tijesta i kruh od takvih žitarica te mahunarke. Integralne žitarice, slično kao i mahunarke, ujedno sadrže i prehrambena vlakna koja pomažu smanjenju apsorcije kolesterola. Unos jednostavnih šećera ne bi smio premašiti 10 % ukupnog unosa energije.
Voće i povrće, hrana na koju je danas s pravom stavljena velika pažnja, treba zauzimati središnje mjesto u prehrani. Dnevna preporuka je da se konzumira 7 -8 serviranja voća i povrća, što bi iznosilo barem 2 šalice voća i 2 šalice povrća u svježem, kuhanom, sušenom ili zamrznutom stanju.
Alkohol treba gotovo u potpunosti izbaciti, dok se za kavu preporuča umjerenost, što znači 2 – 3 šalice dnevno. Kako se alkohol metaboličkim putevima može pretvoriti i u masnoće, treba biti na oprezu kako se ne bi povećala razina triglicerida konzumiranjem alkohola.
Unos soli ne bi smio biti veći od 5 g dnevno, a u osoba s hipertenzijom bi trebao biti čak i manji.
Vaše pitanje je odgovoreno.
