Probiotici kao dodatak antidepresivima u velikoj depresivnoj epizodi

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Pilot studija koju je provela Viktoriya Nikolova, iz King’s College London, objavljena u JAMA Psychiatry 14.6.2023. (potom ih je prenio Medscape Medical News), navodi kako početno istraživanje bilo usmjereno na mogućnost poboljšanja zdravlja crijevnog trakta putem probiotika što bi moglo poslužiti kao novi put za osnaživanje mentalnog zdravlja i stabilizaciju raspoloženja.

Suplementi probiotika kada se koriste kao dopunska terapija, mogu smanjiti simptome kod pacijenata s depresivnim poremećajem. Navedene rezultate pokazala je pilot studija koja se provodila tijekom 8 tjedana. Uključeni su ispitanici koji su djelomičan odgovor na antidepresive prije nego su im uključeni probiotici, a koje su tijekom liječenja postigli bolje rezultate mjerenjem anksioznosti i depresije u odnosu na one koje su bili na placebu. Istraživači ističu potrebu daljnjeg, opsežnijeg istraživanja.

Kako se razmatraju opcije učinkovitijeg liječenja depresivnog poremećaja posebno kod onih pacijenata koji ne postižu potpunu remisiju liječenjem antidepresivima, proučava se tzv. osovina crijevo-mozak kao ciljanog područja za liječenje depresije. Provedena je meta-analiza 7 randomiziranih kontroliranih studija tijekom 2021 godine i pronađeno je da su probiotici učinkoviti u reduciranju depresivnih simptoma kada se uzimaju uz antidepresive. Studije u ovoj meta-analizi pokazale su nisku stopu adherencije ili nisu istraživale koliko dobro ispitanici toleriraju probiotike.

Nikolova i suistraživači u svojoj pilot studiji uključili su ispitanike iz primarnih i sekundarnih zdravstvenih sustava i putem oglasa. Uključili su 49 odraslih ispitanika s velikim depresivnim poremećajem i s nepotpunim odgovorom na antidepresive (koristili su HAMD-17 skalu).

Half of the participants were randomly assigned to receive a widely available, proprietary, 14-strain blend probiotic supplement, and half received placebo. Both groups took their study drug four times per day during the 8-week trial.

Nakon 4 i nakon 8 tjedana istraživači su procijenili svoje ispitanike pomoću HAMD-17 skale za depresiju, samoocjenske skale za depresiju (IDS) i HAMA skale za anksioznost.

Većina ispitanika (80%) bile su žene prosječne dobi od 32 godine, visoke adherencije za uzimanje lijeka, 97% je uzimalo lijek kako je preporučeno, a nitko nije prijavio nuspojave. U usporedbi s ispitanicima koji su bili na placebu, ispitanici koji su uzimali probiotike imala je veće poboljšanje depresivnih simptoma prema HAMD-17 i IDS skali.

U usporedbi s placebo grupom, ispitanici koji su uzimali probiotike imali su također značajno poboljšanje anksioznih simptoma prema HAMA skali.

U tom smislu mnogi istraživači preporučuju fermentiranu hranu jer mikrobiomsku raznolikost i snižava markere upale.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]