Vitamin D ili kalciferol spada u skupinu vitamina topivih u mastima. Postoje dva glavna oblika vitamina D, vitamin D2 (ergokolekalciferol) i vitamin D3 (kolekalciferol). Vitamin D2 potječe iz biljnih izvora dok se vitamin D3 stvara u koži prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti te se dobiva iz namirnica životinjskog porijekla, pretežno iz ribljih ulja i žumanjaka. S ciljem prevencije nedostatka vitamina D u nekim razvijenim zemljama mlijeko i nekih drugih namirnica dodatno se obogaćuju vitaminom D. Iako je najpoznatija uloga vitamina D održavanje zdravlja kostiju, sve više studija naglašava učinak vitamina D na razvoj i funkcioniranje mozga.
Vitamin i zdravlje mozga – koja je poveznica?
U odraslih osoba dokazano je da vitamin D ima ulogu u nastanku nekoliko neurorazvojnih i neuropsihijatrijskih stanja, uključujući Alzheimerovu bolest i poremećaje pažnje. Nekoliko dosadašnjih studija ukazuje na povezanost između nižih koncentracija vitamina D u krvi i povećanog rizika razvoja poremećaja iz spektra autizma kod djece i adolescenata. Također, postoji sve više dokaza da nedostatak vitamina D tijekom trudnoće izlaže potomstvo povećanom riziku od razvoja neuroloških poremećaja, poput poremećaja iz spektra autizma, poremećaja ponašanja i depresije.
Crtice iz znanosti
Cilj nove randomizirane kontrolirane studije objavljene u znanstvenom časopisu Nutrients bio je ispitati učinak primjene vitamina D u trudnoći na koncentraciju vitamina D i razvoj mozga u djece.
Ukupno su u studiju bile uključene 502 trudnice, od čega je 350 trudnica nastavilo sudjelovati sve do poroda. Ispitanice su bile nasumično podijeljene u tri skupine te su primale 400, 2000 ili 4000 IJ vitamina D3/dan tijekom cijele trudnoće.
U drugom dijelu istraživanja sudjelovala su djeca promatranih ispitanica. Od 350 trudnica koje su sudjelovale u prvom dijelu istraživanja, njih 172 su pristale da njihova djeca sudjeluju u drugom dijelu istraživanja. Uzorci krvi sve djece uzeti su pri rođenju. Nakon rođenja, jednom godišnje provodile su se kontrolne posjete djece pri čemu su im ponovo uzeti uzorci krvi u svrhu procjene ukupne cirkulirajuće koncentracije vitamina D. Osim toga, prilikom svakog godišnjeg posjeta djecu su procjenjivali ispitivači koristeći test za procjenu neurorazvoja, Brigance Screen II. Pomoću testa Brigance Screen II moguće je mjeriti tri područja razvoja: jezični, motorički i akademski.
Uočeno je da se prosječna koncentracija vitamina D u krvi novorođenčeta značajno podudarala s koncentracijom 25(OH)D kod majke izmjerenom pri prvom prenatalnom posjetu te mjesec dana prije poroda. Primijećeno je da su veće vrijednosti vitamina D kod djece povezane s boljim rezultatima na neurorazvojnom testiranju. Također, djeca majki koje su primale dozu od 2000 IU vitamina D3/dan tijekom trudnoće pokazala su bolji rezultat u jezičnom razvoju u odnosu na djecu rođenu od majki koje su primale standardnu dozu od 400 IU vitamina D3/ dan.
Znanstvenici zaključuju da rezultati provedene studije ističu važnost osiguravanja dostatne količine vitamina D u ranoj dobi te potiču korištenje većih doza vitamina D u obliku dodataka prehrani tijekom trudnoće.
Literatura: Rodgers, M.D.; Mead, M.J.; McWhorter, C.A.; Ebeling, M.D.; Shary, J.R.; Newton, D.A.; Baatz, J.E.; Gregoski, M.J.; Hollis, B.W.; Wagner, C.L. Vitamin D and Child Neurodevelopment—A Post Hoc Analysis. Nutrients 2023, 15, 4250. https://doi.org/10.3390/nu15194250
31.10.2023
